POLITIČKO OSNAŽIVANJE ŽENA

Iako su žene stekle politička prava 1946. godine, njihovo napredovanje u političkim sferama i učešće u donošenju odluka išlo je sporo. UNDP je radio sa ženskim političkim aktivistkinjama u svim parlamentarnim političkim partijama, kako bi osigurao održivi razvoj kapaciteta i dugoročni uticaj. Partnerski i zagovarački rad UNDP-a i žena u politici rezultirao je uvođenjem kvote od 30% u Izborni zakon i njegovim daljim izmjenama i dopunama u 2014. Ovaj zajednički rad i napori doveli su do uspostavljanja foruma ženskih partija u svim parlamentarnim političkim partijama sa obaveznim finansijskim sredstvima od 10% partijskih budžeta obezbijeđenih kroz uvedene odredbe Zakona o finansiranju političkih partija u 2019. godini.

Toksični narativi, seksizam i mizoginija su u velikoj mjeri prisutni u javnom kontekstu. Kako bi se pozabavio govorom mržnje, seksizmom i nasiljem nad ženama u politici, UNDP je u partnerstvu sa Ženskom političkom mrežom – jedinstvenim međustranačkim savezom koji služi kao platforma za dijalog, a koji je uspostavljen uz podršku UNDP-a – sproveo prvo istraživanje takve vrste o nasilju nad ženama u politici i organizovao regionalni događaj kako bi predstavio svoje nalaze i pokrenuo dijalog o ovom zabrinjavajućem porastu.

REZOLUCIJA 1325 – ŽENE, MIR, BEZBjEDNOST

UNDP je dao doprinos kontinuiranoj implementaciji agende Žene, mir i bezbjednost u Crnoj Gori. Analiza kapaciteta institucija (Skupštinski Odbor za odbranu, Ministarstvo odbrane, policija, Ministarstvo unutrašnjih poslova) koje predstavljaju glavne stubove za sprovođenje Rezolucije, poslužila je kao polazna tačka za UNDP-u za dalju podršku napretku u ovoj oblasti – za unapređenje okvira politika, izgradnju kapaciteta, podizanje svijesti i podsticanje dijaloga između svih ključnih aktera.

UNDP je podržao zemlju u procjeni napretka u sprovođenju Rezolucije SB UN 1325 i podržao izradu novog Akcionog plana 2021-2022 koji je usvojila Vlada.

EKONOMSKO OSNAŽIVANJE ŽENA

Jedna od najvećih prepreka za žene u preduzetništvu je pristup finansijama, jer samo mali broj žena u zemlji ima vlasništvo nad imovinom. UNDP, u partnerstvu sa WPN i kroz kontinuirani zagovarački rad na lokalnom nivou, uticao je na poboljšanje pristupa žena ekonomskim i finansijskim resursima i obezbedio alokaciju nenamjenskih sredstava za žene preduzetnice u lokalnim budžetima.

Takođe, UNDP je nastavio da pruža podršku ženama preduzetnicama, targetirajući žene, opremajući zagovarače rodne ravnopravnosti i donosioca odluka sa dokazima o hitnoj potrebi za robusnijim politikama rodne ravnopravnosti. U saradnji sa Nacionalnom asocijacijom žena preduzetnica, UNDP je podržao razvoj informacionog centra za žene preduzetnice koji služi kao jedinstvena tačka za informacije i platforma za razmjenu znanja.

Kako je pandemija COVID-19 disproporcionalno pogodila žene – od povećanja incidencije nasilja zasnovanog na polu, smanjenog pristupa reproduktivnoj i materijalnoj zdravstvenoj zaštiti do smanjenih ekonomskih prilika – UNDP je pratio uticaj COVID-19 na doprinos žena ekonomiji Crne Gore kroz neplaćeni rad.

Nalazi iz procjene u Izveštaju iz 2020. godine o neplaćenom radu žena tokom pandemije COVID-19 potvrdili su sa procjenama da je doprinos žena neplaćenom i domaćem radu 92% veći od doprinosa muškaraca.

