Otkrijte 30 ključnih činjenica o klimatskoj krizi koje pokazuju zašto moramo djelovati sada – i kakva rješenja su već u našim rukama.

1. Samo jedna planeta može podržavati život – Zemlja.

Zemlja je izvanredna. Njena sposobnost da podrži život rezultat je mnogih faktora – obilja tečne vode, magnetnog polja koje nas štiti od solarne radijacije, te blagih temperatura koje održava zaštitna atmosfera. Klimatske promjene, koje uzrokuju gasovi s efektom staklene bašte nastali ljudskim djelovanjem, zagrijavaju planetu brže nego ikada ranije. Time se narušava krhka ravnoteža koja omogućava život, što izaziva ogromnu štetu živom svijetu i ugrožava ljudska društva.

Jeste li znali: Bogate zemlje koriste Zemljine resurse tempom koji bi zahtijevao od tri do devet planeta da ih održe. Da bismo zaustavili klimatske promjene i osigurali budućnost na Zemlji, moramo promijeniti način na koji živimo i trošimo.

2. (i 1.5) Prema Pariškom sporazumu, zemlje su se obavezale ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2°C, uz nastojanje da ga zadrže na 1.5°C.

Godine 2015. svijet je postigao prekretnicu – usvajanjem Pariškog sporazuma. Ovaj historijski, pravno obavezujući međunarodni ugovor postao je temelj globalnog klimatskog djelovanja, potičući zemlje da usvajaju ciljeve za smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama. Pariški sporazum bio je prvi međunarodni sporazum koji je eksplicitno odredio temperaturnu granicu zagrijavanja – zemlje su se saglasile da zajednički djeluju kako bi ograničile porast globalne temperature na znatno ispod 2°C, te da teže granici od 1.5°C. 

Naučnici upozoravaju da ograničavanje porasta globalne prosječne temperature na 1.5°C iznad predindustrijskog nivoa ima presudnu važnost za izbjegavanje najgorih posljedica klimatskih promjena i sprečavanje prelaska kritičnih tačaka.

Jeste li znali: Svako dodatno povećanje temperature povećava rizike i ekstremne vremenske pojave. Na primjer, pri 1.5°C zagrijavanja, oko 14% svjetske populacije vjerovatno će doživjeti barem jedan ozbiljan toplotni val svakih pet godina. Na 2°C, taj broj raste na 37% – razlika od oko 1,7 milijardi ljudi.

3. Klimatske promjene pogađaju sve, ali više od 3 milijarde ljudi živi u područjima koja su izuzetno ranjiva.

Klimatske promjene predstavljaju osnovnu prijetnju ljudskim društvima. One uzrokuju sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske pojave, utiču na proizvodnju hrane, zdravlje i infrastrukturu, te dovode do nepovratnih gubitaka. Iako se posljedice klimatskih promjena osjećaju širom svijeta, neke zemlje su pogođenije od drugih – zbog geografskog položaja, ekonomske snage i kapaciteta za prilagođavanje. Između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi danas živi u područjima visoke ranjivosti, uključujući velike dijelove Afrike, Južne Azije, Centralne i Južne Amerike, male ostrvske države i Arktik.

Jeste li znali: Klimatska kriza duboko je nepravedna. Zemlje s niskim prihodima suočavaju se s do osam puta više klimatskih katastrofa nego prije 30 godina, uz trostruko veće ekonomske štete.

4. Afrika je odgovorna za manje od 4% globalnih emisija, ali trpi najteže posljedice.

Klimatske promjene su i pitanje pravde. Ljudi, zajednice i zemlje koje najviše pate od klimatskih posljedica najčešće su oni koji su najmanje doprinijeli krizi. Zemlje Afrike odgovorne su za manje od 4% emisija gasova s efektom staklene bašte, ali klimatski uticaji pogađaju gotovo svaki aspekt razvoja na kontinentu – povećavaju glad, nesigurnost i prisilna raseljavanja.

Zemlje i industrije koje su se obogatile emitovanjem velikih količina gasova sada imaju moralnu i ekonomsku odgovornost da brzo dekarbonizuju svoje sisteme i pomognu onima koji najviše trpe posljedice.

Jeste li znali: Čak i unutar jedne zemlje, posljedice klimatskih promjena ne pogađaju sve jednako – postoje duboke razlike uslovljene rasom, etničkom pripadnošću, spolom, dobi i socioekonomskim statusom.

5. Svakih pet godina zemlje podnose nacionalne klimatske planove – povećavajući nivo ambicija u borbi protiv klimatskih promjena.

Pariški sporazum funkcioniše kroz petogodišnji ciklus pojačanih klimatskih ambicija. Glavni mehanizam za njihovo ostvarenje su Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDCs) – nacionalni klimatski planovi koji definišu kako će svaka zemlja smanjiti emisije gasova i prilagoditi se klimatskim promjenama. Ovi planovi pomažu zemljama da odrede ciljeve, rokove i mjere u prioritetnim sektorima kao što su energija, transport, infrastruktura, poljoprivreda, voda, zdravstvo i turizam. Redovnim ažuriranjem NDC-a svakih pet godina, zemlje mogu usmjeriti svoje ekonomije ka cilju neto nultih emisija do 2050. godine.

Jeste li znali: Prva generacija NDC planova vodila bi svijet ka porastu temperature od 3,7°C. Druga generacija smanjila je taj trend na 2,7°C. Treća generacija, koja se očekuje do kraja 2025. godine, poziva zemlje da ih usklade s granicom od 1.5°C.

6. Troškovi štete uzrokovane klimatskim promjenama šest puta su veći od troškova potrebnih za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Klimatske posljedice koje se već dešavaju pri trenutnom nivou zagrijavanja mogle bi smanjiti svjetsku ekonomiju za 19% do 2050. godine.

Štete na poljoprivrednim prinosima, produktivnosti rada i infrastrukturi – procijenjene na oko 38 biliona USD – čak su šest puta veće od troškova ublažavanja emisija potrebnih da se globalno zagrijavanje ograniči na 2°C.

Jeste li znali: Pravi ekonomski trošak klimatskih promjena decenijama je bio potcjenjivan. Najnovija istraživanja pokazuju da bi štete mogle biti znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.

7. Bez hitne klimatske akcije, današnja djeca suočit će se sa sedam puta više ekstremnih vremenskih događaja tokom života nego njihove nane i djedovi.

Zbog odluka prethodnih generacija, prava djece i mladih na siguran dom, zdravu okolinu, zdravstvenu zaštitu, hranu i obrazovanje ugrožena su klimatskom krizom.

Kako odrastaju, djeca i mladi trpjet će punu snagu klimatskih posljedica poput toplotnih valova, poplava, požara i gubitka prinosa. Ovo pokreće pitanja međugeneracijske pravičnosti, podstiče omladinske klimatske pokrete, klimatske tužbe i inicijative za rješavanje sigurnosnih rizika povezanih s klimom.

Jeste li znali: Djeca u zemljama s niskim prihodima najranjivija su na klimatske posljedice. U Afganistanu mogu biti izložena do 18 puta više toplotnih valova nego njihovi djedovi i nane, a u Maliju čak do 10 puta više gubitaka prinosa.

8. Osam od deset ljudi želi da njihove vlade učine više na suzbijanju klimatskih promjena.

Najveće globalno istraživanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama pokazuje da 80% građana želi snažnije djelovanje vlada u borbi protiv klimatske krize. Građani takođe žele globalno jedinstvo – 86% smatra da zemlje trebaju staviti po strani geopolitičke razlike, poput trgovine i sigurnosti, i zajednički raditi na rješavanju klimatskih promjena.

Jeste li znali: Globalno, 72% ljudi podržava brzu tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Čak i u državama najvećim proizvođačima fosilnih goriva, većina građana želi brzi prelazak s uglja, nafte i gasa.

