LocationsPraćenje danas gradi sigurnije sutra
19 Mart 2026
Kakvo će vrijeme biti sutra?
Iako ih najčešće povezujemo s vremenskom prognozom, hidrometeorološki zavodi imaju mnogo širu ulogu u razumijevanju klime, upravljanju rizicima i jačanju otpornosti zajednica.
U Bosni i Hercegovini, pitanje „Kakvo će biti vrijeme sutra?“ više nije radoznalost. To je pitanje sigurnosti, planiranja i odgovornosti.
Praćenje promjena i sistematsko osmatranje danas znači zaštititi ljude, infrastrukturu i zajednice sutra.
A za to je potrebno mnogo više od pogleda u nebo.
ŽENE NA PRVOJ LINIJI KLIMATSKE SIGURNOSTI
Za hidrologinju Merimu Trako iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, rad na terenu nije samo posao – to je poziv. Stajati uz rijeku, mjeriti vodostaj tokom velikih voda i znati da ti podaci mogu spriječiti štetu ili spasiti živote daje posebnu težinu svakom očitanju.
Terenski rad je fizički zahtjevan i često nepredvidiv. Ali upravo ta kombinacija stručnosti, izdržljivosti i posvećenosti razbija stereotipe o „muškim“ zanimanjima.
“Motiviše me saznanje da svojim radom doprinosim prevenciji i zaštiti od katastrofa u našoj državi, što ovom poslu daje poseban smisao i odgovornost”,
ističe Merima.
Sličnu perspektivu donosi i meteorologinja Milica Đorđević iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, koja naglašava da je razumijevanje ljudske dimenzije ključno za efikasnu komunikaciju rizika.
„Razumijevanje načina na koji ljudi reaguju i donose odluke na osnovu naših upozorenja pomaže nam da pružimo bolje i pravovremenije informacije onima kojima su najpotrebnije.“
Tokom svoje karijere Milica je prošla put od prognostičara do načelnice odjeljenja za monitoring i upozoravanje na opasne pojave. Ipak, suština posla ostaje ista: prognoze i upozorenja nisu samo tehnički podaci – one su informacije od kojih zavise ljudi i zajednice.
U oba zavoda žene čine značajan dio stručnog kadra i rukovodstva, potvrđujući da klimatska sigurnost mora biti rodno uključiva, ali i institucionalno snažna.
Hidrometrijsko mjerenje na rijeci Neretvi
LIDERSTVO U VREMENU KLIMATSKIH EKSTREMA
Bosna i Hercegovina suočava se s intenzivnijim klimatskim ekstremima - od poplava i suša do toplotnih valova. U takvom kontekstu, uloga hidrometeoroloških institucija postaje strateška.
Darko Borojević, direktor Republičkog hidrometeorološki zavod Republike Srpske ističe da je percepcija javnosti često fokusirana na jednostavno pitanje – hoće li padati kiša. Međutim, iza svake prognoze stoji kompleksan sistem osmatranja, analize, verifikacije i komunikacije.
“Tokom ekstremnih događaja, internet stranice Republičkog zavoda RS bilježe desetine hiljada posjeta dnevno – pokazatelj da građani informacije Zavoda prepoznaju kao pouzdane i pravovremene,”
naglašava Borojević.
Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda, naglašava da su sistemi ranog upozoravanja od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
„Članstvo u evropskim sistemima upozorenja - METEOALARM i EFAS - kao i planirano postavljanje prvog ‘X-band’ meteorološkog radara u Federaciji BiH predstavljaju važne korake ka jačanju kapaciteta za pravovremeno upozoravanje i zaštitu stanovništva.“
BiH suočava se s intenzivnijim klimatskim ekstremima - od poplava i suša do toplotnih valova.
IZAZOVI KOJI TRAŽE SISTEMSKA RJEŠENJA
Jačanje sistema zahtijeva kontinuirana ulaganja - u infrastrukturu, opremu i ljude.
U Republici Srpskoj, jedan od strateških prioriteta je izgradnja namjenske poslovne zgrade RHMZ RS, koja bi omogućila da se svi procesi odvijaju brže, kvalitetnije i sigurnije.
“A dugogodišnji izazov predstavlja i nedostatak uskospecijalizovanih kadrova, što dodatno usložnjava razvoj ovog kompleksnog Sistema,”
naglašava Borojević.
Bijedić ističe da:
"U FBiH ključno je osigurati stabilna budžetska sredstva za održavanje automatskih meteoroloških i padavinskih stanica, kao i jedinstvenog informacionog sistema za prikupljanje, kontrolu i razmjenu podataka."
Bez sistemskog finansiranja i kontinuirane institucionalne podrške, ni najmodernija oprema ni najprecizniji modeli ne mogu garantovati pouzdan sistem ranog upozorenja u BiH.
Jačanje sistema zahtijeva kontinuirana ulaganja - u infrastrukturu, opremu i ljude.
PARTNERSTVO ZA OTPORNIJE SUTRA
Unapređenje hidrološkog i meteorološkog monitoringa sa savremenim prognoznim modelima za slivove rijeka, postavljanje novih automatskih stanica i jačanje sistema ranog upozorenja dio su sveobuhvatne podrške koju UNDP provodi širom Bosne i Hercegovine s ciljem jačanja upravljanja klimatskim rizicima i izgradnje dugoročne otpornosti zajednica.
Istovremeno, kroz jačanje kapaciteta za transparentno klimatsko izvještavanje - uključujući pripremu Dvogodišnjeg izvještaja o transparentnosti (BTR) i razvoj NDC 3.0 u okviru UNFCCC - osigurava se da klimatske akcije budu mjerljive, odgovorne i usklađene s međunarodnim obavezama.
Uz finansijsku podršku Green Climate Fund/Zelenog klimatskog fonda i Global Environment Facility/ Globalnog fonda za okoliš, UNDP nastavlja jačati kapacitete institucija kako bi sistem klimatske sigurnosti bio dugoročno održiv.
Jer otpornost nije jednokratna mjera - ona je rezultat znanja, snažnih institucija i partnerstva koje traje.
Njihov posao je mnogo više od odgovora na pitanje: Kakvo će vrijeme biti sutra?