REGIONALNA INICIJATIVA - ZAJEDNIČKA AKCIJA UNDP-A I RCC-A NA EKONOMSKOM OSNAŽIVANJU ŽENA U ZAPADNOM BALKANU

U saradnji sa RCC-om, kroz zajedničku inicijativu UNDP-a i RCC-a „Ekonomsko osnaživanje žena: Oblasti za zajedničke akcije u Zapadnom Balkanu“, UNDP je produbio regionalni dijalog između 168 regionalnih preduzetnika o održivim rješenjima koja uzimaju u obzir rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena. UNDP u saradnji sa RCC-om postavio je temelje za osnivanje Regionalnog centra za žene preduzetnice koji će okupiti ženske lidere i preduzetnice u cilju jačanja saradnje između javnog i privatnog sektora, međunarodnih finansijskih institucija i akademskih krugova; podsticanje inovacija i kreativnosti; rad na zajedničkim ciljevima i zajedničko rješavanje izazova; razmjenu iskustava, izazova i dobrih praksi u prelasku ka digitalnoj i zelenoj ekonomiji, uzimajući u obzir posljedice pandemije.

Razvijena je Regionalna mreža žena u STEM-u kao deo šire regionalne inicijative o ekonomskom osnaživanju žena: Oblasti za zajedničke akcije u Zapadnom Balkanu, koju zajednički implementiraju RCC i UNDP. Mreža je okupila istaknute predstavnice nacionalnih mreža žena u STEM-u koje su diskutovale o strateškim prioritetima i identifikovale između ostalog: promociju uzora sa kojima se mlade žene mogu povezati, kako bi se podstakla njihova veća participacija u STEM oblastima, kreiranje mentorskih i koučing programa u STEM oblastima, organizaciju regionalnih konsultativnih događaja za razmjenu ideja i iskustava uključujući skaliranje lokalnih STEM događaja na regionalni nivo; deljenje dobrih praksi za motivisanje praktičara i uvođenje digitalnih alata za regionalnu saradnju i lakšu koordinaciju. Regionalna mreža žena u STEM-u održala je dva regionalna sastanka (u Crnoj Gori i u Draču) i radila na razvoju strateškog plana i regulatornog okvira za budući rad i aktivnosti.

NASILJE NAD ŽENAMA I NASILJE ZASNOVANO NA POLU

U Crnoj Gori, složeni ekonomski, socijalni i politički uslovi često potiskuju pitanja žena. UNDP je bio implementirajući partner UN WOMEN-a za crnogorsku komponentu regionalnog programa finansiranog od strane EU „Okončanje nasilja nad ženama u Zapadnom Balkanu i Turskoj: Implementacija normi, promjena stavova“. Program ima za cilj smanjenje međusobne diskriminacije i nasilja prema ženama i djevojčicama u šest zemalja Zapadnog Balkana i Turskoj, zasnovan na normativnim okvirima CEDAW-a i Istanbulske konvencije, u skladu sa standardima za pristupanje EU.

Kako bi pomogao zemljama u regionu da identifikuju različite oblike femicida, UN Women je započeo regionalnu inicijativu, uz podršku UNDP-a u Crnoj Gori, na razvoju jedinstvene metodologije za femicide, kao i smjernice o tome kako identifikovati „rodnu dimenziju“ ubistava žena, koja će po prvi put biti implementirana u Crnoj Gori u partnerstvu sa partnerskom nevladinom organizacijom SOS Nikšić i Ombudsmanom.

