Razvoj digitalnih veština u Srbiji za sve generacije
Digitalne veštine za svako životno doba
2. Oktobar 2026.
Marko sa još jednom učesnicom letnjeg kampa i njihovom mlađom mentorkom, avgust 2025, Sremska Mitrovica, Srbija.
Na zapadu Srbije, u Valjevu, Vera koja je prevalila sedamdesetu, vodi udruženje koje broji 1.200 penzionera. Kao i mnogi drugi njeni vršnjaci, ona koristi Google i Facebook, prati vesti, deli fotografije i održava kontakt sa decom i unučićima putem video-poziva. Ona takođe upravlja ovim udruženjem pomoću interneta. „U svemu se danas prelazi na elektronsku obradu i sve je postalo mnogo lakše,“ kaže Vera. „Zašto bih satima čekala u banci da podignem penziju? Sve obavljam onlajn i kontrolišem poslovanje udruženja, dok uživam kod kuće.“
Vera Drinčević, Jun 2023, Valjevo, Srbija
Pre deset godina, nove digitalne veštine retko su dopirale do starijih građana, naročito izvan velikih gradova, tako da je mali broj njih imao priliku da izgradi samopouzdanje pri korišćenju onlajn alata ili digitalnih javnih usluga. Već više od deset godina, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pruža podršku Vladi Srbije da približi digitalnu pismenost građanima i građankama. Rezultati ovog rada sada sežu do penzionera, osnovaca u malim opštinama, uzgajivača lavande u zabačenim seoskim sredinama, zaposlenih u srednjem dobu koji počinju karijeru ispočetka u IT sektoru i javnih službenika koji nikada nisu pomišljali da će na poslu raspravljati o korišćenju generativne veštačke inteligencije. Princip je jednostavan: digitalne veštine moraju stići do svakoga, i niko ne sme biti izostavljen u digitalnoj transformacijiprivrede i društva.
Kada je 2017. godine Srbija proglasila digitalnu transformaciju i obrazovanje za nacionalne prioritete, izazov se nije svodio samo na infrastrukturu već i na mnogo važniju činjenicu da je IT sektoru u Srbiji nedostajalo više od 15.000 obučenih profesionalaca. Javne usluge su postajale dostupne onlajn brže nego što je stanovništvo to moglo da isprati. Od nastavnika se zahtevalo da decu pripreme za budućnost za koju ni sami nisu bili obučeni. UNDP je u Srbiji radio sa nacionalnim institucijama kako bi se na ove nedostatke odgovorilo jednom sveobuhvatnom inicijativom. To je podrazumevalo povezivanje nastavnih programa, programa za edukaciju odraslih, aktivnosti realizovanih u zajednici, i izgradnju kapaciteta javnog sektora pod okriljem zajedničkog programa za digitalnu inkluziju.
Predmeti koji obuhvataju digitalne veštine postali su 2017. godine obavezni u srpskim osnovnim i srednjim školama. To znači da su prvi koraci u izgradnji digitalnog temelja napravljeni u srpskim učionicama. UNDP i Fondacija Petlja, koja promoviše digitalnu pismenost, udružili su se sa Ministarstvom obrazovanja da ovu nastavnu obavezu pretvore u programe koje nastavnici mogu praktično da sprovode. Kreirani su materijali za svaki razred, organizovane obuke za nastavnike širom zemlje i postavljeni edukativni alati na besplatni internet portal. Platforma Petlja sada pruža podršku časovima informatike u 90% osnovnih škola u Srbiji. Ovo takođe znači da dete može da se obrazuje za informatičke veštine bez obzira na to gde živi i da li njegova škola ima za to specijalizovane resurse. Do danas, ovaj nastavni plan i program stigao je do 200.000 korisnika/ca, od čega su mnogi nastavnici/ce, koji ove materijale uvode u svoje učionice čime se ovaj zvanični broj daleko nadmašuje.(1)
Za Marka, jednog od učenika koji su učestvovali u Petljinim letnjim i zimskim kampovima za programiranje, to je postalo nešto više od kurikuluma. „Najbolji osećaj je kada možeš da kažeš – ovo je nešto što sam ja napravio. Ovo je moj kod, moj projekat, i ja stojim iza njega,“ kaže Marko. Njegov mentor Dimitrije, student elektrotehnike, shvatio je da mu predavanje pomaže da napreduje isto koliko i njegovi učenici/ce: „Ja sa njima učim, jer kroz njihove projekte shvatam koliko znam, i u čemu je još potrebno da se razvijam.“
