LocationsPrema podacima Ujedinjenih nacija, četvrtinu svjetske populacije čine seoske žene koje rade kao farmerke, radnice i poduzetnice. Bosna i Hercegovina je jedna od najruralnijih zemalja u Evropi, gdje oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima. Uprkos potencijalu za uzgoj voća, povrća i stoke, samo šest posto ruralnog stanovništva u Bosni i Hercegovini živi uglavnom od poljoprivrede. Zbog izazova sa kojima se suočavaju, žene u manjim sredinama u Bosni i Hercegovini sve se više bave poljoprivrednom proizvodnjom, što društvo čini svjesnijim njihove vitalne uloge u jačanju i očuvanju poljoprivrede. Međunarodni dan žena na selu, koji se širom svijeta obilježava 15. oktobra, prilika je da se oda priznanje njihovom doprinosu poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Jačanje položaja žena u ruralnim područjima: Žene imaju vještine, znanje i potencijal za razvoj ruralnog razvoja
4 August 2023
U slikovitim ruralnim pejzažima napreduje zajednica od 1.009.172 jakih i otpornih žene. Naša nepopustljiva posvećenost je usmjerena na osnaživanje još većeg broja žena, sa sveobuhvatnim ciljem pružanja podrške za preko 1.500 izuzetnih pojedinki. Ova podrška obuhvata različite kategorije, uključujući 1.194 žene koje pronalaze zaposlenje preko naših podržanih korisnika i 30 inspirativnih žena koje vode sopstvene poslove, stvarajući talase pozitivnih promjena u svojim zajednicama.
Ova posvećenost odražava našu želju za osnaživanjem žena na selu, podsticanju ekonomskog rasta i promicanju rodne ravnopravnosti.
Karavelić se od detinjstva bavi preradom i proizvodnjom mesa u porodičnoj firmi Vimes, koja posluje od 2003. godine. Roditelji su nju, brata i sestru uveli u svijet proizvodnje još u školi, zbog čega je, kako kaže, još dok je odrastala znala da će naslijediti njihov porodični posao.
“Za vrijeme školskog raspusta pomagali bismo u proizvodnji. Već tada mi se dopao timski rad, dinamičnost i raznovrsnost zadataka”, prisjeća se Karavelić.
Nedugo nakon završetka školovanja, Karavelić počinje raditi na rukovodećem mjestu u kompaniji Vimes. Danas je zadužena za praćenje i kontrolu cjelokupne proizvodnje i prerade mesa. Od svog osnivanja, Vimes je prepoznat kao proizvođač koji kupcima pruža kvalitetne proizvode po pristupačnoj cijeni. Zbog toga je kompanija brzo proširila svoje proizvodne kapacitete, te je 2008. godine izgradila novu tvornicu koja može odgovoriti na najnovije tehnološke procese proizvodnje i prerade.
„Pratim i kontrolišem sve procese u kompaniji, ali posebno me raduje dinamičan posao. Uvijek se suočavam s novim izazovima koji mi pomažu da rastem. Stalno upoznajem nove ljude iz poslovnog svijeta i učim nove stvari”, otkrila je Karavelić.
Ponosi se što ima 14 žena u Vimesu, uglavnom na rukovodećim pozicijama u kompaniji. Karavelić kaže da je njihova uloga suštinska zahvaljujući kvalitetnom izvođenju u samom radu, organizaciji rada i donošenju odluka.
“Žene imaju tendenciju da brigu za svoju djecu i porodicu stavljaju ispred sebe, pa su pažljive i marljive u svom radu i trošenju svojih prihoda. I pored obaveza koje imaju u svom domaćinstvu, ulažu izuzetne napore u razvoj poljoprivrede”,kazuje Karavelić.
Karavelić, međutim, dodaje da rad žena u Visokom često ostaje nepoznat i nepriznat, te da žene nemaju pristup prihodima od poljoprivrede. Prema njenom mišljenju, Grad Visoko bi trebao osigurati više obrazovnih ustanova u kojima bi djeca mogla boraviti tokom radnog vremena, što bi ženama dalo više prostora za usavršavanje znanja i rad u poljoprivredi.
