Kultura sjećanja na genocid i druge zločine iz prošlosti ne tiče se samo onih koji su preživjeli – ona je temelj na kojem se gradi odgovorno društvo. Kada mladi prepoznaju važnost tih sjećanja, oni ne samo da odaju poštovanje žrtvama, već i aktivno doprinose izgradnji pravednijeg i otpornijeg društva. U tom procesu, sjećanje postaje most – između generacija, između prošlosti i budućnosti, između boli i nade.

U godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, građani i građanke Bosne i Hercegovine nastavljaju graditi mostove povjerenja i razumijevanja. Jedan od najsnažnijih primjera dolazi iz Tuzle, gdje je udruženje „Vive žene“ kroz projekat Međugeneracijsko suočavanje sa prošlošću okupilo preživjele i mlade ljude u zajedničkom procesu dijaloga, učenja i međusobne podrške. Ovaj projekat je udruženje „Vive žene“ sprovodilo zahvaljujući bespovratnim sredstvima dodeljenim u okviru šire regionalne inicijative „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Evropske unije (EU). 

Međugeneracijsko suočavanje sa prošlošću je proces u kojem se različite generacije okupljaju kako bi razgovarale o teškim iskustvima iz prošlosti, učile jedni od drugih i zajedno gradile temelje za pravednije i otpornije društvo. Kroz radionice, grupne susrete i zajedničke aktivnosti, mladi su imali priliku da čuju lična svjedočanstva preživjelih, dok su preživjeli dobili prostor da podijele svoje priče i osjete podršku novih generacija. Međugeneracijsko povezivanje postaje prostor u kojem se istina čuva i upravo u tim susretima rađa se nova energija – ona koja ne zaboravlja, ali koja bira da gradi.