9. Zelena ekonomija čini gotovo 9% globalnih tržišta kapitala.

Zelena ekonomija ubrzano raste. Kako zemlje nastoje riješiti klimatske i okolišne izazove, industrije poput proizvodnje obnovljive energije, energetski efikasne i klimatski otporne infrastrukture, upravljanja otpadom, kontrole zagađenja i pametne poljoprivrede šire se velikom brzinom. Zbog sve veće potražnje za ovim uslugama i proizvodima, zelena ekonomija danas vrijedi 7.9 biliona USD i predstavlja gotovo 9% dionica kojima se trguje širom svijeta.

Jeste li znali: Tokom posljednje decenije, tržišna vrijednost zelenih dionica rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 15%, što je čini drugim najbrže rastućim sektorom – odmah iza tehnologije.

10. Svaki 1 dolar uložen u prilagođavanje klimatskim promjenama može donijeti više od 10 dolara koristi u roku od 10 godina.

Prilagođavanje klimatskim promjenama ključno je za smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti zajednica i ekosistema.

Svaki uloženi dolar u mjere prilagođavanja može donijeti više od 10 dolara koristi u deset godina – kroz izbjegnute štete, poticanje ekonomskog razvoja i ostvarenje društvenih i okolišnih koristi.

Jeste li znali: Ulaganja u zdravstvo i sisteme ranog upozoravanja imaju najviše povrate – štite živote, infrastrukturu i produktivnost.

11. Industrijski sektor može smanjiti globalne emisije povezane s energijom za 11% do 2030. godine zahvaljujući mjerama energetske efikasnosti.

Industrija troši ogromne količine energije, uglavnom iz fosilnih goriva. Zbog toga industrijska potrošnja energije čini oko četvrtine globalnih emisija povezanih s energijom.

Mnogi industrijski procesi zahtijevaju visoke temperature, što otežava dekarbonizaciju jer obnovljivi izvori još ne mogu u potpunosti zadovoljiti tu potražnju. Međutim, energetska efikasnost može donijeti velike finansijske uštede i smanjiti globalne emisije za 11% do 2030.

Jeste li znali: Udvostručavanje energetskih ušteda u zgradama, industriji i transportu do 2030. moglo bi smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte gotovo za jednu trećinu – ključni korak ka neto nultim emisijama do 2050. godine.

12. Zbog klimatskih posljedica, milioni djevojčica širom svijeta ne mogu završiti 12 godina obrazovanja.

Kada klimatske posljedice pogode zajednice, one pojačavaju postojeće rodne nejednakosti.

Djevojčice su često prve koje napuštaju školu kada klimatski šokovi udare, a porodice se suoče s manjkom resursa ili povećanim teretom brige o domaćinstvu. Osiguravanje pristupa kvalitetnom obrazovanju za svu djecu – posebno djevojčice – ključno je za održivi razvoj u svijetu koji se brzo mijenja.

Jeste li znali: Do 2050. klimatske promjene mogu gurnuti još 158 miliona žena i djevojčica u siromaštvo – 16 miliona više nego muškaraca i dječaka.

13. Oko 13 miliona tona plastike svake godine završi u tlu.

Plastika je posvuda – u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo i zraku koji udišemo. Ona prijeti zdravlju ljudi, zagađuje prirodu i ubija životinje.

Plastika takođe pokreće klimatsku krizu – emisije nastaju u svakoj fazi njenog životnog ciklusa, od vađenja fosilnih goriva za proizvodnju plastike do njenog spaljivanja ili raspadanja. Svake godine svijet proizvede oko 430 miliona tona nove plastike, a većina se iskoristi samo jednom prije nego što završi kao otpad.

Godišnje, 13 miliona tona plastike akumulira se u tlu, narušavajući njegovu plodnost i ometajući rast usjeva i usvajanje nutrijenata. S vremenom se plastika razgrađuje u mikroplastiku koja završava u vodi i hrani koju konzumiramo.

