Romkinje u akciji - za bolju budućnost, ponovo kod kuće

Preduzeća koja vode žene dokazuju da se Romi/kinje i povratnici mogu ponovo integrisati u svoje zajednice kroz preduzetništvo

7. March 2024.

Socijalnu i ekonomsku dobrobit Roma i Romkinja povratnika na Zapadnom Balkanu ometaju složene, strukturne prepreke koje proizilaze iz ograničene mogućnosti za obrazovanje i nedostatka formalnog radnog iskustva, povremeno uključujući i stigmatizaciju i diskriminaciju. Romkinje povratnice odbacuju ova ograničenja i sopstvenim poletom, energijom i preduzetništvom grade sebi bolju budućnost kod kuće. Da bi ostvarile promene, pozivaju se na raznovrsna životna iskustva i kreativnost, stvarajući sopstvenu budućnost, ponovo kod kuće.

U državama Zapadnog Balkana, stopa zaposlenosti Romkinja, nevezano da li poseduju status povratnica ili ne, i dalje je konstantno niža od žena koje nisu romskog porekla, kao i od muškaraca sa ili bez romskog porekla. Osmog marta, na međunarodni dan žena, ali i svakog drugog dana, mi prepoznajemo preduzetništvo povratnica i razliku koju njihovo preduzetništvo stvara u njihovim životima, ali i u životima njihovih porodica i zajednica. Kao inspiraciju, delimo sa vama  po priču povratnica iz Albanije, Severne Makedonije i Srbije, u kojima projekat reintegracije povratnika aktivno radi na uključivanju institucija i ljudi da se povratnici i povratnice spasu od zapostavljenosti. 

Socijalno preduzeće iz Devola u Albaniji koje su osnovale povratnice

Kao odgovor na zajedničko iskustvo borbe za stabilne prihode i zaposlenje, deset Romkinja povratnica iz albanskog mesta Devola su se okupile i pokrenule socijalno preduzeće, prvo ove vrste u tom gradu. Kroz saradnju i naporan rad, koristeći tradicionalne kulinarske veštine, ove žene su ponovo oživele proizvodnju trahane i petke, dva tradicionalna kulinarska proizvoda česta u Albaniji i Zapadnom Balkanu. 

„Oduvek smo pravile trahanu i petku za svoja domaćinstva. Ovog puta smo, uz smernice iz lokalne NVO i podršku UNDP-a i EU, udružile snage da napravimo socijalno preduzeće i pravimo ove tradicionalne proizvode za prodaju.“
rekla je Juredina Gjiza, prisećajući se celog iskustva.

Ovo socijalno preduzeće je zajedničko vlasništvo, što nalaže solidarnost, razmenu naučenog, i ojačalo je veze među povratnicama zbog zajedničkog cilja da osnuju i razvijaju sopstveno socijalno preduzeće koje će njima i njihovim porodicama obezbeđivati prihode. Uz podršku regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU a sprovodi UNDP, ovo socijalno preduzeće je već obezbedilo prve kupoprodajne ugovore za svoje proizvode, i planira dalje širenje tržišta za svoje proizvode među lokalnim restoranima i prodavnicama u drugim regionima. Ovo socijalno preduzeće koje su ove žene osnovale sada im obezbeđuje pristojan život kod kuće, sa stabilnim primanjima za njih i njihove porodice.

Rafaelina picerija u Šuto Orizari u Severnoj Makedoniji

Povratnica Rafaela Selimovska je pre nekoliko meseci počela sa puno entuzijazma da oprema lokal-piceriju u svom domu u rodnom mestu Šuto Orizari u Severnoj Makedoniji. Uz uzbuđenje i težak rad, Rafaela je pratila svaki korak renoviranja pomažući u poslovima, od pomaganja pri postavljanju pločica do krečenja zidova. U toku poslova je, gledajući prazno platno lokala, kovala uzbudljive planove u kojima njene mušterije uživaju u pici i drugim ukusnim zalogajima.

Rafaeli je ideja otvaranja picerije u rodnom mestu došla nakon povratka u Severnu Makedoniju, nakon petogodišnjeg života u inostranstvu tokom kog je radila kao neformalno zaposlena u piceriji-restoranu. U inostranstvu je Rafaela započela svoje neformalno zaposlenje kao pomoćnica u kuhinji i napredovala do mesta pizza majstorice, kroz naporan rad i učenje. Ovo iskustvo je Rafaeli omogućilo sticanje vrednih veština na koje je po povratku mogla da se pozove i kod kuće osnuje sopstvenu piceriju, u kojoj zapošljava i svog supruga. Mada se radi o malom, porodičnom biznisu, jasno je da je Rafaela „šef“ u svakom smislu!

„Prethodno iskustvo rada u čuvenoj piceriji u Nemačkoj omogućilo mi je sticanje neophodne stručne obuke, kako bih kasnije mogla da započnem sopstveni posao kod kuće. Biti sama svoja gazdarica je naporan, ali i veoma ispunjavajući, posao!"
Rafaela Selimovska

Rafaeli je Konkurs za program ciljanog samozapošljavanja za grupe povratnika u Severnoj Makedoniji, u okviru Operativnog plana koji sprovodi regionalni projekat reintegracije povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP, obezbedio potrebni podsticaj da ostvari tu želju.  Podrška je obuhvatala i mentorski rad kojim se Rafaeli pomoglo da se snađe u razvoju i rastu poslovanja, kao i bespovratna sredstva u vidu opreme, što je pomoglo da se smanji opterećenje nabavke opreme. 

„Rafaeline izglede smo ocenili kao veoma dobre. Mislim da je bila među najboljim kandidatima, pošto ju je veoma dobro pripremilo iskustvo koje je stekla u Nemačkoj.“
Roman Papadimitrov, Rafelin biznis mentor

Dragana iz Novog Sada pravi hlebove od kiselog testa iz Novog Sada u Srbiji

U središtu gužve na noćnoj pijaci u Novom Sadu izdvaja se Draganina tezga, na kojoj izlaže svoje domaće hlebove od kiselog testa i druge poslastice od testa. Dragana je započela posao pravljenja hleba od kiselog testa kao domaću radinost, u početku ga ne razmatrajući kao potencijalan izvor porodičnog prihoda. Rastuća potražnja je, međutim, Dragani dala ideju da potraži veću bazu potrošača na pijacama širom grada.

Nakon prijave na Konkurs za podršku preduzetništvu Roma i povratnika u okviru regionalnog projekta reintegracije povratnika koji finansira EU, a sprovodi UNDP, UNDP je Dragani pružio podršku da formalizuje svoje poslovanje kroz pomoć u snalaženju kroz proces registracije i uz prenošenje cele palete preduzetničkih veština (poput veština u oblasti razvoja poslovanja i marketinških istraživanja), što će pomoći Dragani da uveća obim posla i time obezbedi njegovu održivost u formalnoj ekonomiji.

Sama Dragana nije povratnica, iako je migracija deo njene porodične priče. Njena majka, polubrat i očuh su već migrirali u EU (u Nemačku), birajući odlazak zbog sve većih finansijskih poteškoća kod kuće. Ali Draganina porodica nije mogla da se skrasi i stvori sebi život tamo, te su se oni vratili u Novi Sad umesto da im se Dragana pridruži.

Draganina strast za pravljenjem hleba se sada pretvara u mali porodični posao koji neće samo Dragani obezbediti stabilne prihode i zaposlenje, već i prihode za njenu povratničku porodicu. Dragana i druge firme u vlasništvu Roma i povratnika predstavljaju vesnike promene koji pokazuju kako se Romi i povratnici mogu ponovo integrisati u svoje zajednice kroz preduzetništvo. 

„Rodbina mi se vratila ovde, a ja i njih planiram da uključim u posao. Želja mi je da svoju strast pretvorim u porodični posao... da prvo zaposlim majku, pa ćemo onda da razmotrimo da zaposlimo i brata ukoliko poraste posao i prodaja.“
Dragana

O projektu 

Fokus Projekta reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu je rešavanje ključnih prepreka za socio-ekonomsku integraciju ugroženih povratnika i povratnica na Zapadnom Balkanu. Projekat predstavlja deo instrumenta EU višedržavne pretpristupne pomoći (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i projekta reintegracije povratnika, poverenog UNDP-u, Svetskoj banci i Savetu Evrope. Projekat u svim ekonomijama Zapadnog Balkana vrši procenu javnopolitičkih i institucionalnih raskoraka i olakšava dijalog o mehanizmima za implementaciju i praćenje javnih politika i programa ponovne integracije. U Albaniji, Severnoj Makedoniji i Srbiji projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i isprobava inovativna rešenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika i povratnica.

Saznajte još:

Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu