Njujork, 17. oktobar 2025. – Skoro 8 od 10 osoba koje žive u višedimenzionalnom siromaštvu – 887 miliona od ukupno 1,1 milijarde širom svijeta – direktno su izložene klimatskim rizicima kao što su ekstremne vrućine, poplave, suše ili zagađenje zraka, navodi se u novom izvještaju koji su danas objavili Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Oxfordska inicijativa za siromaštvo i ljudski razvoj (OPHI) Univerziteta u Oxfordu.

Izvještaj o Globalnom Indeksu Višedimenzionalnog Siromaštva (MPI) za 2025. godinu pod nazivom „Višestruke teškoće: Siromaštvo i klimatski rizici“, objavljen uoči samita o klimi COP30 u Brazilu, donosi nove dokaze da klimatska kriza mijenja strukturu globalnog siromaštva. Kombinovanjem podataka o klimatskim rizicima i višedimenzionalnom siromaštvu po prvi put, nalazi otkrivaju svijet u kojem siromaštvo više nije isključivo socioekonomsko pitanje, već duboko povezano sa pritiscima i nestabilnostima koje pogađaju planetu.

Izloženost klimatskim rizicima dodatno pogoršava svakodnevne izazove s kojima se suočavaju ljudi koji žive u siromaštvu, produbljujući njihove postojeće nejednakosti. Izvještaj navodi da među onima koji žive u dubokom višedimenzionalnom siromaštvu – koje obuhvata zdravlje, obrazovanje i životni standard – čak 651 milion ljudi trpi dva ili više klimatskih rizika, dok je 309 miliona istovremeno izloženo trima ili čak četirima rizicima.

„Naša nova istraživanja pokazuju da, kako bismo se suočili s globalnim siromaštvom i stvorili stabilniji svijet za sve, moramo djelovati protiv klimatskih rizika koji ugrožavaju skoro 900 miliona siromašnih ljudi“, izjavio je Haoliang Xu, vršilac dužnosti administratora UNDP-a. „Kada se svjetski lideri idućeg mjeseca okupe u Brazilu na Konferenciji o klimi, COP30, njihova nacionalna klimatska obećanja moraju oživjeti razvojni napredak koji stagnira i prijeti da ostavi najsiromašnije ljude svijeta iza sebe.“

Teret istovremenog siromaštva i klimatskih rizika

Nalazi izvještaja naglašavaju da se siromašni širom svijeta često suočavaju s višestrukim, istovremenim ekološkim izazovima, a ne s jednim izolovanim problemom.

• Od 887 miliona siromašnih ljudi izloženih barem jednom klimatskom riziku, njih 651 milion suočava se s dvama ili više istovremenih rizika.
• Zabrinjavajuće je da 309 miliona siromašnih živi u područjima izloženim trima ili četirima preklapajućim klimatskim rizicima dok istovremeno trpe duboko višedimenzionalno siromaštvo. Ovi pojedinci suočeni su s „trostrukim ili četvorostrukim teretom“, često s ograničenim resursima i minimalnim pristupom sistemima socijalne zaštite, što dodatno pojačava negativne posljedice.
• Pojedinačno gledano, najrasprostranjeniji klimatski rizici koji pogađaju siromašne globalno su ekstremne vrućine (608 miliona) i zagađenje zraka (577 miliona). Područja sklona poplavama dom su 465 miliona siromašnih ljudi, dok 207 miliona živi u područjima pogođenim sušom.

„Ovaj izvještaj pokazuje gdje se klimatska kriza i siromaštvo najviše preklapaju. Razumijevanje gdje je planeta pod najvećim pritiskom i gdje ljudi snose dodatne terete izazvane klimatskim promjenama ključno je za oblikovanje razvojnih strategija koje će staviti čovjeka u središte klimatskih akcija“, izjavila je Sabina Alkire, direktorica Oxfordske inicijative za siromaštvo i ljudski razvoj i koautorica izvještaja.

Geografska i ekonomska žarišta

Teret izloženosti raspoređen je nejednako među regijama i prihodnim grupama.

• Južna Azija i subsaharska Afrika prepoznate su kao globalna žarišta ovih složenih teškoća, jer u njima živi najveći broj siromašnih ljudi pogođenih klimatskim rizicima (380 miliona i 344 miliona).
• U Južnoj Aziji izloženost je gotovo univerzalna: čak 99,1 posto siromašnih u regiji (380 miliona ljudi) izloženo je jednom ili više klimatskih šokova, dok 91,6 posto (351 milion) trpi dva ili više – znatno više nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta. Iako je regija ostvarila istorijski napredak u smanjenju siromaštva, mora istovremeno ubrzati klimatske akcije.
• Među prihodnim grupama, zemlje sa nižim srednjim prihodima snose najveći teret izloženosti siromašnih klimatskim rizicima, i po apsolutnim brojkama i po udjelu. Oko 548 miliona siromašnih u ovim zemljama izloženo je najmanje jednom klimatskom riziku, što predstavlja 61,8% svih siromašnih u svijetu koji su pogođeni klimatskim rizicima. Kritično, više od 470 miliona siromašnih u ovim zemljama suočava se s dvama ili više istovremenih klimatskih rizika.

Očekivane buduće nejednakosti

„Utvrđeni tereti nisu ograničeni na sadašnjost, već će se u budućnosti vjerovatno još intenzivirati“, rekao je Pedro Conceição, direktor Kancelarije za Izvještaje o ljudskom razvoju UNDP-a. Analiza projekcija temperature pokazuje da će zemlje koje trenutno imaju više nivoe višedimenzionalnog siromaštva do kraja stoljeća najviše osjetiti porast temperatura.

Ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za globalnim djelovanjem kako bi se adresirao nejednak teret klimatskih rizika koji pogađaju ljude koji žive u višedimenzionalnom siromaštvu. Suočavanje s ovim preklapajućim rizicima zahtijeva prelazak s prepoznavanja na djelovanje, uz poseban naglasak na klimatski otporne strategije za smanjenje siromaštva, jačanje lokalnih kapaciteta za prilagođavanje i proširene međunarodne mehanizme finansijske saradnje i preraspodjele.

Kontakti za medije

Za više informacija ili zahtjeve za intervju, kontaktirajte:

U Njujorku: Stanislav Saling, stanislav.saling@undp.org

U Oxfordu: Maya Evans, maya.evans@qeh.ox.ac.uk