Unapređenje Cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini put ka Zelenoj tranziciji i održivoj budućnosti

Razvojni Program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, organizovao je sastanak sa predstavnicima javnog i privatnog sektora u Privrednoj komori Republike Srpske u Banja Luci 14. februara 2024. godine s ciljem razmjene iskustava i ideja za ubrzani razvoj cirkularne ekonomije, ključne za zajedničke napore u kreiranju zelene i održive budućnosti zemlje.

15 February 2024

Razvojni Program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, organizovao je sastanak sa predstavnicima javnog i privatnog sektora u Privrednoj komori Republike Srpske u Banja Luci 14. februara 2024. godine s ciljem razmjene iskustava i ideja za ubrzani razvoj cirkularne ekonomije, ključne za zelenu i održivu budućnost. Ovo je drugi sastanak koji je upriličen pod okriljem Partnerske platforme za zelenu tranziciju, koju je UNDP pokrenuo s ciljem uspostavljanja sistemskog pristupa te snažnije saradnje na provedbi zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini, usklađene sa Zelenom agendom EU za Zapadni Balkan. Dugoročna vizija ove platforme je pravedna tranzicija ka ekonomiji i društvu sa nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine. Radi strateškog rješavanja ovog izazova, platforma obuhvata četiri ključne međusobno povezane oblasti uključujući dekarbonizaciju i otpornost na klimatske promjene, cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja zraka, te očuvanje okoliša i biološke raznolikosti.

Koncept cirkularne ekonomije sve više dobiva na značaju posljednjih godina, kako u znanstvenim istraživanjima tako i u kreiranju različitih javnih politika. Cirkularna ekonomija, kao regenerativni ekonomski sistem, fokusira se na smanjenje otpada i produženje životnog vijeka resursa putem zaokruživanja i produženja ciklusa proizvodnje, te je kao takva u suprotnost sa linearnom ekonomijom koja počiva na eksploataciji prirodnih resursa. U posljednjih dvadeset godina, globalna potrošnja materijala povećala se za više od 65%, s alarmantnim statistikama o otpadu od hrane i elektronike, što predstavlja prijetnju okolišu i zdravlju. Osim što rješava negativan ekološki utjecaj linearnog ekonomskog modela poslovanja, primjena principa cirkularne ekonomije također vodi ka unapređenju ekonomskog položaja zemlje i održivom razvoju bez smanjenja kvalitete života ili profita.

 

 

 

 

Zorica Ljepojević, šefica Odjeljenja za industriju Ministarstva ekonomije i preduzetništva Republike Srpske, istakla je da je prelazak na zelenu i cirkularnu ekonomiju postavljen kao prioritet u Strategiji razvoja industrije Republike Srpske i Strategiji razvoja malih i srednjih preduzeća. Dodala je da će se u narednom periodu fokusirati na podršku privrednicima kroz informisanje, podizanje svijesti i obuke kako bi donijeli odluke koje će omogućiti ovu važnu tranziciju. Naglasila je i da je u planu pružanje finansijske podrške projektima koji teže inovacijama tehnoloških procesa, sa ciljem unapređenja efikasnosti korištenja resursa, energetske efikasnosti, korištenja obnovljivih izvora energije, smanjenja otpada i promovisanja reciklaže, kao i ponovne upotrebe materijala.

U svojoj prezentaciji o cirkularnoj ekonomiji u kontekstu Zelenog dogovora EU (Green Deal), Stefano Ellero, šef za Kooperaciju u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, istakao je da EU razvija sveobuhvatan okvir za podršku tranziciji na cirkularnu ekonomiju koji uključuje različite vrste inicijativa. 
 

