Općina Tešanj ušla je u drugu fazu projekta „Jačanje mjesnih zajednica u BiH“, kako ocjenjujete rezultate prve, i šta očekujete od druge faze projekta?

Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH svakako je zanimljiv projekat jer je fokusiran na mjesne zajednice. Samim tim je blizak potrebama građanki i građana, lokalnim zajednicama i direktnoj komunikaciji sa njima. Nije bilo puno projekata u BiH koji su prepoznavali mjesne zajednice, analizirali njihovo stanje te tako intenzivno i sadržajno sarađivali sa njima. Prva faza projekta Općini Tešanj je puno značila kada su u pitanju mjesne zajednice, prvenstveno zbog toga što su njihovi predstavnici mogli sagledati svoju poziciju u odnosu na druge lokalne zajednice u BiH. Svakako, značajan napredak predstavlja realizacija 12 infrastrukturnih projekata u šest mjesnih zajednica i šest projekata realiziranih u partnerskim MZ putem nevladinih organizacija. Nikako ne smijemo zaboraviti nabavku opreme za partnerske MZ te edukacije predstavnika MZ iz raznih oblasti, čime su njihove vještine uveliko unaprijeđene. Na drugačiji način su identificirali prioritete, razgovarali o njima. Svakako je tu i usvojena metodologija i postepeno prenošenje iste na sve MZ Općine Tešanj. Od druge faze očekujemo da bude bar kao prva u smislu podrške projekta realizaciji aktivnosti u partnerskim MZ, a mi ćemo se potruditi da stečena znanja prenesemo na sve mjesne zajednice

Osim mjesnih zajednica koje su direktno učestvovale i učestvuju, na koji način je projekat utjecao i na ostale mjesne zajednice, kao i na jedinicu lokalne samouprave?

Druge mjesne zajednice su već u ranoj fazi iskazivale interes za uključivanje. Bez obzira što nisu direktno bile učesnice prve faze projekta, nastojali smo prenijeti znanja i iskustva na redovnim mjesečnim sastancima. Druge mjesne zajednice su mijenjale i unapređivale svoj rad na temelju takvih informacija. Neke od tih MZ su izrazile veliku želju da budu dio projekta i da primijene procedure, dok su neke manje zainteresirane.

Šta, po Vašem mišljenju, Općinu Tešanj izdvaja od drugih jedinica lokalne samouprave?

Svaka općina ili grad imaju mnogo specifičnosti. Naša je da smo radili na izgradnji ambijenta i institucija posljednjih decenija. Nužda nas je tjerala, a inat pomagao, da se otvoreno suočimo s mnogim problemima. Izgradili smo i dio jedinstvene prakse u mnogim oblastima, kao dio suočavanja sa izazovima. Kada su u pitanju mjesne zajednice, i na tom polju smo specifični, od organa mjesnih zajednica - zbor građanki i građana, skupština i savjet, potom tehničke podrške - svaka MZ ima sekretara, prostorne i druge pretpostavke, finansiranja rada organa MZ kroz odluku i kriterije i jedinstveno vođenje finansijskih knjiga, kao i maksimalno uključivanje organa MZ u sve važne odluke za njihovo područje – od rasporeda kapitalnih ulaganja, održavanja puteva pa nadalje, u vlastite izvore sredstava za finansiranje MZ - godišnji budžet za rad organa MZ i vlastiti izvori bez kapitalnih je oko 1.300.000 KM.

Koliki je značaj mjesnih zajednica za aktivnije uključenje građanki i građana u donošenje odluka koje se direktno tiču lokalnih zajednica?

Aktivnost mjesnih zajednica je izuzetno važna za ukupan razvoj lokalne zajednice. Mjesne zajednice sa aktivnijim organima se brže razvijaju, jasnije prepoznaju svoje prioritete, lakše realiziraju brojne projekte i imaju veće povjerenje. Općinama to uveliko olakšava rad i postizanje dobrih rezultata. Putem mjesnih zajednica se može ostvariti neposredno učešće svih u kreiranju bitnih odluka.

U kolikoj je mjeri i na koji način unaprijeđena komunikacija jedinice lokalne samouprave s mjesnim zajednicama?

Mjesne zajednice i Općina Tešanj su i prije MZ projekta imale više kanala komunikacije, svaka MZ ima IT opremu i svima je dodijeljena zvanična e-mail adresa. Naravno, to stanje se kroz projekat svakako unaprijedilo. Pored ovog vida komunikacije, koristi se i direktni kontakt u MZ ili Općini, telefon, Viber, MSG, posjete predstavnika općine organima MZ, po potrebi prisustvo koordinatora na sastancima organa MZ, prisustvo predstavnika MZ na javnim raspravama, dogovori oko vremena realizacije projekata te organizacija sastanaka sa načelnikom i predstavnicima općinske uprave, a na zahtjev MZ. Kroz projekat su ovi vidovi dodatno unaprijeđeni.

 
Kako ocjenjujete organiziranje foruma i u kolikoj mjeri je po Vašem mišljenju jedan takav širok participativni proces razgovora o zajedničkim problemima i rješenjima koristan kako bi se mogli delegirati problemi i ponuditi rješenja?

Organizacija foruma je svakako korisna i rezultira dobrom povratnom informacijom „šta građanke i građani žele da se radi i koji su to njihovi problemi“. Forumi uveliko olakšavaju organima MZ definiranje prioriteta. U Tešnju smo specifični jer svaka MZ ima skupštinu i savjet MZ, čiji ukupan broj nije ispod 20, a dolaze iz svih dijelova MZ i predstavljaju volju građanki i građana. Da malo pojasnim: U 25 mjesnih zajednica na području općine sa oko 44.000 stanovnika imamo aktivno 515 članova organa MZ. Njihov rad je u potpunosti pravno uređen i organiziran. Ako dodamo aktiviste koji su uključeni kroz građevinske odbore za realizaciju projekata, organizacione odbore i radne timove za pripreme i organizaciju manifestacija u MZ, dolazimo do brojke od preko 1.500 aktivista u 25 MZ, što je za današnje prilike i veličinu općine vrlo značajna brojka i ogroman potencijal.

U MZ Dobropolje-Mekiš otvoren je Društveni centar koji kroz razne aktivnosti, panele, radionice, predavanja i druženja okuplja građanke i građane iz svih mjesnih zajednica, pa čak i iz drugih kantona. Koliko je ovakav vid organiziranja u lokalnoj zajednici važan za aktivnije uključivanje građanki i građana, posebno mladih, žena, starijeg stanovništva i ostalih aktera?

Društveni centri su iskustva koja postoje i u drugim državama. Kao načelnik sam imao priliku vidjeti takve centre u Švedskoj. Prostori mjesnih zajednica, društveni domovi i slično uređeni su kako bi omogućili širok spektar sadržaja i privukli što veći broj ljudi na aktivno sudjelovanje u zajednici, volontiranje, edukaciju, korištenje slobodnog vremena…

Zadovoljni smo radom Društvenog centra i snažno smo podržali njegov rad i aktivnosti koje se u istom realiziraju. Sretni smo zbog aktivnog uključivanja mladih i žena. Pokazali smo da može i pokazali smo kako može! Sada je prilika i za općinu Tešanj i za druge općine u BiH da ovakve pozitivne primjere snažno podrže i rašire kao pozitivnu i uspješnu praksu.

Koja je stvarna snaga mjesne zajednice u donošenju bitnih odluka i koliko mislite da inicijativa “„odozdo prema gore”“ može imati utjecaja na zakonske promjene kao i promjene politika na višim nivoima vlasti?

Stvarni potencijal mjesnih zajednica, lokalnih zajednica, ali i svih nas - građanki i građana Bosne i Hercegovine - je potcijenjen i zarobljen političkim krizama i složenim ustavnim uređenjem. Ponekad te okolnosti dodatno pojačamo pasivnim odnosom ili pričom bez djela. Želim zapravo reći da ima prostora za vlastiti aktivizam i rezultate u svakoj mjesnoj zajednici. Dobro organizirana i aktivna mjesna i lokalna zajednica ima veću snagu i njen glas se snažnije čuje.

„Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ je zajednički projekat Vlade Švicarske i Švedske u vrijednosti od 14 miliona KM, a sprovodi ga  Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Cilj projekta je povećanje demokratskog i direktnog učešća građana Bosne i Hercegovine u lokalnoj upravi, jačanje odgovornosti općinskih vlasti i poboljšanje infrastrukture i usluga na nivou mjesnih zajednica.

199 mjesnih zajednica i 41 opština, općina i grad širom zemlje učestvovat će u drugoj fazi projekta, čime će se doprinijeti poboljšanju kvalitete života 400.000 ljudi.