Kakvo je bilo izveštavanje medija u Srbiji o nasilju prema ženama u periodu 2019-2021?

Manje senzacionalizma, ali nedovoljno o prevenciji i zaštiti žena od nasilja

14. April 2022.

Predstavljanje analize, s leva na desno: Ana Manojlović, novinarka RTS-a, Jovana Stanković, novinarka Euronews Srbija, Sanja Pavlović, Autonomni ženski centar, Jovana Gligorijević, novinarka nedeljnika Vreme i Maja Đundić, rukovoditeljka sektora za rodnu ravnopravnost UNDP Srbija

Beograd, 13. april 2022. – U prethodne tri godine smanjen je broj medijskih objava u kojima nisu poštovani etički standardi izveštavanja o nasilju prema ženama, kao i korišćenje senzacionalističkih i stereotipnih izraza za nasilje, žrtvu ili nasilnika, ali mediji i dalje vrlo retko izveštavaju o prevenciji nasilja i načinima podrške žrtvama. To pokazuju rezultati Analize medijskog izveštavanja o problemu nasilja prema ženama od 2019. do 2021. godine, koju je sprovela grupa „Novinarke protiv nasilja“, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Analiza preko 36000 objava iz elektronskih i štampanih medija pokazala je da je ovaj problem najviše okupirao medijsku pažnju tokom 2021. godine, što je posledica ispovesti žena koje su javno progovorile o svojim iskustvima, pre svega o seksualnom nasilju. 

Mediji i dalje mnogo češće izveštaju o pojedinačnim slučajevima nasilja (78% objava u 2019, i 69% objava u 2021. godini), dok se nasiljem prema ženama kao fenomenom, odnosno njegovim uzrocima i posledicama, bave znatno ređe (22% objava u 2019, i 23% objava u 2021.godini). Temom nasilja prema ženama najviše su se bavili onlajn mediji, zatim štampani, a najmanje TV i radio-stanice.

„Mi kao novinarke razumemo da je za izveštavanje medija o nekoj temi uvek potreban konkretan povod. Ono što preporučujemo novinarima i novinarkama je da iskoriste izveštavanje o pojedinačnim slučajevima nasilja da rasvetle fenomen nasilja. Na taj način mogu da pomognu i onim ženama koje se nalaze u situaciji nasilja da ga prepoznaju i prijave“, rekla je Jovana Gligorijević, članica Grupe i novinarka nedeljnika „Vreme“.

„Tokom 2021. godine počele smo kroz analizu da pratimo i o kojoj vrsti nasilja mediji najčešće izveštavaju. Nešto više od polovine medijskih objava bilo je o fizičkom nasilju prema ženama, a 44% se odnosilo na različite vidove seksualnog nasilja. Ekonomsko nasilje prema ženama je i dalje potpuno van fokusa medijskog izveštavanja i pomenuto je tek u 8% objava“ , istakla je Sanja Pavlović, članica Grupe i aktivistkinja Autonomnog ženskog centra.

Ona je dodala da su mediji prilikom izveštavanja o nasilju prema ženama vatreno oružje pomenuli u tek 6% objava, a da informacija o posledicama zloupotrebe vatrenog oružja gotovo da nema.

„Mediji su i dalje glavni izvor informacija o femicidu, odnosno rodno zasnovanom ubistvu žena, kao i o drugim oblicima nasilja nad ženama. To nam pokazuje koliki uticaj mediji imaju kada je reč o ovoj temi. Od toga kako mediji izveštavaju može da zavisi i kako će reagovati šira javnost i da li će pružiti podršku žrtvama. UNDP podržava rad grupe Novinarke protiv nasilja od 2017. godine, i veoma smo ponosni što vidimo promene nabolje u medijskom izveštavanju“ izjavila je Maja Branković Đundić, rukovoditeljka Sektora za rodnu ravnopravnost UNDP-a u Srbiji.  

Najvažniji pomak u izveštavanju medija o ovoj temi zabeležen je po pitanju objavljivanja informacija koje čin nasilja pravdaju spoljašnjim okolnostima ili ličnim osobinama nasilnika (siromaštvo, nezaposlenost, alkoholizam). Procenat takvih objava tokom prethodne tri godine gotovo je prepolovljen. Takođe, odgovornost za počinjeno nasilje se u novinarskim izveštajima sve ređe prebacuje sa nasilnika na žrtvu, a manje je i objava u kojima se umanjuje ili ismeva nasilje, ili se ne veruje žrtvi (9% objava 2021 u odnosu na 15% objava u 2019. godini).

S druge strane, tokom sve tri posmatrane godine veliki broj medijskih izveštaja je otkrio identitet preživele/žrtve i članova/članica njene porodice (50% objava u 2019. godini i 40% objava u 2021). Iznošenje detalja čina nasilja ili izjava sagovornika/ca koje nisu relevantne iz ugla javnog interesa, kao i neadekvatni naslovi i dalje su često prisutni u medijskom izveštavanju (37% objava u 2019. i 32% objava tokom 2021. godine).

Kako bi medije podstakla da izveštavaju edukativno, a ne senzacionalistički, grupa „Novinarke protiv nasilja“ napravila je Smernice za izveštavanje o nasilju prema ženama i kreirala obuke za novinarke i novinare. Više informacija je dostupno na sajtu www.novinarkeprotivnasilja.org.

Analiza medijskog izveštavanja o problemu nasilja prema ženama za period od 2019 do 2021. godine dostupna je na ovom linku, a izrađena je u okviru projekta „Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji III“ koji uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, zajednički sprovode UNICEF, UN Women, UNFPA i UNDP.