Žene moraju biti u centru reformi i budućnosti Zapadnog Balkana
Bez sistemskih promjena nema ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu
May 7, 2026
Prvi panel koferencije
Budva, 5-6 maj 2026. godine – Zapadni Balkan može ostvariti brži i održiviji razvoj samo ako žene budu ravnopravno uključene u donošenje odluka, upravljanje resursima i ekonomske procese, zaključeno je na zatvaranju dvodnevnog regionalnog dijaloga „Žene predvode: ekonomija, savezništva i budućnost integracija“.
Dvodnevni događaj organizovali su Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku podršku Evropske unije, a okupio je predstavnike i predstavnice institucija, međunarodnih organizacija, poslovne i akademske zajednice, civilnog društva i regionalne partnere.
Tokom cijelog dijaloga učesnice i učesnici su naglasili da rodna ravnopravnost mora postati sastavni dio ekonomskih reformi, politika tržišta rada i procesa evropskih integracija, jer održivi razvoj, snažnije ekonomije i pravednija društva nijesu mogući bez punog učešća žena.
Podaci predstavljeni na događaju pokazuju da žene čine gotovo dvije trećine neaktivnog i nezaposlenog radno sposobnog stanovništva u regionu. Žene na Zapadnom Balkanu i dalje snose nesrazmjeran teret neplaćenog kućnog rada, te u prosjeku na taj rad provedu jedan do tri sata dnevno više od muškaraca. Istovremeno, svako treće preduzeće koje vode žene kao ključnu prepreku navodi ograničen pristup finansijama, mentorstvu i poslovnim mrežama.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, započinjući dijalog, poručila je da cilj nije samo formalno usklađivanje sa evropskim standardima rodne ravnopravnosti, već da Crna Gora postane lider u njihovoj primjeni:
„Žene u Crnoj Gori i regionu već pokazuju liderstvo u institucijama, ekonomiji i društvu. Na nama je da osiguramo da sistem konačno sustigne taj potencijal. Ako želimo ubrzati put ka EU onda moramo biti spremni i da ubrzamo i promjenu odnose moći u našem društvu”, poručila je Gorčević.
Maida Gorcevic, ministarka evropskih poslova
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova naglasila je da je zajedničko djelovanje usmjereno na uklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće žena u ekonomiji:
“Naš zajednički fokus je na praktičnim rješenjima – unapređenju pristupa finansijama, jačanju servisa za brigu o djeci, kao i stvaranje prilika u digitalnom i zelenom sektoru. Žene i dalje čine gotovo dvije trećine neaktivnog i nezaposlenog radno sposobnog stanovništva, te povećanje njihovog učešća predstavlja direktan način za jačanje ekonomije i ostvarivanje konkretnih rezultata za građane i privredu”, navela je Paniklova.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Liselote Isakson ocijenila je da Evropska unija kroz svoje politike nastavlja da jača odgovor na izazove u oblasti rodne ravnopravnosti:
„Nova Strategija EU za rodnu ravnopravnost odgovor je na sve izraženiji globalni otpor prema ovom pitanju i potvrđuje da Evropska unija ne odustaje, već dodatno jača svoje djelovanje u promociji prava žena i rodne ravnopravnosti“ kazala je Isakson.
Liselote Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori
Tokom panela posvećenih ekonomskom rastu, tržištu rada, institucionalnoj odgovornosti, regionalnim savezništvima i međugeneracijskom liderstvu, učesnice i učesnici su naglasili da nejednakosti koje pogađaju žene nijesu slučajne, već rezultat sistema koji zahtijevaju dublje reforme u oblastima tržišta rada, obrazovanja, finansija i upravljanja.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić navela je:
„Novi Zakon o radu i reformski procesi koje sprovodimo usmjereni su na stvaranje tržišta rada koje promoviše ekonomsku nezavisnost žena, jednake šanse za napredak i dostojanstven rad. Naš prioritet je da standardi rodne ravnopravnosti postanu pravilo, a ne izuzetak u crnogorskoj ekonomiji“, poručila je Nišić.
Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka poručio je da bez snažnih institucionalnih mehanizama nema trajnih promjena:
„Ako želimo da rodna ravnopravnost postane stvarnost na tržištu rada, novi zakon, orodnjavanje zakonodavstva i snažniji mehanizmi su temelj te promjene“, poručio je Gjeka.
Fatmir Gjeka, ministar ljudskih i manjinskih prava
Danijela Gačević, šefica Programskog odjeljenja Regionalnog savjeta za saradnju, istakla je da žensko preduzetništvo, uz stratešku podršku, može postati važan pokretač ekonomskog rasta i regionalne povezanosti.
