Investiranje u žene koje pokreću razvoj planina

Žene u Bosni i Hercegovini dostižu nove visine u održivom razvoju udaljenih planinskih područja

8 March 2024

„Žene su dovoljno jake da pokrenu svijet, da budu uspješne u svim ekonomskim i društvenim sferama.“

Ana Andrić, Hrvatski planinarski savez „Prenj 1933“ Mostar

Pokretanje planina

Ana Andrić, sekretarka Hrvatskog planinarskog društva „Prenj 1933“ Mostar – HPD, i članica Stanice planinarskih vodiča Mostar, cijeni izuzetna nastojanja žena u Hercegovini u svim segmentima razvoja planina, od organizacije izleta do planinarenja, skijanja i ostalih aktivnosti. Ana, zajedno sa stotinama žena s područja Hercegovine, već više od desetljeća planinari planinskim masivima Čvrsnice i Prenja, nastojeći obnoviti život u njihovim selima i doprinijeti promociji i očuvanju ovih planinskih predjela. HPD Prenj upravlja s dva planinarska doma, organizuje brojne aktivnosti za svoje članove i članice, kao što su planinarske škole, kurseve alpinizma i akcije pošumljavanja najmanje dva puta godišnje. Također podržavaju nekoliko preduzetnica u proizvodnji hrane i ponudi smještaja u svojim planinskim domovima.

Iz ljubavi prema planinama

Ana zna da je postizanje rodne ravnopravnosti i dobrobiti žena u svim aspektima života važnije nego ikada ukoliko želimo postići ekonomski prosperitet i zdrav okoliš. Međutim, trend nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini (BiH) je sveprisutan. Žene u planinama često su nevidljive – nisu uključene u donošenje odluka i nemaju jednak pristup finansijskim sredstvima. To nije spriječilo mnoge od njih da svoju ljubav prema planinama usmjere na razvoj i promociju bogatih planinskih područja.

Sa planinskim područjima na kojima su održane Zimske olimpijske igre 1984. godine (Trebević, Igman, Bjelašnica i Jahorina), a koje se udaljene samo pola sata vožnje od Sarajeva, glavnog grada BiH, planinska kultura predstavlja važan dio naslijeđa i istorije ove zemlje. Ove godine se obilježila 40. godišnjica održavanja Zimskih olimpijskih igara u BiH, te je važnost očuvanja planina posebno aktuelna, i služi kao glavna poveznica između „alpske“ prošlosti zemlje i njene planinske budućnosti.

Pozicioniranje žena

Projekat ‘Održivost zaštićenih područja’ (SPA), koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a provodi UNDP u BiH, radi na zaštiti prirode i biodiverziteta, kako na planinama tako i u drugim područjima zemlje. Glavni cilj ovog petogodišnjeg projekta je da ponudi održivu alternativu postojećem modelu upravljanja zaštićenim područjima u zemlji, ublažavanjem posljedica klimatskih promjena na biodiverzitet. Kako bi se to postiglo, projekat također podržava bolje pozicioniranje žena.

Dosezanje novih visina

Ključna uloga žena u zaštiti okoliša te društvenom i ekonomskom razvoju u planinskim područjima BiH je jasna: diljem planinskih lanaca, žene dosežu nove visine u održivom razvoju svojih zajednica.

Zaštita biodiverziteta

BiH je dom brojnim endemskim, reliktnim vrstama i staništima. Ipak, uprkos brojnim prijetnjama po biodiverzitet izazvanih klimatskim promjenama, mjere za prilagođavanje i jačanje otpornosti na ove uticaje nisu adekvatno regulisane zakonima o zaštiti prirode, niti u potpunosti uključene u planove upravljanja zaštićenim područjima.

Osiguravanje prosperiteta zaštićenih područja

Osim toga, finansijska sredstva češće su dostupna za oporavak nego za smanjenje i prevenciju rizika. Do sada nije bilo značajnijih napora da se ključne vrijednosti biodiverziteta i ugroženi ekosistemi uključe u postojeće aktivnosti upravljanja rizicima od katastrofa i mapiranja rizika. Međutim, SPA projekat to mijenja. Ovaj projekat unapređuje načine pomoću kojih se zaštićena područja mogu zaštititi, posebno u kontekstu povećanja osjetljivosti na nove prijetnje, i utvrđuje vrijednosti očuvanja biodiverziteta i raznolikosti ekosistema.

