Cirkularna ekonomija

Krug za opstanak planete

28. December 2022.
Pexels/Ready Made

Neumereno trošimo prirodne resurse, zagađujemo nemilice, ali nije sve skroz crno! Situacija može da pozeleni! Zelena agenda je deo Zelenog dogovora koji je Evropska komisija osmislila kao niz rešenja za usporavanje klimatskih promena i očuvanje životne sredine. Ona “stoji” na 5 stubova, a jedan od njih je cirkularna ekonomija.

Cirkularna ekonomija nas uči kako da ono što smo uzeli iz prirode što duže koristimo, ponovo upotrebimo ili recikliramo za dobijanje novih resursa, i tako u krug.

U prirodi koncept „otpada“ ne postoji! Drvo koje padne u šumi postepeno se razgrađuje nudeći hranu insektima i mikroorganizmima, koji njegove ostatke pretvaraju u minerale, humus i plodno zemljište.

ZAŠTO NAS TO ZANIMA?

Dok ovo čitate, mi koristimo dva puta više Zemljinih resursa nego što ona može da nadoknadi regenerisanjem. Procenjuje se da će planetu do 2030. naseljavati 8.5 milijardi ljudi, što znači da će potrebe za hranom porasti za 35%, za vodom 40%, a za energijom 50%.

U našoj okolini vidimo i posledice trenutne ekonomske i ekološke neodgovornosti - od ostrva plastike u rekama, preko smetlišta na njivama i u šumama, do deponija koje sve češće gore i izazivaju ozbiljno zagađenje vazduha.

Zastrašujuće? Strah može da nam bude pokretač, sve dok rešenja ima!

Cirkularna ekonomija je kolo u koje treba da se uhvatimo, dok muzika još svira. Hajde da se ugledamo, na primer, na nordijske zemlje koje gotovo u potpunosti koriste svoj otpad kao resurs i sekundarnu sirovinu.

Kada pravimo neki proizvod, treba unapred da mislimo koliko nam sirovina treba, te koliko otpada pravimo pri njegovom nastajanju, i šta ćemo posle sa njim. Primer dobre prakse je proizvodnja etarskih ulja od smilja i lavande, u kojoj se od ostataka nakon prerade ovih biljaka pravi biopelet, koji se koristi kao energent. Takođe, organski otpad iz restorana i lanaca velikih prodavnica se već u Srbiji sakuplja i koristi za proizvodnju biogasa.

ŠTA JA MOGU DA URADIM?

  1. PONOVO ISKORISTI! Na primer, od ostataka jestivog ulja možeš da napraviš sapun ili sveću, a od druge hrane kompost, koji je odlično đubrivo za biljke.
  2. RECIKLIRAJ! Razvrstavaj otpad - papir, metal, plastiku, staklo i organski otpad, ako imaš reciklažne kontejnere u okolini. Nemoj da bacaš električne uređaje u đubre, prosledi ih kompanijama u Srbiji koje ih recikliraju.
  3. NE KUPUJ VIŠE NEGO ŠTO JE NEOPHODNO -  Umesto da gomilaš, pa posle bacaš, kupuj tačno onoliko hrane, garderobe i ostalog koliko ti je potrebno!