Jeste li znali: Mikroplastika predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje – povezuje se s rakom, srčanim udarima, reproduktivnim problemima i mnogim drugim bolestima. Procjenjuje se da odrasla osoba može unijeti mikroplastike koliko teži jedna kreditna kartica sedmično.

14. Transportni sektor, koji čini gotovo 14% globalnih emisija, predstavlja ogromnu priliku za klimatsku akciju.

Održivi transport ključan je za rješavanje klimatskih promjena. Da bi ga učinile održivijim, zemlje moraju ulagati u širok spektar mobilnosti – mreže za hodanje i biciklizam, javni transport s niskim emisijama, električni transport zasnovan na obnovljivoj energiji te čišći brodski i avionski saobraćaj.

Koristi održivog transporta idu i dalje od smanjenja emisija – dobro planirani transportni sistemi unapređuju zdravlje, ekonomske prilike i zaštitu okoliša.

Jeste li znali: Električni automobili činili su više od 20% svih prodatih automobila u 2024. godini, a očekuje se rast na 25% u 2025.

15. Solar i vjetar danas proizvode 15% globalne električne energije, a taj udio bi se mogao udvostručiti do 2030.

Energetska tranzicija – prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore – ključna je za rješavanje klimatske krize. U 2024. obnovljivi izvori činili su gotovo trećinu globalne proizvodnje električne energije. Solar i vjetar osiguravali su 15%, dok su hidroenergija i ostali obnovljivi izvori činili 17%.

Kako su solarna i energija vjetra sada 41% i 53% jeftiniji od fosilnih alternativa, oni postaju najbrže rastući izvori električne energije u historiji. Njihov udio u proizvodnji električne energije mogao bi se više nego udvostručiti do 2030.

Jeste li znali: U 2024. godini preko 92% nove električne energije dodano je iz obnovljivih izvora. Solar i vjetar već značajno utiču na smanjenje emisija, ali zemlje moraju dodatno ubrzati tranziciju kako bi postigle cilj utrostručavanja globalnog kapaciteta obnovljive energije do 2030.

16. Između 2000. i 2019. godine, štete od ekstremnih vremenskih događaja pojačanih klimatskim promjenama iznosile su najmanje 16 miliona USD po satu.

Kako se klimatski uticaji povećavaju, naučnici pokušavaju precizno utvrditi koliki dio štete od ekstremnih vremenskih događaja može biti pripisan klimatskim promjenama.

Jedna studija koja je analizirala 185 ekstremnih vremenskih događaja u periodu 2000–2019. pokazala je da klimatske štete iznose oko 143 milijarde USD godišnje – ili 16 miliona USD po satu. Budući da su podaci za mnoge zemlje s niskim prihodima nepotpuni, ove procjene su vjerovatno podcijenjene.

Jeste li znali: Neke štete od klimatskih promjena ne mogu se izraziti novcem – poput gubitka kulturne baštine ili identiteta usljed klimatski izazvanog raseljavanja.

17. Više od 17% kopna i unutrašnjih voda planete danas je zaštićeno.

Tokom proteklog vijeka, ljudske aktivnosti nisu samo izazvale klimatske promjene, već su dovele i do opasnog gubitka biodiverziteta. Krize klime i prirode povezane su i međusobno se pojačavaju, što zahtijeva zajedničko, usklađeno djelovanje.

Zaštićena područja ključna su za očuvanje prirode i usporavanje gubitka biodiverziteta. Godine 2022. zemlje su usvojile Globalni okvir za biodiverzitet iz Kunminga i Montreala, s ciljem zaustavljanja i preokretanja gubitka prirode – uključujući obavezu da se do 2030. zaštiti 30% kopna i mora.

Do danas, više od 17% kopna i unutrašnjih voda je pod zaštitom.

Jeste li znali: Priroda-bazirana rješenja mogu doprinijeti sa do 37% smanjenja emisija potrebnih do 2030. kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma.

