LocationsObnova Instituta za javno zdravstvo
14 Avgust 2025
Spajanje tradicije i energetske efikasnosti
U zgradi koja čuva sjećanja na decenije zdravstvenih dostignuća, svakodnevne poteškoće - prokišnjavajući prozori, zastarjeli klima-uređaji i nesigurne elektroinstalacije - nekoć su usporavale rad stručnjaka i narušavale radni komfor. Danas, nakon sveobuhvatne i pažljivo provedene renovacije, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjoj Luci dobiva novi život: svježiji zrak u laboratorijima, stabilniju temperaturu uz znatne uštede energije i poboljšanu sigurnost elektroinstalacijskog sistema. Ova promjena ne samo da podiže kvalitet radnog okruženja, već postavlja jasne temelje za zelenu tranziciju i jačanje otpornosti na buduće izazove.
Od 2009. godine dr. Stanka Tomić, načelnica Odsjeka za mikrobiologiju, balansira ponos zbog historijskog karaktera zgrade sa izazovima svakodnevnog provođenja moderne nauke u zastarjelim prostorima.
„Ponosni smo što radimo u zgradi s bogatom tradicijom,” kaže ona, „ali njena starost donosila je konstantne probleme: nedostatak adekvatnog prostora, zastarjele instalacije i građevinu koja se opirala svakoj novoj mjeri energetske ili funkcionalne efikasnosti.“
Dr. Stanka Tomić, načelnica Odsjeka za mikrobiologiju
Održavanje mikrobioloških laboratorija zahtijevalo je stabilne uslove, a stari sistemi trošili su dodatnu energiju samo da bi se održali prihvatljivi parametri rada. „Zastarjele instalacije značile su da moramo ulagati više truda da bismo sačuvali laboratorijske standarde,“ objašnjava dr. Tomić.
„Sada, zahvaljujući renovaciji, lakše postižemo uslove rada - troši se manje energije, a laboratorij može pratiti savremene tehnološke zahtjeve.“
Njezin tim više ne troši vrijeme i resurse na osnovno održavanje sigurnosti i stabilnosti; naprotiv, unaprijeđena infrastruktura podržava efikasniji, budućnosti orijentiran rad.
Izgled zgrade Instituta prije energetske obnove
Radovi na zgradi su bili sveobuhvatni: zamijenjeni su prozori i vrata modernim, dobro pristajućim jedinicama, vanjski zidovi su termoizolirani - što je zahtijevalo skidanje oštećene žbuke do cigle, izvedeni su obimni limarski radovi, uključujući nove oluke, slivnike i limene klupice, obnovljen je krovni pokrov i limarija na ulaznoj nadstrešnici, djelimično je zamijenjena gromobranska instalacija te je ventilacijska mreža estetski uklopljena pomoću prilagođenih kućišta koja štite izvorni izgled zgrade. Zastarjeli klima-uređaji na fasadi, koji su nekada izazivali prokišnjavanje i narušavali estetiku zgrade, uklonjeni su i zamijenjeni novim sistemom na toplotne pumpe, čime je smanjen broj vanjskih jedinica i poboljšana energetska efikasnost.
Izgled objekta nakon renovacije
Iako se potpuni podaci o uštedama energije i troškova još prikupljaju, prve promjene već se osjećaju u svakodnevnom radu.
Za Maricu Đekanović, koja četiri i po godine radi na održavanju čistoće i urednosti prostora, razlika je itekako opipljiva. „Prije su prozori prokišnjavali kad bi padala kiša, a klima-uređaji stalno kapali,“ kaže ona.
„Sad je drugačije, lakše i bolje. Najdraži su mi novi prozori i klima uređaji. Oni su učinili radno okruženje pouzdanijim.“
Njezini dnevni zadaci više ne uključuju upravljanje stalnim kvarovima, već podršku nesmetanom radu prostora.
Marica Đekanović, radnica na održavanju
Ivana Miljević, sanitarna tehničarka s četverogodišnjim iskustvom, ističe da je renovacija promijenila i radni ambijent i razmišljanje tima. „Prostor je nov i čist, što nas sve potiče na bolju brigu o njemu,“ objašnjava ona.
„Poboljšana ventilacija smanjila je vlagu, neugodne mirise i širenje hlapivih otapala, pa sam ambijent sam po sebi podržava higijenu. Taj zajednički osjećaj vlasništva olakšava izgradnju pozitivnih odnosa - dolazim na posao s osmijehom i ponosom što sam dio tima koji sve ovo održava.“
Ivana Miljević, sanitarna tehničarka
Na ulazu portirica Biljana Ostojić dočekuje korisnike svakog jutra s osmijehom. „Korisnici su zaista zadovoljni“, kaže.
„Često mi i prolaznici prilaze i pohvale koliko je zgrada lijepa. Kad ujutro dođem na posao i sjednem za pult, prva mi je pomisao: sve je u najboljem redu.“
Njezina su dnevna dešavanja sada poduprta okruženjem koje odražava obnovljeno dostojanstvo.
Biljana Ostojić, portirka
Ipak, put do potpune otpornosti još nije završen. Danka Misirača, organizatorica zaštite na radu i zaštite od požara, prisjeća se dana ljetne tjeskobe kada stari rashladni sistemi preopterećuju oštećene elektroinstalacije. „Morali smo skraćivati radno vrijeme jer stara instalacija nije mogla izdržati stalno opterećenje,“ prisjeća se.
„Provodila sam cijele dane pazeći na struju, u strahu od prekida. Danas je mnogo bolje, ali još nije savršeno. Elektroinstalacija je dotrajala i treba je zamijeniti ili, idealno, prebaciti se na obnovljive izvore što prije.“
Danka gleda ne samo na dosadašnje rezultate, nego i na sljedeće korake koji će osigurati dugoročnu stabilnost i energetsku održivost u uvjetima klimatskih izazova.
Danka Misirača, organizatorica zaštite na radu i zaštite od požara
Ova renovacija je učinila više od samog tehničkog unapređenja zgrade; podigla je moral i radne uslove ljudi koji u njoj djeluju i borave. Ono što je nekad sputavalo efikasnost i stvaralo svakodnevni stres, danas je postalo odskočna daska za bolje naučno istraživanje, higijenu, sigurnost i ponos. Institut svoju historijsku baštinu pretvara iz ograničenja u temelj otpornog i održivog javnozdravstvenog uređenja.
Na osnovu dosadašnjih pokazatelja, očekuju se značajne uštede u potrošnji energije i smanjenju troškova, čime renovacija potvrđuje svoj doprinos unapređenju energetske efikasnosti. Paralelno, uprava i osoblje razmatraju nove zelene investicije: zamjenu dotrajale elektroizolacije i pilot-projekt postavljanja solarnih panela na krovu, što će dodatno ojačati energetsku tranziciju i osigurati trajnost postignutih rezultata.
Ova priča dio je šire inicijative UNDP-a u BiH podrške zelenoj tranziciji u javnim institucijama kroz modernizaciju infrastrukture, poboljšanje radnih uslova i usklađivanje kulturne baštine sa klimatskom efikasnošću.
Radovi renoviranja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske izvedeni su u okviru projekta „Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika u Bosni i Hercegovini“, koji UNDP BiH provodi uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF) a u saradnji s Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