 

 

Anders Ladefoged, koordinator platforme za Cirkularnu Ekonomiju Evropske unije, pozdravio je ovaj događaj, izražavajući nadu za nastavak saradnje na sličnim inicijativama. Predstavio je Platformu za Cirkularnu ekonomiju koja je osnovana prije sedam godina u partnerstvu sa institucijama Evropske unije. Platforma je ključni instrument za evropske inicijative u ovoj oblasti, dajući doprinosi postojećim propisima osiguravajući njihovu uspješnu primjenu. Istakao je da se platforma sa preko 100 najboljih praksi i više od 64 strategije proširuje, privlačeći sve veći broj kompanija.

Anders Ladefoged, koordinator Evropske Platforme za Cirkularnu ekonomiju, pozdravio je ovaj događaj, izražavajući nadu za nastavak saradnje na sličnim inicijativama. Predstavio je Platformu za Cirkularnu ekonomiju koja je osnovana prije sedam godina u partnerstvu sa institucijama Evropske unije. Platforma je ključni instrument za evropske inicijative u ovoj oblasti, osiguravajući uspješnu primjenu postojećih propisa. Istakao je da se platforma sa preko 100 najboljih praksi i više od 64 strategije proširuje, privlačeći sve veći broj kompanija.

Ismar Ćeremida, voditelj Sektora za održvi rast u UNDP-u u BiH, naglasio je da BiH ima značajan potencijal za ekonomsku korist od modela cirkularne ekonomije, kao i da u tom pogledu UNDP pruža kontinuiranu podršku zemlji u tranziciji ka zelenoj, cirkularnoj ekonomiji.

Predstavnici UNDP-a predstavili su platformu Zelena tranzicija (www.zelenatranzicija.ba), koja je kreirana s ciljem prikupljanja ključnih informacija i resursa u ovoj oblasti za privatni i javni sektor, kao i druge. Pored toga, ova platforma će poticati dijalog putem foruma i drugih interaktivnih alata koji će omogućiti razmjenu.

Nina Meglič, koordinatorica u Strateškom istraživačkom i inovacionom partnerstvu - Mreži za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiju (SRIP) iz Slovenije, predstavila je njihova postignuća, primjere dobre prakse i naučene lekcije iz njihovog iskustva. Dugoročni efekat SRIP-a uključuje doprinos prepoznatljivosti Slovenije kao centra cirkularne ekonomije koji će postaviti referentne standarde za vrhunske profesionalce i strane investitore kroz svoje znanje, istraživačko-razvojnu infrastrukturu, tehnologije i usluge, kao i regulativnu podršku okruženju. Također je pozvala učesnike iz BiH da se pridruže i predstave svoje inicijative na godišnjoj konferenciji u Portorožu, najvećem događaju u regionu o cirkularnoj ekonomiji,  kao i na događaju koji će SRIP organizovati na ovu temu iduće godine. Naglasila je da je saradnja važna u razvoju modela cirkularne ekonomije, kao i podizanje nivoa svijest.

Dušica Pešević, profesorica zaštite okoliša sa Univerziteta u Banjoj Luci, predstavila je trenutno stanje i izazove u oblasti cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ističući da je nedovoljno razvijena i neprepoznata u zemlji. Za uspješan razvoj cirkularne ekonomije u BiH, potrebno je razvijenije tržište, bolja infrastruktura, finansiranje i podsticaji, jači institucionalni kapaciteti, rješavanje pravnih izazova, kao i kompleksnih administrativnih i tehničkih procedura, te bolje razvijena svijest. Naglasila je da je upravljanje otpadom ključni element koji se može efikasno riješiti kroz cirkularnu ekonomiju. BiH mora više učiniti u selekciji otpada, sprečavanju nakupljanja otpada kao i smanjenju ambalaže otpada, težiti dizajniranju proizvoda koji će trajati duže i biti ponovno upotrebljivi. Ona je također demonstrirala pozitivne primjere, kao što su mjesta za odlaganje ambalaže otpada, kompozit korišten od strane domaćinstava za biološki otpad.

Sastanak je zaključen sa sažetkom nastalih ideja i prijedloga, otvarajući put za operativne korake ka unapređenju cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini.