Napuštanje prakse oduzimanja poslovne sposobnosti licima s invaliditetom u Crnoj Gori
Osnaživanje osoba s invaliditetom da samostalno donose odluke i ravnopravno ostvaruju svoja prava
Sažetak
Ovaj projekat ima za cilj ukidanje diskriminatornih zakona i praksi kojima se osobama s invaliditetom uskraćuje poslovna sposobnost na osnovu invaliditeta u Crnoj Gori.
Podrškom usklađivanju zakonodavstva sa međunarodnim standardima ljudskih prava, unapređenjem znanja i kapaciteta stručnjaka i porodica u oblasti prava osoba s invaliditetom i rodne ravnopravnosti, te razvojem inkluzivnih usluga podrške u donošenju odluka u zajednici, osobe s invaliditetom – posebno žene s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom – biće osnažene da samostalno donose odluke i ravnopravno ostvaruju svoja prava.
Pozadina
Poslovna sposobnost predstavlja ključni element urođenog prava svake osobe da bude priznata pred zakonom, da donosi odluke i djeluje u svoje ime. Bez poslovne sposobnosti, osoba ne može donositi pravno obavezujuće odluke, kao što su sklapanje braka, potpisivanje ugovora ili davanje slobodnog i informisanog pristanka na medicinski tretman i njegu, te se suočava sa značajnim preprekama u pristupu pravdi. Poslovna sposobnost je od suštinskog značaja za puno učešće u svim aspektima života.
Tokom vjekova, vlasti su uskraćivale poslovnu sposobnost određenim grupama, posebno ženama, etničkim manjinama i osobama s invaliditetom. Tako, na primjer, ženama nekada nije bilo dozvoljeno pravo glasa. Iako su takve prakse danas u velikoj mjeri ukinute, u mnogim državama i dalje opstaju kada je riječ o osobama s invaliditetom. Ograničavanje ili oduzimanje poslovne sposobnosti na osnovu ličnih karakteristika – poput pola u prošlosti ili invaliditeta danas – predstavlja diskriminaciju. Osoba se pred zakonom tretira kao „nepostojeća“, a odluke u njeno ime donose treća lica. U pravnom smislu, ovo se često opisuje kao „građanska smrt“.
Iako sve osobe s invaliditetom mogu biti izložene oduzimanju poslovne sposobnosti, u praksi su najviše pogođene osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim invaliditetom, osobe kojima je potrebna stručna podrška, žene i starije osobe. To je slučaj i u Crnoj Gori. U 2024. godini u Crnoj Gori je 948 osoba bilo potpuno lišeno poslovne sposobnosti (od čega 455 žena), dok je 38 osoba bilo djelimično lišeno poslovne sposobnosti (od čega 14 žena), pri čemu se većinom radi o osobama s psihosocijalnim ili intelektualnim invaliditetom. Postojeća praksa produbljuje isključenost, doprinosi kršenju ljudskih prava i učvršćuje društvene stavove da osobe s invaliditetom nijesu sposobne.
Očekivani rezultat projekta
Program ima za cilj da podstakne sistemske promjene u Crnoj Gori kroz predlaganje izmjena pravnog okvira koji krši prava osoba s invaliditetom i pružanje podrške uspostavljanju sistema koji omogućava osobama s invaliditetom da ostvaruju svoja prava. Projekat nastoji da adresira štetne prakse i značajno smanji broj slučajeva oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s invaliditetom. Time će doprinijeti smanjenju diskriminacije s kojom se suočavaju osobe s invaliditetom i osnaživanju njihovih kapaciteta za ostvarivanje ljudskih prava.
Biće razvijen i pilotiran model usluge podrške u donošenju odluka kako bi se pokrenule sistemske promjene. Projekat će uspostaviti skalabilan model koji omogućava osobama s invaliditetom, posebno onima s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, pristup strukturiranim i održivim mehanizmima podrške koji jačaju njihovu sposobnost da samostalno donose odluke na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Konkretno, intervencija ima za cilj da postigne sljedeće:
- Predlaganje izmjena pravnog okvira i promjenu postojeće prakse radi ukidanja instituta lišenja poslovne sposobnosti zasnovanog isključivo na invaliditetu;
- Dizajniranje sistema usluga podrške u donošenju odluka za osobe s invaliditetom, uključujući osobe s psihosocijalnim i intelektualnim invaliditetom, te pilotiranje jedne usluge;
- Jačanje kapaciteta i promjenu stavova donosilaca odluka, pravosuđa i stručnjaka u sistemu socijalne zaštite, kako bi se postojeći medicinski pristup invaliditetu zamijenio pristupom zasnovanim na ljudskim pravima, u skladu sa standardima i razvojem međunarodnog zakonodavstva i prakse u oblasti poslovne sposobnosti.