Digitalni šegrt u službi pčelara
13. January 2025.

Pčele igraju vitalnu ulogu u ciklusu života naše planete. Ključne su u poljoprivrednoj proizvodnji. Procenjuje se da oko jedna trećina svetske proizvodnje hrane zavisi od pčela: važni usevi poput voća, orašastih plodova i mnogih povrća oslanjaju se na pčele da bi nastavile da rastu. Pčele takođe pružaju značajne koristi privredi: pčelarska profesija je jedan od najvažnijih izvor prihoda u ruralnim područjima u mnogim zemljama. Iako su pčele važne za obezbeđivanje hrane, podsticanje ekonomskog rasta i održavanje biodiverziteta, one se suočavaju sa brojim pretnjama: ukupne stope izumiranja su između 100 i 1.000 puta veće zbog uticaja ljudi.[1]
Porodica Petra Pejića, suosnivača i direktora startapa Beehold iz Niša, već generacijama se bavi pčelarstvom. Dugogodišnje iskustvo u ovom poslu naučilo ih je da su tradicionalni metodi pčelarenja, koje zahtevaju česta ručna otvaranja košnica, naporni i vremenski zahtevni. Razmišljajući kako bi mogli efikasnije i manje invazivno da prate stanje košnica bez potrebe za njihovim fizičkim otvaranjem - rodila se ideja o digitalnom asistentu.
„Beeholdov digitalni asistent za pčelare je rešenje bazirano na veštačkoj inteligenciji, koje prati stanje u košnicama i pčelarima daje upozorenja ukoliko se nešto desi, predviđa potencijalne probleme i pruža savete za poboljšanje prinosa“, kaže Jelena Pejić, suosnivač i tehnički direktor. Asistenta je kreirao tim stručnjaka Beehold startapa koristeći podatke koji se prikupljaju upotrebom patentirane tehnologije koja se nalazi u ramovima košnice.
Ovaj digitalni šegrt važan je za unapređenje pčelarske industrije i za zaštitu pčela, koje su ključne za naš ekosistem. Tradicionalni, ručni pregledi košnica često su stresni za pčele zbog naglih promena temperature i svetlosti usled otvaranja košnica. Digitalni pčelarski šegrt smanjuje broj otvaranja košnica za 80% jer AI tehnologija omogućava asistentu da „vidi“ unutrašnjost košnice bez fizičkog otvaranja. Ovime se smanjuje rizik za pčele i opasnost gubitka pčelinjih društava.

Beehold posluje na tržištu Srbije od 2022. godine i uspešno sarađuje sa domaćim pčelarima koji koriste uređaje sa AI asistentom. Od 2024. godine, zahvaljujući programu podrške Vlade Srbije za inovativna rešenja koja se mogu primeniti na različite razvojne izazove država u regionu, a koji je sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), niški Beehold je uspostavio partnerstvo sa kompanijom Fitnet iz Mostara. Kao rezultat ove saradnje, 30 pčelinjaka u Bosni i Hercegovini već koristi digitalnog pčelarskog šegrta.
Kompanija Fitnet iz Mostara takođe se bavi izradom i primenom inovativnih rešenja koja pomažu pčelarima u praćenju i optimizaciji procesa rada. „Naša rešenja uključuju digitalne uređaje poput BeeCare mobilne aplikacije, SMS i Standalone vage, koje pomažu pčelarima da nadgledaju svoje košnice i upravljaju njima u bilo koje vreme, sa bilo kog mesta, time što dobijaju informacije o težini, temperaturi i vlažnosti u košnicama“, objašnjava Mateja Ereš, menadžerka prodaje i marketinga iz kompanije Fitnet. Kroz mobilnu aplikaciju koju su stručnjaci Fitnet-a razvili, pčelari mogu koristiti elektronski pčelarski dnevnik za praćenje podataka, analizu i lakše donošenje odluka.
Zahvaljujući partnerstvu Beeholda i Fitneta, integrisana su postojeća rešenja tako da Fitnet-ova BeeCare pčelarska vaga prikuplja podatke sa košnica i šalje te podatke na server, odakle ih Beeholdov asistent obrađuje i kroz mobilnu aplikaciju prikazuje finalne instrukcije i upozorenja. Partnerstvo dve kompanije je tako omogućilo transfer znanja i inovativnih rešenja i obezbedilo dodatnu podršku za pčelare i u Bosni i Hercegovini.
Petar i Mateja ističu da je ovo rešenje važno jer pomaže da se sačuvaju pčele koje su ključne za oprašivanje i održavanje biodiverziteta, od čega zavisi naša ishrana i celokupan ekosistem. „S obzirom na to da je broj pčela u opadanju, tehnologije poput naše su ključne za njihovo očuvanje, uz istovremeno povećanje produktivnosti pčelara. Naš digitalni asistent im omogućava da efikasnije upravljaju svojim košnicama, smanjujući gubitke i donoseći rast prinosa“, kaže Petar Pejić.

Kada je reč o izazovima, jedan od glavnih svakako je edukacija pčelara o prednostima digitalnog pristupa i integracija novih tehnologija kao što je Beehold asistent sa postojećom opremom. Generalno, pčelari već koriste uređaje za merenje težine, temperature i vlažnosti, ali im nedostaju softverska rešenja koja bi te podatke objedinila i efikasno i pregledno ponudila pčelarima, uz pomoć veštačke inteligencije.
Predstavnici obe kompanije raduju se nastavku saradnje i potencijalnom zajedničkom širenju na drugim tržištima u Evropi, posebno u zemljama sa razvijenom pčelarskom industrijom, kao što su Nemačka, Italija i Španija. „Nakon inicijalne integracije i dobijenih povratnih informacija od pčelara, planiramo rad na unapređenju zajedničkog hardversko-softverskog sistema, koji će dodatno poboljšati produktivnost i održivost pčelarskih operacija“, kaže Petar Pejić.
Mateja Ereš ističe da postoji veliki potencijal za širenje novih tehnoloških rešenja ne samo u pčelarstvu, već i u drugim sektorima poljoprivrede. Fitnet je prethodno razvio i Book Your Honey, servis koji omogućava prodaju i kupovinu visokokvalitetnog meda sa potvrđenim rezultatima analize, kao i Find Your Beekeeper, uslugu namenjenu onima koji se pčelarstvom bave iz hobija i žele svoj med i stoga brigu o košnicama prepuštaju iskusnim pčelarima. Takođe, pokrenuli su i Bee Connect, regionalnu platformu namenjenu pčelarima za međusobnu kupovinu, prodaju i razmenu pčelarskih proizvoda, opreme i drugih resursa, omogućavajući lakše povezivanje unutar zajednice.
Saradnja ove dve kompanije uspostavljena je u okviru Javnog poziva za učešće u izazovu za transfer znanja i primenu inovativnih rešenja koja se mogu primeniti na različite razvojne izazove država u regionu. Javni poziv podržala je Vlada Republike Srbije u okviru zvanične razvojne pomoći koju pruža Severnoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kako bi se ojačali ekonomski potencijali u ovim državama, a sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
[1] https://srbee.bio.bg.ac.rs/ ; https://bees-scroll.webflow.io/