18. U 2024. godini, 18 fudbalskih terena tropskih prašuma nestajalo je svake minute.

Šume prekrivaju gotovo trećinu kopnene površine Zemlje (oko 4 milijarde hektara) i ključne su za život. Zdrave šume apsorbuju i skladište CO₂, čineći ih jednim od najvažnijih prirodnih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena.

Međutim, šume su pod ekstremnim pritiskom – zbog krčenja šuma, degradacije, širenja poljoprivrede, urbanizacije i požara koji su sve češći i jači zbog klimatskih promjena.

Samo u 2024. godini izgubljeno je 6.7 miliona hektara primarnih tropskih šuma – brzinom od 18 fudbalskih terena u minuti – s ogromnim posljedicama za biodiverzitet, skladištenje ugljika i zajednice koje zavise od šuma.

Jeste li znali: Gotovo milijardu ljudi – uključujući 70 miliona pripadnika autohtonih naroda – zavisi od šuma za vodu, hranu, lijekove i životne potrebe.

19. Više od 19% hrane se baca u prodavnicama, restoranima i domaćinstvima - što ozbiljno povećava emisije.

Poljoprivreda je jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena, odgovorna za trećinu globalnih emisija gasova štetnih po klimu. Troši i 70% dostupne slatke vode, degradira zemljište i predstavlja najveću prijetnju biodiverzitetu.

Uprkos tome, svake godine trećina proizvedene hrane u svijetu se baci.
Od toga:

13% se izgubi u lancu snabdijevanja (od žetve do prodaje),

dodatnih 19% se baca u prodavnicama, restoranima i domaćinstvima.

Jeste li znali: Smanjenje gubitka i bacanja hrane ključno je za smanjenje emisija, ali i ogromna propuštena prilika da se nahrani 783 miliona gladnih ljudi širom svijeta.

20. U posljednje dvije decenije, količina slatke vode dostupne po osobi smanjila se za 20%.

Voda je u središtu klimatske i prirodne krize. Klimatske promjene uzrokuju nepredvidive padavine, ubrzano topljenje ledenih ploča i glečera te sve češće i intenzivnije oluje, poplave i suše.

Sve ovo utiče na raspoložive resurse slatke vode – kojih je samo 0,5% ukupne vode na planeti. U posljednjih 20 godina, količina dostupne slatke vode po osobi pala je za 20%.

Neke regije suočavaju se s posebno ozbiljnim nestašicama, što može dovesti do sukoba zbog ograničenih resursa.

Jeste li znali: Više od 2 milijarde ljudi danas živi u zemljama s visokim stepenom vodnog stresa, a oko polovine svjetskog stanovništva doživljava ozbiljnu nestašicu vode najmanje jedan mjesec godišnje.

21. Troškovi klimatskih uticaja na zdravlje mogu doseći 21 bilion USD u zemljama s niskim i srednjim prihodima do 2050. godine.

Klimatska kriza je zdravstvena kriza. Ekstremne vrućine, zagađenje zraka, širenje zaraznih bolesti te rastuća nesigurnost hrane i vode sve više utiču na javno zdravlje.

Ove posljedice produbljuju zdravstvene i društvene nejednakosti unutar i između zemalja. Zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s najvećim teretom. Procjene pokazuju da bi do 2050. troškovi klimatskih uticaja na zdravlje mogli doseći 21 bilion USD.

Jeste li znali: Klimatske promjene šire područja gdje mogu živjeti komarci koji prenose bolesti. Do 2070. dodatnih 4.7 milijardi ljudi može biti izloženo riziku od malarije i denga groznice.

22. Cirkularna ekonomija mogla bi stvoriti više od 22 miliona novih radnih mjesta u Africi, Latinskoj Americi i EU do 2030. godine.

Cirkularna ekonomija mijenja neodržive modele potrošnje i proizvodnje. Ona smanjuje otpad i zagađenje i promoviše održivo korištenje resursa.