Neva Grašič, državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovenije, naglasila je da Slovenija pokazuje kako i mala država može imati snažan uticaj kada dosljedno ulaže u žensko liderstvo i regionalna savezništva.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić istakao je da je veće učešće žena jedan od ključnih pokretača društvenog razvoja, te da dalji napredak zavisi od punog uključivanja cijelog društva.
Drugi dan dijaloga bio je posvećen regionalnim savezništvima, ženskim mrežama i međugeneracijskom liderstvu.
Majda Adžović, ministarka javnih radova naglasila je značaj udruživanja žena:
„Uloga ženskih mreža nije simbolična, već predstavlja suštinski korektiv sistema. U praksi, to znači da one više nijesu samo prostor podrške, već i platforma za uticaj i promjenu – mjesto sa kojeg se aktivno oblikuju politike i procesi“ poručila je Adžović.
Majda Adžović, ministarka javnih radova
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković istakao je da društvena i ekonomska moć žena i dalje nije u skladu sa njihovim doprinosom društvu:
„Ključne prepreke ostaju stigma, predrasude i dominacija muškaraca na mjestima odlučivanja. Uloga države mora biti aktivna – kroz politike koje konkretno podstiču osnaživanje žena, posebno onih koje su najranjivije“ zaključio je Bjeković.
Siniša Bjeković, ombudsman
Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, poručila je da rodna ravnopravnost mora postati standard upravljanja:
„Pojedinci mogu pokrenuti promjene, ali suština je u izgradnji sistema koji ne zavisi od entuzijazma, već od trajne obaveze. Naš cilj je da rodna ravnopravnost u Skupštini ne ostane formalnost, već obavezujući okvir za cijelu instituciju“, navela je Andrić.
Edi Gusia, izvršna direktorica Agencije za rodnu ravnopravnost Kosova*, predstavila je njihova iskustva, navodeći da su sistemske politike dale mjerljive rezultate, uključujući podršku kroz STEM stipendije za žene i značajan rast njihovog učešća u tim oblastima.
Marko Vešligaj, poslanik Evropskog parlamenta, istakao je iskustva Evropske unije kao primjer dobre prakse u oblasti rodne ravnopravnosti. Poručio je da je neophodno obezbijediti stabilnu finansijsku podršku i jačati političku participaciju žena, kako bi one bile u centru, a ne na marginama procesa donošenja odluka i javnih politika.
Sonja Lokar, regionalna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost ukazala je da održive promjene zahtijevaju snažno povezivanje institucionalnih reformi sa društvenim pokretima, naglašavajući da se procesi pokrenuti „odozgo“ mogu učvrstiti samo kroz pritisak i mobilizaciju „odozdo“.
U završnim obraćanjima, Bojan Vujović, generalni direktor za koordinaciju finansijske pomoći EU u Ministarstvu evropskih poslova, naglasio je važnost pretvaranja znanja u konkretne rezultate:
"Crna Gora je u prethodnom periodu napravila značajne iskorake u zakonodavnom i strateškom okviru u oblasti rodne ravnopravnosti i posvećeno će nastaviti da radi na njihovom unapređenju, uz jačanje regionalne saradnje i razmjenu znanja i iskustava sa partnerima u regionu“, zaključio je Vujović.
Bojan Vujović, generalni direktor za koordinaciju finansijske pomoći EU u Ministarstvu evropskih poslova
Zamjenica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori Silke Holander naglasila je da su partnerstva i savezništva ključ za prelazak sa političkih obaveza na mjerljive rezultate:
„Regionalna savezništva, mreže žena i partnerstva između sektora najbrži su put od obaveza ka stvarnim promjenama. UNDP će nastaviti da djeluje kao platforma za partnerstva i pokretač sistemskih promjena – povezujući politike, finansije i regionalnu saradnju kako bi današnji zaključci postali sjutrašnji zakoni, budžeti i mjerljivi rezultati“, istakla je Holander.
Silke Holander, zamjenica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori
Na kraju dijaloga zaključeno je da Zapadni Balkan ne može ostvariti puni razvojni potencijal bez punog uključivanja žena, te da su sistemske promjene, odgovornost i snažna regionalna saradnja ključni za ubrzanje napretka.
Dijalog je dio regionalnog programa „EU4GenderEquality“, koji finansira Evropska komisija, a zajednički sprovode UNDP i UN Women.
MINISTARSTVO EVROPSKIH POSLOVA / PROGRAM UJEDINJENIH NACIJA ZA RAZVOJ U CRNOJ GORI (UNDP)
*Za Evropsku uniju, ovaj naziv se koristi bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244/99 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova. Za UNDP sve reference na Kosovo shvatiće se u kontekstu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 (1999).