Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika

Zbog dužeg perioda nedovoljnog ulaganja u toku i nakon rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) javna infrastruktura, posebno zgrade, sada su u lošem stanju i hitno je potrebna njihova obnova i modernizacija. U svojim Nacionalno utvrđenim doprinosima (eng. Nationally Determined Contribution – NDC) u skladu sa Pariškim sporazumom, Bosna i Hercegovina (BiH) prepoznaje potencijale zgrada javnog sektora za smanjenje emisije plinova s efektom staklene bašte i naglašava kako je „u cilju što većeg smanjenja emisija i razvijanja održivog sistema obnove zgrada javne namjene potrebna međunarodna finansijska podrška“.

Zgrade javne namjene identifikovane su kao sektor s najvećim potencijalom za ekonomičnu uštedu energije u BiH (20-60%). Detaljni energetski pregledi koje je UNDP proveo na javnim objektima potvrđuju da se prosječna energetska potrošnja u zgradi može ekonomično smanjiti za oko 60%, uz pretpostavku određenog nivoa komfora u zgradi (npr. 20°C) prije i poslije adaptacije.

Osim energetske efikasnosti, značajan potencijal za smanjenje emisija plinova s efektom staklene bašte leži u mjerama izmjene goriva: preko 80% zgrada javnog sektora trenutno koristi fosilna goriva (ugalj, lož ulje, prirodni plin) ili sisteme daljinskog grijanja, koji takođe pretežno koriste ugalj. Uvođenje obnovljivih izvora energije u BiH – bioenergije (biomase/bioplina), solarnih i drugih izvora – zajedno s ulaganjima u energetsku efikasnost, ima potencijal da odigra ključnu ulogu u smanjenju emisija plinova s efektom staklene bašte i potrošnje energije u zgradama javne namjene, koje trenutno iznose oko 10% godišnjeg državnog budžeta BiH.

Trenutna paradigma finansiranja ulaganja u niskoemisione adaptacije zgrada javne namjene u BiH može se sumirati:

Postojanje naizgled brojnih, ali kumulativno zanemarivih izvora finansiranja/projekata domaćih i međunarodnih organizacija zasnovanih na grantovima, koji se nadopunjuju vlastitim sredstvima krajnjih korisnika;
Nedostatak koordinisanog i integrisanog pristupa obnovi zgrada javne namjene koji dovodi do neučinkovite i nedovoljno optimalne raspodjele javnih sredstava;
Izostanak angažmana privatnog sektora i interesa za tržišne finansije, uključujući nedostatak razvijenog tržišta za ESCO poslovni model i ugovore o energetskoj efikasnosti.

Šta mi radimo?

Projekt će dobiti ukupno 17.346 miliona USD grant sredstava Zelenog klimatskog fonda (GCF) radi prevazilaženja prepreka za ulaganje u energetsku adaptaciju zgrada javne namjene s niskom emisijom ugljika. Dodatnih 105.22 miliona USD će biti osigurano kroz sufinansiranje iz različitih izvora kao što su Fondovi za zaštitu okoliša/životne sredine, entitetski i općinski budžeti, te međunarodne organizacije (UNDP, GEF, Svjetska banka, Sida) u svrhu rješavanja rizika zemlje i sektorskih rizika

Cilj projekta je povećanje ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika putem izrade i provedbe Nacionalnog okvira za niskoemisiona ulaganja u zgrade javne namjene, koji obuhvata integrisani paket politika, regulatorna, tehnička, informatička, finansijska i menadžerska rješenja koja su kreirana u cilju rješavanja rizika i prepreka za investiranje. Projekat će dovesti do povećanja nivoa ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika za četiri do pet puta, što će omogućiti BiH da ispuni navedeni cilj smanjenja emisija plinova s efektom staklene bašte iz sektora zgrada javne namjene.

Projekat će rezultirati:

Direktnim smanjenjem emisija plinova s efektom staklene bašte od 2,02 miliona tCO2e tokom trajanja investicija, po cijeni za GCF od 9 USD /tCO2e.
Značajne indirektne emisije – 7,1 – 8,1 miliona tona će biti smanjene CO2zbog transformacije tržišta koja se desila uslijed implementacije projekta – što rezultira smanjenjem ukupnog procijenjenog troška po toni CO2 na 1,8 USD.
150.000 ljudi će imati direktne koristi – korisnici zgrada javne namjene (4% od ukupne populacije), uključujući 80.000 žena.
Biće kreirano preko 5.630 novih radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Očekivani rezultati

Oslanjajući se na pristup Ulaganja u obnovljivu energiju uz smanjenje rizičnosti (eng. De-risking Renewable Energy Investment – DREI ), LowCarbon projekt sastoji se od dva usko povezana rezultata koja imaju za cilj rješavanje finansijskih i nefinansijskih prepreka, čime se smanjuju rizici i postižu atraktivni i prihvatljivi profili rizika i povrata.

Rezultat 1.1: Rješavanje nefinansijskih prepreka za ulaganja u zgrade i infrastrukturu sa niskom emisijom ugljika („Politika smanjenja rizičnosti“). Projekt će osgurati tehničku pomoć akterima iz javnog i privatnog sektora na općinskom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou kako bi im se pomoglo u rješavanju nefinansijskih/strukturnih prepreka investiranju.

Rezultat 1.2: Rješavanje finansijskih prepreka za ulaganja u zgrade i infrastrukturu sa niskom emisijom ugljika („finansijsko smanjenje rizičnosti ulaganja i investiciona podrška“). Projekt će podržati provedbu Nacionalnog okvira za niskoemisiona ulaganja u zgrade javne namjene u cilju rješavanja identifikovanih finansijskih prepreka i uspostavljanja prijedloga za efikasniji, bolje koordinisan i usklađen pristup dodjele javnih sredstava za podsticanje ulaganja u zgrade sa niskom emisijom ugljika. U sklopu Okvira, sve zgrade javne namjene (bez obzira na nadležnost) moći će dobiti tehničku pomoć za pripremu projekta energetske efikasnosti i obnovljive energije. Oni projekti koji ispunjavaju minimalne tehničke, financijske, društveno-ekonomske i okolišne zahtjeve bit će prihvatljivi za primanje GCF sredstava za sufinansiranje investicija, a grantovi GCF-a koristit će se na minimalnom iznosu potrebnom kako bi ti projekti postali izvedivi. Finansijski zahtjevi, tj. Jednostavan period otplate od 8 godina i više, definirani su na način da se osigura da se resursi iz GCF-a ne kombiniraju s finansiranjem IFI-a za određeni projekt dogradnje, već nadopunjuju i popunjavaju preostalo finansiranje prostor koji se ne može riješiti preko koncesijskih sredstava IFI-a, ali je potreban da bi se takva ulaganja učinila izvedivim.