Japan i Srbija: Zajedno u promišljanju mentalnog zdravlja
16. Jun 2026.
“U kancelariji UNDP-a u Srbiji počela sam da radim u oktobru 2025. godine, kao UN volonterka i specijalistkinja za žene, mir i bezbednost (Women, Peace and Security - WPS). S obzirom na to da sam prethodno radila u oblastima zdravlja i prava žena, kao i na angažovanju mladih u drugim zemljama, uključujući Afriku i Bliski istok, izuzetno mi je drago što imam priliku da svojim iskustvom doprinesem programima usmerenim na rodnu ravnopravnost i mlade u Srbiji. Moj rad obuhvata različita pitanja, od zloupotrebe vatrenog oružja u kontekstu nasilja u porodici i prevencije samoubistava, do inicijativa za izgradnju mira koje vode mladi, sa fokusom na društvenu koheziju u regionu.
Iako su Japan, moja domovina, i Srbija geografski i istorijski udaljene, ipak dele iznenađujuće sličnosti u izazovima sa kojima se suočavaju, posebno kada je reč o mentalnom zdravlju i problemu visoke stope samoubistava među muškarcima, kao i o stigmi i nedostatku društvene otpornosti na ove izazove. Ovi zajednički izazovi, sa druge strane, otvaraju mogućnosti za uzajamno učenje, gde iskustva jedne zemlje mogu biti dragocene lekcije drugoj.”
Mentalno zdravlje u Japanu
U Japanu, od kasnih 1990-ih do 2000-ih - kada je godišnji broj samoubistava premašivao 30.000 - samoubistvo je počelo da se posmatra kao društveni problem, a ne samo kao individualna stvar.
Problemi su prvenstveno uzrokovani društvenim i kulturnim pritiscima. Karoši (Karoshi) - smrti i samoubistva usled prekomernog rada; hikikomori (ljudi koji se zatvaraju u svoje domove kako bi izbegli društvene kontakte) i dugotrajni izostanci iz škole najčešće su navođeni mentalni i društveni problemi. U većini starosnih grupa, broj samoubistava muškaraca je značajno premašivao broj samoubistava žena. Do 2024. godine, te brojke su se smanjile u većini starosnih grupa, međutim, u grupi „od 10 do 19 godina“ broj samoubistava je rastao pet uzastopnih godina u poslednjem periodu. 1
Mentalno zdravlje u Srbiji
Kroz svoj rad u Srbiji, naučila sam da se i Srbija suočava sa sličnim problemima. Mladi ljudi uključeni u naše regionalne inicijative navode mentalno zdravlje kao jednu od ključnih briga svoje generacije. Širom Srbije i Balkana, mnogi ukazuju na rastuću anksioznost, beznađe, društvene pritiske i ograničen pristup podršci, dok stigma i dalje obeshrabruje otvoren razgovor i traženje pomoći. Ova pitanja se reflektuju i u širim nacionalnim trendovima: prema podacima organizacije Eurochild 2, 10,8% studenata u Srbiji prijavljuje loše raspoloženje, dok 21,9% oseća nervozu najmanje jednom nedeljno. Istovremeno, izazovi mentalnog zdravlja nisu ograničeni samo na mlade. Starija populacija, posebno muškarci, suočava se sa povišenim rizicima povezanim sa traumama, društvenom izolacijom, ekonomskim pritiscima, kao i kontinuirano visokim stopama samoubistava. Ovi obrasci potvrđuju da mentalno zdravlje nije samo individualna briga, već i rastući izazov za društvenu otpornost i javno zdravlje.
Inicijative u Japanu
Na osnovu lekcija naučenih iz prošlih iskustava, Japan je prepoznao važnost pružanja podrške prilagođene ljudima različitih životnih doba. Dozvolite mi da predstavim neka od efikasnih iskustava Japana koja bi se mogla praktično primeniti u kontekstu Srbije.