„Veza između žena i planina je neraskidiva. Jednom kad se zaljubiš u planinu, ona postaje dio tebe i gdje god da odeš – uvijek joj se vraćaš.“

Marija Vukoja Lastvić, vlasnica hotela i restorana ‘Hajdučke Vrleti’

Neraskidiva veza

U srcu Parka prirode Blidinje, planinskog raja i zračne banje BiH, nalazi se hotel i restoran „Hajdučke Vrleti“, čija vlasnica je Marija Vukoja Lastvić , također suosnivačica Udruženja „Visit Blidinje“. Tokom ljeta 2022. godine, kada je veliki požar prijetio obližnjem vrhu Čvrsnice, ona je organizirala pomoć i koordinirala gašenje požara, a zajedno sa ženama iz susjednih sela se brine o ovoj planini tokom cijele godine.

Za Mariju, žene predstavljaju nezamjenjivi dio razvoja planinskih područja u BiH, naročito zbog njihovog elana, optimizma i sposobnosti da obavljaju više zadataka istovremeno. „Žene čuvaju i promovišu našu tradiciju i običaje, te proizvode autohtone domaće proizvode. Uključene su u razvoj novih turističkih atrakcija i planinskog turizma”, kaže Marija. Međutim, dodala je da su prilike za žene u planinama ograničene iako doprinose pozitivnim promjenama i njihovom dugoročnom razvoju. „Nažalost, starije žene koje žive u planinama često nemaju pristup informacijama. Odgovarajuća obuka i radionice svakako su ključ za sticanje novih znanja i vještina, čija primjena vodi ka postizanju izvrsnih rezultata“, izjavila je Marija.

Budućnost je u prirodi

Kako bi se izgradili kapaciteti, SPA projekat nudi alate i obuke za diverzifikaciju i poboljšanje održive turističke ponude zasnovane na prirodnim blagodatima u odabranim zaštićenim područjima i okolnim zajednicama. Također, projekta pruža podršku za osiguranje finansijske održivosti i stvaranje razvojnih prilika koje će valorizirati jedinstvene prirodne vrijednosti bez njihovog ugrožavanja.

Na taj način, ogroman potencijal bh. biodiverziteta može se usmjeriti prema razvoju ekoturizma, koji će uključivati zaštićena područja, okolne zajednice i zelene biznise u novu turističku ponudu zasnovanu na iznimnim prirodnim vrijednostima.

„Za mene je planina mjesto na kojem mogu da budem ono što jesam. Još me nikad nije iznevjerila i uvijek joj se mogu vratiti. Planine trebaju biti utočište, ali i izazov za svakoga od nas.“

Jelena Mitrović, Planinarsko-sportska organizacija ‘Vihra’

Vrhunska uspješnost

Jelena Mitrović, koja rukovodi Planinarsko-sportskom organizacijom „Vihra“ u Opštini Rudo (koje je dobilo ime po lokalnom istoimenom vrhu), bori se za unapređenje uloge žena na krajnjem istoku BiH. Ima podršku i od Udruženje žena „Eva“, koje organizuje ekološke akcije u planinskim područjima. Jelena kaže da je sve više žena u Rudom zainteresovano za razvoj planina, a glavni pokretač je ljubav.

Jelena objašnjava kako je Rudo izrazito nerazvijeno, zbog čega su aktivnosti „Vihre“ prvenstveno fokusirane na njegovanje preduzetničkog duha lokalnih žena. Ona smatra da razvoj planinskog turizma može značajno doprinijeti promociji zdravog načina života, kao i prirodnih bogatstava ove opštine.

„Potencijal žena je ogroman, ali često nevidljiv jer im nedostaje podrška.“

Marija Beljo, Zadruga ‘Pro Vita’

Ostvarivanje potencijala

Marija Beljo, voditeljica marketinga u Zadruzi 'Pro Vita' u Opštini Prozor-Rama, kaže da su žene ključni nositelji razvoja planina u BiH jer obavljaju više od 90 posto planinskih aktivnosti. Međutim, Marija napominje da „ponekad ni same žene nisu svjesne svog potencijala, zbog čega treba raditi na njihovom psihološkom i socio-ekonomskom osnaživanju“.

„Njihov interes je da sebi, svojoj porodici i zajednici osiguraju zdravu hranu, sačuvaju okoliš i osiguraju egzistenciju. U planini je to sigurno dosta teže nego u gradu i nižim predjelima. Ipak, koliko god planina bila surova, žena je dovoljno jaka da se bori s tom surovošću. Sama volja, naročito mlađih žena, da žive u planini je borba za očuvanje okoliša“, istakla je Marija.

Zadruga „Pro Vita“ se protekle četiri godine bavi proizvodnjom sirupa od borovih iglica, sokova od aronije, jabuke, šljive, kupine, mrkve i cvekle. Proizvode plasiraju širom zemlje, ali i u Hrvatskoj, Srbiji, Austriji i Njemačkoj. Osim toga, sarađuju sa ženama kooperantima iz ruralnih područja Prozor-Rame, nastojeći pomoći prije svega ranjivim skupinama.