Ovi modeli mogu se primijeniti u svim sektorima – od poljoprivrede i industrije do tekstila i građevinarstva – otvarajući milione novih radnih mjesta. Do 2030. kružna ekonomija mogla bi stvoriti:

11 miliona radnih mjesta u Africi,

8.8 miliona u Latinskoj Americi i Karibima,

2.5 miliona u Evropskoj uniji.

Jeste li znali: Manje od 7% sirovina vraća se u cirkulaciju nakon upotrebe. Usvajanje kružnih praksi smanjuje emisije, štiti prirodu i otvara nove ekonomske mogućnosti.

23. Globalni prosjek nivoa mora porastao je za oko 23 centimetra od 1880. godine.

Rastuće temperature uzrokuju topljenje ledenih ploča i glečera i širenje morske vode. Zbog toga je prosječni nivo mora porastao za oko 23 cm od 1880.

Porast nivoa mora predstavlja veliku prijetnju obalnim gradovima i zajednicama. Poplave, erozija i prodor slane vode oštećuju infrastrukturu, ugrožavaju izvore pitke vode i narušavaju ekosisteme. Ove štete uzrokuju velike ekonomske gubitke u poljoprivredi, ribarstvu i turizmu, te potiču migracije i raseljavanje.

Male otočne države posebno su ranjive. Čak i pri trenutnom nivou zagrijavanja, zemlje Pacifika suočit će se s najmanje 15 cm dodatnog porasta mora u narednih 30 godina. Mnogima je ugroženo i samo postojanje.

Jeste li znali: Skoro 22 miliona ljudi na Karibima živi na visini manjoj od 6 metara, a većina pacifičkih ostrva ima više od pola infrastrukture unutar 500 metara od obale.

24. Upozorenje na ekstremne vremenske prilike 24 sata unaprijed može spasiti živote i smanjiti štetu za gotovo trećinu.

Sistemi ranog upozoravanja pružaju pravovremene i korisne informacije o nadolazećim opasnostima poput ciklona, poplava, suša, toplotnih valova i šumskih požara.
Ovi sistemi su ključni za sigurnost i otpornost zajednica suočenih s rastućim klimatskim rizicima.
Upozorenje na opasnost 24 sata unaprijed – poput oluje ili toplotnog vala – može spasiti živote i smanjiti štetu za do 30%.
Jeste li znali: Ulaganje od samo 800 miliona USD u sisteme ranog upozoravanja u zemljama s niskim i srednjim prihodima može spriječiti gubitke od 3 do 16 milijardi USD godišnje.

25. Autohtoni narodi upravljaju sa 25% svjetskog kopna.

Autohtoni narodi upravljaju oko četvrtinom globalnog kopna i čuvaju najmanje 36% netaknutih svjetskih šuma. Budući da su te šume bolje zaštićene i imaju niže stope krčenja i degradacije, i dalje djeluju kao ključni ponori ugljika, što autohtone teritorije čini presudnim za ublažavanje klimatskih promjena.
Zaštitom ovih ekosistema, autohtoni narodi pružaju ekološku uslugu ostatku svijeta – često bez priznanja i adekvatne podrške.
Jeste li znali: Rješenja bazirana na prirodi i kružni modeli korištenja resursa stoljećima su dio načina života autohtonih naroda – i ključni su za klimatsku akciju.

26. Globalno, 26% ljudi nema pristup čistim rješenjima za kuhanje.

Pristup čistom kuhanju nije samo energetsko pitanje – to je i pitanje zdravlja, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava.
Iako se pristup električnoj energiji poboljšava, pristup čistim rješenjima za kuhanje ostaje nizak. 2,3 milijarde ljudi i dalje se oslanja na drvo, ugalj i druge primitivne gorive materije. One uzrokuju krčenje šuma i ispuštaju štetan dim koji dovodi do 3,7 miliona prijevremenih smrti godišnje – najviše među ženama i djecom.
Istovremeno, vrijeme koje žene provode prikupljajući gorivo ograničava mogućnosti za obrazovanje, zaposlenje i ekonomsku nezavisnost.
Jeste li znali: Zamjena peći na drvo i ugalj čišćim alternativama mogla bi spriječiti najmanje 463.000 smrti i uštedjeti 66 milijardi USD godišnje u zdravstvenim troškovima u podsaharskoj Africi.

