LocationsZamajac ekonomskog razvoja i emancipacije društva
Snaga žena iz ruralnih područja
October 15, 2025
Vera Pavićević, selo Kovčica Žabljak
UNDP Montenegro/Vladimir Vučinić
„Žena sa sela u Crnoj Gori od malena je učena da se brine o drugima, da radi, ćuti i ne misli mnogo o sebi. Radi od ranog jutra do kasno u noć, obavlja kućne i poljoprivredne poslove, brine o porodici, često bez prava na imovinu, bez sigurnih primanja i pristupa zdravstvenim uslugama.“
Tako počinje priču Jelica Pantović, novinarka i dugogodišnja urednica emisije Agrosaznanje na RTCG-u, koja je decenijama izvještavala o životu u ruralnim područjima Crne Gore.
Kako dodaje, odnos prema ženama na selu često je obilježen nipodaštavanjem i stereotipima, koji se reflektuju i kroz svakodnevni humor i jezik zajednice. Kao hroničarka vremena, Jelica Pantović svjedoči o položaju žena sa sela za koje kaže da su danas najranjiviji i najopterećeniji dio crnogorskog društva.
“Žene sa sela nemaju penziju ni životno osiguranje koje po pravilu pripada muškarcu kao glavi porodice. One nemaju svoju imovinu, ne nasljedjuju zemlju, što ih onemogućava da pokrenu sopstveni biznis, jer nemaju osnov za podizanje kredita od banke putem hipoteke, kao ni za povlačenje sredstava iz fondova koje nudi država. Zato u postojećim okolnostima, žena ostaje samo vrijedna radnica na gazdinstvu, a u pogledu donošenja odluka, zavisi od ličnog uticaja na muške glave i od spremnosti da se suprotstavi tradiciji i tako ostvari svoja prava.”, kaže Pantović.
I zaista – iako žene čine okosnicu ruralnog života, njihov položaj i dalje je obilježen nevidljivošću, nejednakostima i tradicionalnim ograničenjima.
Jovana Bogavac, Laništa Mojkovac
UNDP Montenegro/Vladimir Vučinić
Iza svake statistike stoji priča o životu
Istraživanja koja su sproveli Monstat, De Facto i UNDP potvrđuju ono što je Jelica vidjela u svom radu:
- Samo 12,9% žena nositeljke su poljoprivrednih gazdinstava iako upravo one čine većinu radne snage na farmama.
- U nacionalnom registru poljoprivrednika, više od 70% osiguranih osoba su muškarci, što im obezbjedjuje primanja u starosti, dok žene ostavlja bez sigurnosti.
- Skoro dvije trećine žena vjeruje da muškarci imaju prednost u nasljeđivanju imovine, što žene ograničava u ostvarivanju potencijala i počinjanju biznisa.
- Trećina žena u ruralnim područjima vjeruje da su muškarci preduzetnici više uspješni od žena u biznisu, što ukazuje na prisutnost shvatanja koje stvaraju prepreke u radu i razvoju žena u biznisu.
- Više od četvrtine žena u ruralnim područjima doživjelo je neki oblik rodne diskriminacije unutar porodice, što je porodično okruženje učinilo najčešćim izvorom neravnopravnosti.
Ipak, iza ovih brojki ne stoji samo neravnopravnost — već i ogroman, neiskorišćeni ljudski potencijal društva.
Vera Pavićević, selo Kovčica Žabljak
UNDP Montenegro/Vladimir Vučinić
Žene ne odustaju
Uprkos preprekama, žene sa sela ne odustaju.
One proizvode hranu, čuvaju raznovrsnu crnogorsku kulturu, tradiciju i prirodu, prenose znanja i vrijednosti. One su tihe liderke svojih zajednica.
UNDP-ijevo istraživanje pokazuje da skoro 80% žena iz ruralnih područja prepoznaje rodnu ravnopravnost kao važne politike za ostvarivanje suštinske ravnopravnosti u pravima i mogućnostima u praksi, u različitim aspektima društvenog, političkog, ekonomskog i porodičnog života.
Snaga promjene počinje od svijesti
Za žene iz ruralnih područja najveći stepen nejednakosti prisutan je u oblastima nasljeđivanja imovine, raspodjele kućnih poslova i brige o porodici, te u pitanjima rodno zasnovanog nasilja i seksualnog uznemiravanja.
Ovi obrasci prenose se generacijama, a često ih opravdava tradicija.
Zato promjena ne može biti samo zakonska – mora biti kulturna, ekonomska i društvena.
Potrebno je mijenjati narative: žene sa sela nijesu samo „radnice na gazdinstvu“, već ključne akterke održivog razvoja i inovacija.
Njihova svijest o sopstvenom položaju, ali i spremnost da ga mijenjaju, sve je izraženija.
Ka transformaciji. Ekonomsko osnaživanje znači sve.
Ekonomska nezavisnost je temelj svake ravnopravnosti. Kada žene imaju pristup zemljištu, kreditima, obukama i tržištima – mijenja se njihova pozicija u porodici, zajednici i društvu.
Zato UNDP, zajedno sa partnerima, radi na ekonomskom osnaživanju žena u ruralnim područjima, kroz podršku ženskom preduzetništvu, zelenim inovacijama i pristupu finansijama koje su zamajac ne samo ekonomskog razvoja, već i emancipacije društva. Kroz ove programe, mnoge žene na sjeveru Crne Gore već pokreću sopstvene poljoprivredne biznise, proizvode lokalne brendove, stvaraju nova radna mjesta i inspirišu druge.
Moć podrške lokalne zajednice
Ženama sa sela treba omogućiti da unaprijede svoja znanja o razvoju poslovanja i zelenim inovacijama, i poboljšaju pristup finansiranju i drugim resursima. Time bi se podstakao ekonomski razvoj ali i transformisao položaj žena u njihovim domaćinstvima dajući im moć većeg uticaja u odlučivanju, veću kontrolu nad raspodjelom prihoda i osjećaj da mogu oblikovati budućnost svoje porodice.
To je promjena koja traje.
Promjena koja ne zavisi samo od politike, već od toga da svaka žena zna da njen rad ima vrijednost i da njen glas ima snagu.
Kad žene napreduju, napreduju svi
Žene sa sela su nositeljke istinske snage transformacije cijele Crne Gore.
Njihova energija, otpornost i znanje čine ih ključnim partnerkama u stvaranju inkluzivnog i održivog razvoja.
Uklanjanje rodnih barijera i otvaranje ekonomskih mogućnosti za žene sa sela nije samo pitanje pravde – to je pametna investicija u budućnost zemlje.
Jer kad žene sa sela napreduju, napreduju svi.
Priča je podržana od strane UNDP-a kroz Regionalni program „EU4GenderEquality: Ekonomsko osnaživanje žena i zaustavljanje nasilja nad ženama“, koji finansira Evropska unija, a zajednički sprovode UNDP i UN Women.