“Takođe je važno obezbijediti subvencije za podršku ženama koje su spremne da se bave poljoprivredom, organizovati obuke za one koji žele da pokrenu mali biznis, obezbijediti im pristup finansiranju uz povoljne kamatne stope i osigurati siguran otkup poljoprivrednih proizvoda. “, kaže Karavelić.
Značaj žena prepoznala je i mesna industrija Mi-Trivas iz Prnjavora, koja u ovoj kompaniji zapošljava 49 od ukupno 90 radnika. Zamjenica direktora Mi-Trivasa Jelena Vasić kaže da žene zauzimaju skoro sve rukovodeće funkcije u ovoj kompaniji, zahvaljujući njihovoj posvećenosti, potencijalu i rješenosti da se integrišu u poslovnu zajednicu.
„Ako pogledamo angažman žena u seoskim domaćinstvima u prošlosti, prije nego što su bile integrisane u poduzetničku zajednicu, dolazimo do zaključka da je njihova uloga oduvijek bila suštinska u poljoprivrednom okruženju. Veća integracija kroz poslovnu zajednicu samo je rasvjetlila i pokazala njihove sposobnosti, mogućnosti i potencijal“, smatra Vasić.
Ova poduzetnica iz Prnjavora izabrala je da slijedi poslovni put svoje porodice gdje su žene uključene u proizvodne procese od osnivanja kompanije 2001. godine do danas.
“Govorim iz svog iskustva kada kažem da su žene velika pokretačka snaga za razvoj porodičnog biznisa, jer su po svojoj prirodi odlučne da očuvaju i unaprijede porodični ambijent – a to se u velikoj mjeri pretoči u poslovno okruženje”, dodaje Vasić.
Danas je Mi-Trivas moderno opremljena mesna industrija koja u potpunosti može zadovoljiti zahtjeve kupaca i današnjeg tržišta. Kako bi održala kvalitet proizvodnje, Vasić priznaje da se često suočava sa poteškoćama kao žena koja nadgleda veliki radni tim.
„Ravnoteža između poslovnog i privatnog života je veliki izazov za žene jer je potrebno njihovo puno angažovanje u bilo kojem od ovih okruženja. Problemi su neizbježni u poslovanju, ali ako imate određene ciljeve te dobar i vrijedan tim, lakše ćete savladavati prepreke i biti motivisani za dalji rad. Prevazilaženje izazova u poslu i životu daje čovjeku veliku sigurnost, zadovoljstvo, motivaciju i želju da nastavi dalje“, zaključila je Vasić.
Od ukupnog broja registrovanih vlasnika farmi u ruralnim područjima Prnjavora, Vasić kaže da je svega 10 odsto žena vlasnica farmi i korisnika podsticaja. Ova lokalna zajednica nastoji da kroz određene subvencije pomogne osnaživanju žena u poljoprivredi, a Vasić se nada da će se u budućnosti što više žena usuditi da pokrenu sopstveni biznis u poljoprivredi.
Izazovi sa kojima se susreću i Vasić i Karavelić neminovno uključuju migracije radno sposobnog stanovništva iz zemlje, nedovoljne resurse osnovnih sirovina na domaćem tržištu, stalan rast troškova energije i sirovina, te loše subvencije za primarnu proizvodnju i prerađivačku industriju. Ipak, smatraju da Bosna i Hercegovina može pružiti veću pomoć kroz subvencije, poticaje i osiguran otkup kako bi domaći proizvođači bili konkurentniji na tržištu.
Kompanije ove dvije žene poduzetnice iz Visokog i Prnjavora podržane su grantovima kroz podršku Evropske unije za poljoprivrednu konkurentnost i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini (EU4AGRI). Projekat finansira Evropska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom.