Zašto se medvedi bude usred zime na Dinarskim planinama?

27. Februar 2026.
Black bear resting on rocky ground with a forest backdrop.

U zapadnoj Srbiji, na planini Jadovnik, među gustim šumama i obroncima, priroda ima sopstveni ritam – spor, tih i postojan. U narodu postoji verovanje da, ako medved izađe iz jazbine na Sretenje, zima je pri kraju.

Iako biologija medveda ne prati zvanični kalendar, simbolika tog verovanja ostaje snažna: medved je oduvek bio znak promene, buđenja i cikličnosti prirode.

Klimatske promene menjaju trajanje snežnog pokrivača, broj ledenih dana i ritam zime, ali divlji svet i dalje prati sopstvene biološke mehanizme. Ovih dana, kamere postavljene na Jadovniku zabeležile su medvede koji su nakratko izašli iz zimskog sna u potrazi za hranom. Taj prizor ne bi bio dostupan javnosti da nije realizovan projekat „Pojilišta za retke i strogo zaštićene životinjske vrste“, koji sprovodi Udruženje građana Jadovnik.

Uz pojilišta se nalazi i hranilište za beloglave supove i druge divlje životinje na lokalitetu Kašan, na obroncima Jadovnika, koje funkcioniše od 2009. godine.

Brown-furred wild canid standing alert in a grassy field.

 

Hranilište na Kašanu postalo je važna tačka očuvanja biodiverziteta na teritoriji opštine Prijepolje, gde se nalazi nekoliko vrlo važnih zaštićenih područja poput Predela izuzetnih odlika “Ozren-Jadovnik” i Specijalnog rezervata prirode “Klisura reke Mileševke”, zaštićenog još od 1976. godine.

"Formiranjem pojilišta u neposrednoj blizini hranilišta obezbeđena je stabilna dostupnost vode, što je od presudnog značaja za velike ptice poput beloglavog supa, koje zbog telesne mase i konfiguracije terena često ne mogu da slete na nepristupačne lokacije kako bi pile vodu. Takođe, godišnje se iznosi oko 50 tona hrane životinjskog porekla, kao i oko 1.000 kilograma žitarica za mrke medvede", objašnjava Vjekoslav Joksimović iz udruženja.

Izgradnjom akumulacija kapaciteta 10.000 litara vode, ne samo da je obezbeđeno napajanje životinja, već je stvoren i dodatni resurs za gašenje eventualnih požara u ovom području. Višak vode iz punih bazena usmerava se ka dodatnom pojilištu udaljenom oko 100 metara od hranilišta.

Jedna od najvažnijih inovacija projekta jeste postavljanje savremene video-opreme, koje omogućavaju kontinuirano praćenje kretanja životinja – kako na samom hranilištu, tako i u krošnjama i šumskom pojasu u okolini.

„Poboljšani uslovi doprinose povećanom prisustvu i brojnosti vrsta, jer životinje na jednom mestu imaju sve što im je potrebno – hranu, vodu i relativnu sigurnost. Video-nadzor nam omogućava da prisustvo vrsta pratimo sistematično, a materijal koristimo u naučne, turističke i promotivne svrhe“, ističe Joksimović.

Na Jadovniku, susret tradicije i savremene tehnologije pokazuje da zaštita prirode više nije samo pitanje dobre volje, već sistemskog pristupa, podataka i dugoročnog planiranja. A kada kamera zabeleži medveda kako izlazi iz šume na kratki obrok, to nije samo atraktivan kadar, to je potvrda da ekosistem, uprkos izazovima, i dalje funkcioniše.

Pogledajte kako to izgleda u sledećem videu:

 

Projekat je realizovan u okviru inicijative EU za Zelenu agendu u Srbiji, koju uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj, u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom, uz dodatnu podršku vlada Švedske, Švajcarske i Srbije.

* Tekst preuzet sa: Zašto se medvedi bude usred zime na Dinarskim planinama? - EU u Srbiji