„Bez žena ne bismo imali svoju prepoznatljivu tradiciju, a selo i tradicija u BiH se čuvaju i održavaju snagom i voljom ujedinjenih žena.“

Ćamila Imamović, Udruženje žena ‘Most’

Izgradnja mostova

Ćamila Imamović je dugogodišnja predsjednica Udruženja žena „Most“ u Opštini Jablanica, koje trenutno okuplja 130 članica koje se bave proizvodnjom rukotvorina, džemova i sokova, te uzgojem ljekovitog bilja.

Udruženje kontinuirano održava obuke za žene kako bi proširile proizvodni asortiman, nastojeći uključiti što više žena u aktivnosti. Ćamila ponosno ističe: „Planina zapovijeda i prilagođava tempo naše lokalne zajednice, a žene okupljene u našem udruženju nastoje izgraditi most između ljudi i prirode.“

„Uprkos preprekama, žene, rame uz rame sa svojim kolegama, pohode neke od najzahtjevnijih planinarskih tura u BiH, učestvuju u trail utrkama i alpinističkim usponima na našim stijenama. Sve su to jake žene čiji svaki izlazak u planinu predstavlja promociju onog najljepšeg što imamo – a to su naše planine.“

Miladinka Mima Vasić, Gorska služba spašavanja FBiH i Gorska služba spašavanja stanica Sarajevo

Ambasadorice planina

Pored žena koje se bave društveno-ekonomskim razvojem planina, velike ambasadorice planina u BiH su i žene koje se bave alpinizmom - članice gorske službe spašavanja. Jedna od njih je Miladinka Mima Vasić iz Brčkog, sa trenutnom adresom u Sarajevu, članica Gorske službe spašavanja Federacije BiH i Gorske službe spašavanja - stanica Sarajevo, prva žena iz BiH koja se popela na čuveni vrh Toblerone na Matterhornu u Švicarskoj.

Miladinka kaže da se posljednjih nekoliko godina žene sve više uključuju u rad planinarskih društava, završavaju kurseve alpinizma, speleologije, gorskog spašavanja, i kurseve za licencirane planinarske vodiče, te tako parirajući svojim muškim kolegama. Međutim, dodaje da žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene u planinarskim organizacijama i njihovim upravljačkim tijelima. Na primjer, od 11 članova Upravnog odbora Planinarskog saveza, samo je jedna žena.

Panel diskusija, Rodni aspekti u upravljanju prirodnim resursima u BiH.

SPA projekat/UNDP u BiH

Ulaganje u žene se višestruko vraća

Provodeći aktivnosti u 10 zaštićenih područja, SPA projekat ažurira procjene da bi stekao sveobuhvatno razumijevanje uticaja klimatskih promjena. Na temelju toga, projekat će razvijati planove upravljanja i portfolio mjera za prilagođavanje i jačanje otpornosti na klimatske promjene za odabrane vrste i ekosisteme. Projekat također radi na obnovi i sanaciji zaštićenih močvarnih staništa; razvoju održivih turističkih proizvoda za odabrana/pilot zaštićena područja; te na razvoju i testiranju modela koncesije za eko-turizam. Kroz ove aktivnosti će se poboljšati promocija prirodnih vrijednosti, proizvoda i usluga u odabranim zaštićenim područjima.

SPA projekat se provodi u bliskoj saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS), Ministarstvom trgovine i turizma RS, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost RS, kao i sa upraviteljima zaštićenih područja i partnerskim jedinicama lokalne samouprave širom BiH.

Mnogi od ovih materijala su pripremljeni zajedno sa kolegicama i kolegama sa projekta Via Dinarica. Ove izvanredne žene su bile korisnice prethodnih faza Via Dinarica projekta.

Projekat „Održivi turizam za zeleni razvoj duž staza Via Dinarice u Bosni i Hercegovini“ (ViaDinarica III), provodi i sufinansira UNDP u BiH, uz finansijsku podršku Agencije za razvojnu saradnju Republike Italije (AICS). Projekat se provodi u saradnji sa domaćim partnerskim institucijama – Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Ministarstvom trgovine i turizma RS. Glavni cilj ovog trogodišnjeg projekta je iskoristiti postignuća prethodne dvije faze projekta Via Dinarica s ciljem daljeg promovisanja destinacije Via Dinarica na globalnoj turističkoj mapi. Istovremeno, perspektiva projekta je da se predefiniše koncept turizma u BiH ka održivim pristupima zasnovanim na prirodi, rodno osviještenom zelenom razvoju i razvoju sredstava za život, uz podršku tehnologija i inovacija.

BHS