1. Obuka „Savetnika za mentalno zdravlje“
Japan na nacionalnom nivou promoviše inicijativu za obuku pod nazivom „Savetnik za mentalno zdravlje“ (poznatu kao NIPPON COCORO ACTION 3). Kroz ovaj program obučavaju se pojedinci da steknu tačno znanje i razumevanje o mentalnom zdravlju i mentalnim bolestima. Ovi „savetnici“ pružaju podršku tako što razgovaraju sa onima koji se suočavaju sa izazovima mentalnog zdravlja kao i sa članovima njihovih porodica, u okviru svojih zajednica ili na radnom mestu. Cilj je olakšati prevenciju, ranu intervenciju i smanjenje stigme. Kurs je otvoren za sve, a Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne zaštite postavilo je cilj da obuči milion savetnika tokom desetogodišnjeg perioda koji je počeo 2024. godine. U Srbiji, gde postoji manjak stručnjaka, postojanje ljudi bliskih pogođenim pojedincima koji bi služili kao „savetnici za mentalno zdravlje“ moglo bi biti ključna karika za rano reagovanje.
2. Digitalne inicijative
Digitalna tehnologija se u Japanu sve više koristi kako bi se doprelo do mladih. U školama se svakom učeniku obezbeđuje tablet, s ciljem sprečavanja vršnjačkog nasilja i ranog otkrivanja problema sa mentalnim zdravljem, Time se učenicima omogućava da prijave svoje mentalno stanje ili potraže savet o školi i vršnjačkom nasilju. Pored toga, vlada i privatne organizacije značajno su ojačale savetodavne usluge putem čet-botova, pružajući neformalno okruženje gde ljudi mogu potražiti pomoć u bilo kom trenutku.
Na radnom mestu je obavezan sistem „Provere stresa“ (Stress Check), koji zahteva od zaposlenih da prođu procenu jednom godišnje. Ministarstvo je takođe učinilo dostupnim onlajn alat „Samoprovera stresa na radnom mestu za 5 minuta“, omogućavajući pojedincima da u svakom trenutku prate svoje mentalno zdravlje 4. S obzirom na visoku stopu korišćenja pametnih telefona u Srbiji, posebno među mladima, mogućnost provere mentalnog stanja i neformalnog savetovanja sa trećom stranom putem četa ili poziva mogla bi biti veoma efikasna.
Uprkos ovim sveobuhvatnim naporima, Japan se i dalje suočava sa izazovima, a mnogi ljudi se bore sa osećajem otuđenosti i usamljenosti. Poslednjih godina, kako bi se rešio problem društvene izolacije i usamljenosti, Kabinet predsednika Vlade je osnovao Kancelariju za borbu protiv usamljenosti i izolacije. Ova kancelarija promoviše stvaranje Ibašo-a (Ibasho), mesta gde se ljudi osećaju kao da pripadaju, kroz javno-privatna partnerstva.
Lekcije iz Srbije
Sa druge strane, u Srbiji osećam da način na koji ljudi provode vreme i povezuju se sa svojim porodicama, radnim okruženjem i društvom podstiče dubok osećaj pozitivnog mentalnog prostora i mira. Čvrsto verujem da su ovaj opušteniji tempo života i dubina ljudskih veza - koji se u Srbiji jednostavno smatraju normalnim - vredne lekcije koje Japan može naučiti od Srbije.
Zaključak
Na kraju, izgradnja snažnijih sistema za podršku mentalnom zdravlju zahteva više od same institucionalne reforme. Potrebno je kombinovati efikasne politike sa jačim zajednicama, ranijom podrškom i otvorenijim razgovorima.
Kako mentalno zdravlje postaje sve važniji faktor društvene otpornosti, prevencije nasilja i izgradnje mira, učenje jednih od drugih može nam pomoći da izgradimo zdravija i saosećajnija društva.
Reference:
[1] 001581167.pdf: 2025 White Paper on Suicide Prevention (Japan)
[2] Sub-report-Mental-Health-2024.pdf: Children’s Mental Health across Europe
[3] 心のサポーター養成事業 | 公共精神健康医療研究部 国立研究開発法人 国立精神・神経医療研究センター 精神保健研究所: Nippon Cocoro Action: National Institute of Mental Health, National Center of Neurology and Psychiatry (Japan)
[4] 5分でできる職場のストレスセルフチェック|こころの耳:働く人のメンタルヘルス・ポータルサイト: Self stress check, Ministry of Health, Labour, and Welfare (Japan)