Dodatno, UNDP je podržao civilno društvo u praćenju i rešavanju problema vezanih za implementaciju i praćenje postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira, podrške usmjerene na žrtve, pristup pravdi za žrtve i nedostatak sistemske podrške. Kao rezultat ove podrške, civilno društvo je razvilo izveštaje protiv Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Istanbulske konvencije, koji su ključni za rešavanje rodne diskriminacije i nasilja prema ženama. Pored toga, UNDP je ojačao kapacitete organizacija žena da drže vlade odgovornim, zagovaraju efikasnu implementaciju; da prate prevenciju i odgovor na nasilje prema ženama i doprinosu dostupnosti i pristupu sveobuhvatnim, multisektorskim uslugama za žrtve nasilja.

RODNA RAVNOPRAVNOST U JAVNOJ ADMINISTRACIJI

UNDP kontinuirano omogućava razvoj kapaciteta, kako bi se osigurale analitičke vještine i kompetencije u institucijama javne administracije za dijagnostikovanje problema, pronalaženje rješenja i evaluaciju politika kada je u pitanju rodna ravnopravnost.

Prepoznajući ljudske resurse kao ključne i postavljajući sistem za rodnu ravnopravnost na individualnom, organizacionom i sistemskom nivou, UNDP je skrenuo pažnju na značaj rodne ravnopravnosti u javnoj administraciji. UNDP je organizovao međunarodnu konferenciju „Jednakost u srcu javne administracije“. Takođe, UNDP je zagovarao integraciju standarda Gender Seal-a i integraciju pitanja rodne ravnopravnosti u strateške okvire razvijene u zemlji.

Zbog svog mandata – zapošljavanje zaposlenih u javnim institucijama i razvoj kapaciteta za usklađivanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi sa vještinama 21. vijeka – Autoritet za upravljanje ljudskim resursima (HRMA) je najbolje pozicionirana institucija u javnoj administraciji da rukovodi incijatiovom Gender Seal u javnim institucijama, uz podršku Rodnog tima UNDP-a u Crnoj Gori. Usvajanjem i temeljnom implementacijom standarda za rodnu ravnopravnost u radu javne administracije, HRMA je učinila dodatni korak u doprinosu izgradnji društva u kojem niko nije zapostavljen. UNDP je već obučio 168 javnih službenika o rodnoj ravnopravnosti u javnoj administraciji.

RODNO ODGOVORNA KOMUNIKACIJA

Naša posvećenost rodno odgovornoj komunikaciji odražava se ne samo u rodnoj ravnopravnosti, već i u drugim povezanim oblastima našeg rada i rodno odgovornom sadržaju na sajtu i društvenim mrežama.

UNDP je proizveo niz radionica i proizvoda vezanih za komuniciranje roda, koji nude uvide i naučene lekcije u vezi rodno odgovorne komunikacije. Kako je rodno odgovorna komunikacija vještina koju svaki razvojni praktikant mora imati, radimo na podizanju svijesti među zaposlenima o načinima na koje jezik može ili ojačati ili potkopati rodne nejednakosti kroz mnoge interne obuke.

S obzirom na to da digitalizovani svijet donosi nove, inovativne medijske forme koje u mnogim slučajevima imaju širi doseg i veći društveni uticaj, UNDP je razvio specifične projektne ideje za podizanje javne svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti. Kao deo našeg projekta „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, finansiranog od strane Evropske unije, već smo razvili online kurs o rodnoj ravnopravnosti, ojačali kapacitete javne administracije i Javnog emitera RTCG.

Takođe, kao dio ovog istraživačkog poduhvata uticaja i povezanosti medija, komunikacija i kulture na postizanje rodne ravnopravnosti, pokrenuli smo inovativne kampanje, uključujući G SPOT podcast i kreiranje monografije „Žene Crne Gore“, koja slavi dostignuća žena kroz istoriju u različitim oblastima.

Na talasu povezanosti između digitalizacije i rodnih pitanja, instalirali smo umetničke skulpture na dvije lokacije u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, omogućavajući građanima da saznaju o izuzetnim ženama iz crnogorske istorije, čija je emancipatorska nastojanja doprinela ne samo društvenom kontekstu u kojem su živele i stvarale, već i oblikovanju modernog društva.