Zelena i svijetla budućnost

Poboljšanje energetske učinkovitosti u Bosni i Hercegovini kroz kreiranje tržišta energetskih usluga

13 July 2022

 

Lako je poetizirati o prirodnim ljepotama, instiktivnoj sklonosti koju ljudi imaju prema prirodi ili zovu divljine. Na emocionalnom nivou, čovječanstvo ispoljava snažne veze s ekosistemima koji su nas oblikovali, pomogli nam da se razvijemo i održavaju nas.

„Prirodni resursi koji nas okružuju, a koje smo naslijedili, su neprocjenjivi, stoga ih trebamo koristiti racionalno i razmišljati o tome šta ostavljamo budućim naraštajima.”
Za Mladena Vujicu, sekretara Ureda za javne nabavke Srednjobosanskog kantona, ovakav emotivan odnos prema ekologiji također služi i kao poticaj za konkretne, empirijske napore na njenom očuvanju.

Ovakva primjena ekonomske pribranosti i trezvenog stava prema prirodnim resursima se ogleda u primjeru modela kompanija za energetske usluge (eng. Energy Services Company – ESCO).

Implementacija rješenja – na brži način

ESCO model omogućava kompanijama pružanje energetskih usluga bez ulaganja vlastitog kapitala u projekte – u osnovi ovaj model radi na ubrzavanju strukturnih transformacija.

Transformacija tržišta za urbanu energetsku efikasnost – koncept u kojem su svi na dobitku

Zamišljen kao sredstvo za ostvarivanje niza koristi za ponuđača i klijenta, ESCO model se zasniva na ideji da kompanija prvobitno ulaže svoja sredstva u obnovu javnih zgrada i sistema kako bi smanjila potrošnju energije i troškove, a od tih ušteda ostvaruje profit u okviru definisanog vremenskog perioda.

Iako je sam model relativno jednostavan za razumjeti, ESCO zahtijeva mnoštvo ekspertiza kako bi se ostvarilo dovoljno povećanje energetske efikasnosti u cilju ostvarivanja profita.

Gosp. Šerić trenutno radi za UNDP na uspostavi ESCO mehanizma u Bosni i Hercegovini, u okviru projekta „Pokretanje okolišnog finansiranja u svrhu nisko-karbonskog urbanog razvoja“ (URBANLED), koji finansira Globalni fond za okoliš (Global Environment Facility - GEF), a koji će sufinansirati infrastrukturne projekte i postaviti temelje za uspostavu domaćeg ESCO tržišta.

"U saradnji s domaćim partnerima, UNDP radi na stvaranju regulatornog i tržišnog okvira za ESCO, kao i na realizaciji ESCO pilot projekata, da bi prikazao njihove prednosti i odgovorio na operativna pitanja o njegovoj provedbi kako na strani potražnje (tj. javnih institucija u BiH) tako i na strani ponude (ESCO ponuđači)."
Pojašnjava Siniša Rodić, programski menadžer za ublažavanje klimatskih promjena pri UNDP BiH

Ubrzanje energetskih transformacija

U cilju ubrzanja ovih strukturnih transformacija, UNDP provodi projekat URBANLED, u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Potreba za tržištima

ESCO model je prepoznat u EU kao važno sredstvo mobilizacije privatnog kapitala, kao i prilika za otvaranje novih radnih mjesta.

"Ni u jednoj zemlji na svijetu javna sredstva nisu dostatna za postizanje ciljeva uštede energije, posebno u sektoru zgradarstva. Stoga se mobiliziranje privatnog kapitala smatra nužnim, a to dovodi razvoj ESCO modela u središte politika energetske efikasnosti. Zamisao ESCO modela je da je on po definiciji tržište, a uloga države, odnosno javnih tijela, je da stvore potražnju i prate proces do konačne implementacije. Primjenom ovog modela javna tijela dobivaju priliku da se ni iz čega otvore radna mjesta i obezbijede bolje zgrade i bolji uslovi za ljude.”
Rekao je gosp. Šerić, dodavši da su uspješna iskustva iz Hrvatske iskorištena na nivou EU kako bi se ovaj inovativni model stavio u središte mjera energetske efikasnosti javnih sistema.

ESCO u BiH

Oko petine bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine se trenutno troši na energiju, u poređenju s manje od pet posto u zemljama EU. Potrošnja energije najveća je u sektoru zgradarstva i javnih usluga, što ukazuje na hitnu potrebu za povećanjem energetske efikasnosti. Uspostava ESCO tržišta predstavlja jedan od načina poticanja mjera energetske efikasnosti kako bi se, kako objašnjava gosp. Šerić, demonstrirao potencijal ESCO modela i onih „ESCO kompanija koje stiču iskustvo, reference i investicioni kapital“ proširujući praksu na stambeni i industrijski sektor.

 „Primjenom ESCO modela stvara se tržište ESCO usluga, koje bi inače bilo teško uspostaviti. ESCO tržište je precizan instrument, jer nagrađuje znanje i sposobnost da se procjeni optimalni omjer ulaganja i uštede energije. Kako bi se stvorilo poticajno okruženje za razvoj ESCO kompanija, bilo bi dobro uspostaviti dugoročne planove ugovaranja prema ESCO modelu, što bi svakako potaknulo kompanije da planiraju vlastiti razvoj“, istaknuo je.

 

Četiri pilot projekta, četiri zgrade

UNDP i Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona su se u 2021. godini uključili u devetomjesečni proces pripreme prve ESCO javne nabavke u Bosni i Hercegovini, rješavajući pritom pravna i praktična pitanja i na taj način utirući put i drugima koji su nadležni za realizaciju ovih aktivnosti.

Proces je započeo analizom 27 javnih objekata na području ovog Kantona. Na osnovu saznanja, odabrane su četiri javne zgrade za realizaciju prve ESCO nabavke: tri škole i policijska stanica.

Nakon toga Vlada Kantona je omogućila razvoj i implementaciju ESCO modela, te uz podršku UNDP-a izradila tehničke specifikacije, ugovor o energetskom učinku, finansijske uslove, mjerenje ušteda i utvrdila energetske i okolišne koristi.

U međuvremenu, UNDP je radio na uspostavljanju tržišta na strani ponude, provođenju aktivnosti izgradnje kapaciteta i podizanja svijesti privatnog sektora o ovoj mogućnosti.

Inovativni koncept

ESCO model služi i za pilotiranje inovativnog koncepta uključivanja okolišnih faktora u sistem javnih nabavki. Dakle, iako se – kao i kod svih javnih nabavki u Bosni i Hercegovini – ovom inicijativom osigurava da, kako je naveo gosp. Vujica: „Svaki trošak javnih sredstava bude transparentan, nediskriminirajući, pravedan, a sve u cilju najefikasnijeg korištenja javnih sredstava“, s ESCO modelom, koncept 'efikasnog korištenja javnih sredstava' podrazumijeva pažnju na energetsku i okolišnu efikasnost, uz ekonomsku.

Ono što je najznačajnije je da je ESCO generisao investiciju od preko 1,2 miliona USD, uz dodatno sufinansiranje (koje su ugovorili ili garantovali UNDP i Fond za zaštitu okoliša FBiH) od preko 330.000 USD. To će dovesti do kumulativnih ušteda u odabranim zgradama od >40.000 USD godišnje tokom cijelog 10-godišnjeg trajanja ugovora a i nakon toga, te rezultirati projiciranim godišnjim smanjenjem emisija gasova s efektom staklene bašte od >400 tona CO2eq.

“Budućnost ESCO modela se čini svijetla.”
Izjavio je Hamdija Mujezin, rukovodilac projekta pri UNDP BiH kojeg je uspjeh pilot program oduševio i nadahnuo.

Manje energije; svjetlija budućnost

Nakon pilot-projekta, razvijen je ESCO model i objavljena nabavka za sistem javne rasvjete u Gradu Cazinu, sa investicijom i sufinansiranjem u iznosu od skoro 200.000 USD, te predviđenom uštedom energije od skoro 100.000 kWh, što odgovara gotovo 75 tona ekvivalenta CO2 u smislu smanjenja emisija. Tome će se pridružiti implementacija još 38 novih ESCO projekata diljem zemlje u 2022. godini, uključujući sisteme javne rasvjete u još 15 gradova, unapređenje sistema grijanja 10 javnih zgrada, projekte efikasnosti u devet javnih zgrada i četiri vozila za transport otpada/reciklažu. Ovakvo brzo proširenje pokazuje korisnost koncepta i jasnu potražnju koju on stvara; investitori su skoro sve ove naredne runde ESCO projekata toliko željno tražili da im sufinansiranje uopšte nije bilo potrebno.

Uspjeh projekta pokazuje da su od ključne važnosti bili pripremni radovi za podršku ESCO razvoja, uključujući obuke za jedinice lokalne samouprave i korporacije, zajedno s edukativnom kampanjom i razvojem računovodstvenih protokola i provedbenih pravilnika za ESCO projekte . ESCO model – i proces njegove pripreme, nabavke i implementacije u Bosni i Hercegovini – pokazuje da je budućnost svijetla.