27. Prekretnica: 27 studenata s Pacifika pokrenulo je slučaj koji je potvrdio da države imaju pravnu obavezu djelovati na klimatske promjene.

Međunarodni sud pravde donio je historijsku presudu: države imaju obavezu da zaštite okolinu od emisija stakleničkih gasova koje uzrokuju klimatske promjene.
Slučaj – najveći klimatski spor dosad – pokrenulo je 27 studenata s pacifičkih ostrva, a predvodio ga je Vanuatu. Proglašen je pobjedom za klimatsku pravdu i dokazom moći mladih da pokrenu promjene.
Jeste li znali: Sve više ljudi koristi pravni sistem kao alat za klimatsku akciju. Do kraja 2022. zabilježeno je 2.180 klimatskih slučajeva u 65 jurisdikcija.

28. Uvođenje cijene ugljika danas pokriva oko 28% globalnih emisija.

Uvođenje cijene ugljika povezuje klimatske troškove emisija s njihovim izvorom – kroz finansijsku vrijednost. Time se odgovornost za štetu izazvanu emisijama vraća na one koji ih proizvode.
Cijena ugljika ekonomski je temelj tržišta ugljika, jer omogućava trgovanje smanjenjima emisija u obliku kredita.
Danas oko 28% globalnih emisija pokriveno je direktnom cijenom ugljika, što pomaže državama da mobiliziraju finansije i ulažu u održivi razvoj.
Jeste li znali: Prihodi od cijene ugljika prešli su 100 milijardi USD u 2024. godini. Više od polovine tog iznosa namijenjeno je projektima u oblasti zaštite okoliša, infrastrukture i razvoja.

29. Do 2100. godine, 29% svih vrsta na Zemlji moglo bi biti u kritičnom riziku od izumiranja ako emisije ostanu visoke.

Klimatske promjene uzrokuju nepovratne promjene u biodiverzitetu. Povišene temperature, pomjeranje padavinskih obrazaca i duže sezone požara mijenjaju staništa i odnose između vrsta, što može destabilizirati čitave ekosisteme.
Broj vrsta pod rizikom izumiranja naglo raste, a očekuje se posebno povećanje ako prosječna globalna temperatura poraste za više od 1.5°C. U scenariju visokog zagrijavanja (5°C), više od 29% vrsta suočit će se s kritičnim rizikom od izumiranja.

Jeste li znali: Klimatske promjene i gubitak staništa – oba uzrokovana ljudskim djelovanjem – pokreću šesto masovno izumiranje u historiji Zemlje.
 

30. Gotovo polovina svjetske populacije mlađa je od 30 godina. Budućnost koju nasljeđuju mora biti niskougljična, sigurna i pravedna.

Djeca i mladi mlađi od 30 čine polovinu čovječanstva. Klimatske promjene utječu na svaki aspekt njihovih života - gdje će živjeti, kakvo obrazovanje će imati, čime će se baviti i da li će uopće htjeti imati djecu.

Mladi sve više preuzimaju vodeću ulogu u klimatskim pokretima, učestvuju u globalnim pregovorima i razvijaju inovativna rješenja.

Odluka donosioci imaju odgovornost slušati njihove zahtjeve i djelovati kako bi zaštitili njihovu budućnost. Čovječanstvo ne može napredovati na planeti pogođenoj klimatskim udarima. Uspješne ekonomije budućnosti bit će one koje djeluju sada.

Nakon više od 30 godina klimatskih pregovora, vrijeme je za punu posvećenost niskougljičnoj, sigurnoj i pravednoj budućnosti.

Jer u svakom aspektu naših i života naše djece – #KlimaJeBitna.