Istraživanje i analiza prisustva i predstavljanja žena i muškaraca u medijskim sadržajima pokazali su da mediji i dalje održavaju rodne stereotipe u izvještavanju i nijesu dovoljno jasno i čvrsto opredijeljeni za promovisanje rodne ravnopravnosti kroz programsku koncepciju.

Izostaje rodno portretisanje u medijskom sadržaju kroz uravnoteženo i pošteno prikazivanje oba pola koje će odražavati raznoliki sastav društva i različita iskustva i perspektive. Mediji nedovoljno utiču na osnaživanje žena, na sistemske i strukturalne promjene u društvu, kao i na podizanje stepena svijesti kod građanki i građana o rodnoj ravnopravnosti. Istovremeno, ostvarivanje rodne komponente u unutrašnjoj organizaciji medija važan je dio upravljanja medijima i komunikacijama, i samo zajedno sa orodnjavanjem medijskih sadržaja može dovesti do kvalitativnih pomaka i vidljivih rezultata.

Jedan od prvih koraka ka tome je analiza medijske pravne regulative sa rodnog aspekta, a čiji cilj je da predloži rješenja kako bi se unaprijedio i ojačao pravni okvir kojim će se rodna ravnopravnost i promovisanje ljudskih prava kao javno dobro, postaviti u djelokrug rada, unturašnju organizaciju i izvještavanje medija.

Predmet i cilj analize pravne regulative Analiza domaće i međunarodne legislative o medijima i rodnoj ravnopravnosti predstavlja najvažniji način za sagledavanje postojeće situacije i formulisanje predloga koji se odnose na unapređenje integrisanja rodne ravnopravnosti u medijski sektor.

Akcenat je stavljen na zakone i podzakonska akta Nacionalnog javnog emitera RTCG koji ima posebnu ulogu u promovisanju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Osim toga, sastavni dio analize su i najbolje prakse zemalja članica Savjeta Evrope za podsticanje rodne ravnopravnosti u medijima prikazane u analitičkom izvještaju te organizacije čija je članica i Crna Gora, a koje pružaju dodatni uvid u primjenu i efekte pojedinih rješenja za funkcionisanje rodno odgovornijih medija.

Predstavljeni su i najvažniji akcenti sa seminara predstavnika/ca Vlada i stručnjaka/inja iz 17 zemalja EU koji su najviše pažnje posvetili/e praksi u Francuskoj kao dobrom primjeru borbe protiv nedovoljne zastupljenosti žena i njihove diskriminacije ne samo u medijskim sadržajima, već i u unutrašnjoj organizaciji medija.

Sprovedena je i uporedna analiza načina na koji Kodeksi novinara/ki Slovenije i Srbije tretiraju rodnu ravnopravnost u odnosu na rješenja crnogorskog Kodeksa, što ukazuje na nove mogućnosti i pristupe za njeno integrisanje u izvještavanje i medijske sadržaje.