Dimitrije Vlajić, mentor, Avgust 2025, Sremska Mitrovica, Srbija
Ono što programi namenjeni deci znače za sledeću generaciju, Nacionalni program prekvalifikacije za IT čini za sadašnju generaciju radno sposobnog stanovništva. Krajem 2017. IT sektor u Srbiji imao je manjak radnika/ca. Tokom pet godina, UNDP je pomogao nacionalnim institucijama da organizuju intenzivne šestomesečne kurseve za odrasle koji nisu imali predznanja o informacionim tehnologijama. Ovaj program je bio kombinacija teorijskih predavanja, praktične obuke, sticanja mekih poslovnih veština i obavezne prakse u lokalnim kompanijama. Svaki novi ciklus otvarao se analizom podataka sa platforme Infostud, najvećeg srpskog portala za zapošljavanje, sa ciljem da plan i program odražavaju potrebe poslodavaca. Do 2022, 3.000 ljudi je završilo ovaj program, od čega su 46% bile žene, a svaki četvrti polaznik pronalazio je posao u IT sektoru u roku od šest meseci nakon završetka obuke.(2)
Uprkos ovom napretku, Srbija je shvatila da su oni kojima su digitalne veštine najviše potrebne retko oni koji traže načine da ih steknu. To su bili ljudi koji su živeli u malim gradovima ili selima, u domaćinstvima gde se pametni telefon nije koristio zato što njegovom vlasniku niko nije pokazao šta on sve može. Tokom 2021, Kabinet Predsednice Vlade pokrenuo je Digitalnu ekspediciju, putujući karavan koji je svakog meseca posećivao drugi region. UNDP je kreirao i realizovao program na terenu u saradnji sa Kancelarijom za informacione tehnologije i elektronsku upravu, Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, organizacijama civilnog društva i lokalnim preduzećima. U 26 gradova, 35.000 građana je naučilo kako da dobije lični elektronski sertifikat, kupuje i prodaje na internetu, oceni verodostojnost onlajn informacija i zaštiti svoje lične podatke. Lokalne organizacije za mlade obučile su neke od svojih članova da budu instruktori, da bi, nakon što karavan produži dalje, neko iz zajednice nastavljao da podučava starije susede i osobe sa invaliditetom kako da na bolji način koriste uređaje koje su već posedovali.(3)
Digitalna ekspedicija je putovala u ruralne krajeve Srbije
Zahvaljujući ovom pristupu stiglo se i do preduzetnica koje su širom ruralne Srbije vodile mala preduzeća. Jelena, koja uzgaja i prodaje lavandu, na početku je bila skeptična. „Prvo mi je bilo čudno. Pitala sam se šta će meni AI asistent i alatke za digitalni dizajn kad ja treba da gajim lavandu i da pripremam moje proizvode?“ Uz pomoć softvera, Jelena je počela da prati prihode i rashode, a AI i softveri za grafički dizajn su joj omogućili da svoje proizvode promoviše na internetu. Ono što joj se činilo beskorisnim ubrzo je postalo deo njene svakodnevne radne rutine.(4)
Uzgajivačica lavande Jelena iz Kragujevca, April, 2025.
Rad na unapređenju digitalnih veština obuhvatio je takođe i javni sektor, gde administracija kreira, realizuje i upravlja uslugama od kojih ljudi zavise. UNDP, Kancelarija za IT i Nacionalna akademija za javnu administraciju razvijaju praktične kurseve za javne službenike, opštinsku administraciju i radnike/ce u komunalnim preduzećima, koji su im pomagali da steknu znanja i veštine potrebne za upravljanje podacima, otvaranje javnih podataka, kreativno razmišljanje namenjeno zajedničkom stvaranju usluga sa korisnicima i odgovornoj upotrebi veštačke inteligencije (AI) na poslu. Poseban modul koji je prilagođen individualnom tempu korisnika/ca, omogućio je javnim službenicima/cama da se upoznaju sa osnovama AI, blokčejna, robotike i trodimenzionalne štampe. Oko 10.000 javnih službenika prošlo je obuku za eUpravu i digitalne veštine, gde su naučili kako da ih koriste u svakodnevnom radu dok sami procenjuju uticaj, rizike i prednosti tehnologije u ustanovi u kojoj rade.
Pored unapređenja veština, UNDP pruža podršku javnim službenicima u Srbiji kroz razvoj novih AI rešenja koja odgovaraju na konkretne izazove sa kojima se zaposleni/e suočavaju. Jedan od primera je jedinstvena raznovrsnost dijalekata i pisama u Srbiji. U Narodnoj biblioteci Srbije, bogata istorija zemlje zarobljena je na papiru i živopisno opisana i na ćirilici i na latinici, što otežava njeno korišćenje za AI, digitalne inovacije i istraživanje. Pošto komercijalni sistemi za optičko prepoznavanje karaktera (OCR) nisu uspeli da odgovore na ovaj izazov, UNDP je, u saradnji sa Institutom za matematiku Srpske akademije nauka i umetnosti i Narodnom bibliotekom Srbije osmislio otvorenu AI platformu Lorya, prilagođenu dokumentima koji su pisani na različitim pismima, i omogućava bibliotekarima i arhivarima da alatke koje se nalaze u njenom sklopu ne samo koriste, nego i prilagođavaju svojim potrebama. Komentarišući ovu inicijativu, Tamara Butigan Vučaj, načelnica Odeljenja za razvoj digitalne biblioteke i mikrofilmovanje Narodne biblioteke Srbije kaže: „U Narodnoj biblioteci se spremamo da počnemo sa aktivnim korišćenjem platforme Lorya u skladu sa našim dugoročnim ciljem da učinimo da se čitavi tekstovi svih materijala koje posedujemo mogu lako pretraživati. Nadamo se da će Lorya pomoći i timovima koji rade na drugim jezicima i u drugim zemljama.“
Tamara Butigan Vučaj, načelnica Odeljenja za razvoj digitalne biblioteke, Narodna biblioteka Srbije, April 2026.
| Rezultati u brojevima* | ||
90% osnovnih škola koristi programske materijale Fondacije Petlja | 200,000 korisnika/ca ima pristup portalu Petlja.org | 1,000 + učenika/ca obučeno je tokom letnjih i zimskih programa obuke |
3,000 pojedinaca bez ranijih IT veština prošlo je obuku kroz Nacionalni program prekvalifikacije za IT | 46% žena je učestvovalo u Nacionalnom programu prekvalifikacije za IT | 1 od 4 onih koji su završili program prekvalifikacije pronašao je posao u IT industriji u roku od šest meseci |
35,000 ljudi do kojih je stigla Digitalna ekspedicija, u okviru koje su praktične digitalne veštine stigle do lokalnih zajednica | 26 gradova širom Srbije obišla je Digitalna ekspedicija | 10,000 javnih službenika/ca prošlo je obuku za eUpravu i digitalne veštine |
Brojeve i podatke obezbedio UNDP Serbia https://digital.undp.org.rs/digital-skills/
Priča iz Srbije predstavlja snažan argument u prilog tome da se niko ne sme izostaviti iz digitalnog napretka u zemlji. UNDP Srbija se angažovao u svim fazama procesa, od kreiranja nastavnog plana i obuke za nastavnike, do izrade programa za ljude u lokalnim zajednicama, u partnerstvu sa nacionalnim institucijama, naučnom zajednicom i privatnim sektorom. Jedna sedamdesetogodišnjakinja koja sada unosi podatke u Valjevu i učenici koji upravo pišu svoje prve linije koda u nekom malom gradu - deo su iste promene. Prošlo je gotovo deset godina, a principi se nisu promenili, niti se rad na ostvarivanju ciljeva usporio. Iskustvo iz Srbije nam pokazuje da digitalna transformacija najbolje funkcioniše kada nije kreirana isključivo sa ciljem inoviranja, već jednakog uključivanja i učešća svih.
Reference:
UNDP, Digital skills: https://digital.undp.org.rs/digital-skills/
UNDP, Kad deca uče da veruju u svoje ideje, 26. septembar 2025: https://www.undp.org/sr/serbia/stories/kad-deca-uce-da-veruju-u-svoje-ideje
UNDP, Digitalna pismenost za svako doba, 14. jun 2023: https://www.undp.org/sr/serbia/stories/digitalna-pismenost-za-svako-doba
UNDP, Kako digitalne veštine pomažu ženama koje razvijaju biznis?, 1. april 2025: https://www.undp.org/sr/serbia/stories/kako-digitalne-vestine-pomazu-zenama-koje-razvijaju-biznis
Priča je prvobitno objavljena u publikaciji Turning Digital into Impact: 10 UNDP Country Stories.