John O’Brien, regionalni tenički savjetnik za oblast ublažavanje klimatskih promjena, UNDP regionalni ured u Istanbulu za Evropu i Aziju

Siniša Rodić, programski menadžer za ublažavanje klimatskih promjena, UNDP Bosne i Hercegovine  

Sedamdeset posto javnih zgrada u Bosni i Hercegovini (BiH) je projektovano i građeno prije više od 30 godina, kada se nije vodilo računa o energetskoj efikasnosti, a pogotovo ne o karbonskom otisku. Pored toga, tokom 90-ih godina većina javnih zgrada je bila oštećenu usljed posljedica rata i sukoba koji su se desili u periodu od 1992 do 1995. godine.

Imajući u vidu da su proizvodnja i potrošnja energije, posebno u zgradama, najveći izvor emisija stakleničkih gasova, Zeleni klimatski fond (GCF) i Globalni fond za okoliš (GEF) udružili su snage kako bi podržali sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju napore na ublažavanju efekata klimatskih promjena koristeći inovativne metode sa ciljem povećanja ulaganja u energetsku efikasnost.

Saradnja ova dva globalna fonda (GCF i GEF) bila je presudna kako bi se ubrzao klimatski otporan razvoj zemlje. Napori projekata su usmjereni na daljnjem jačanju i široj upotrebi Informacionog sistema za upravljanje energijom (EMIS) širom zemlje te kroz stvaranje inovativnih finansijskih mehanizama koji bi trebali povećati energetsku efikasnost javnih zgrada i sektora javne rasvjete, kao i povećati uštedu vode.

U zemlji trenutno ima preko 7.600 javnih zgrada kojima je potrebna energetska obnova; a više od 80 posto zgrada u javnom sektoru trenutno u velikoj mjeri koristi fosilna goriva (ugljen, lož ulje i prirodni plin) doprinoseći zagađenju i nepovoljnim klimatskim promjenama. Energetski utopljene zgrade mogu doprinijeti smanjenju potrošnje energije za grijanje i hlađenje u prosjeku za oko 60 posto.

Kako bi pružila podrška nisko-karbonskom urbanom razvoju (LCUD) u BiH, tehnička pomoć je usmjerena ka jedinice lokalne samouprave u pripremi Akcionih planova energetski održivog razvoja i klimatskih promjena (SECAPs) i njihovom usklađivanju sa lokalnim klimatskim ciljevima. Jedinice lokalne samouprave su ohrabrene i obučene da prikupljaju i prate podatake o potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova kroz razvoj, povećanje i institucionalizaciju Informacionog sistema za upravljanje energijom (EMIS). Ovaj sistem je pokrenuo UNDP u Hrvatskoj, te je izvršen prenos znanja i tehnologije iz Hrvatske u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, što je značajan primjer saradnje u regiji South-South. Priprema SECAP-a je trenutno u završnoj fazi - finalni dokumenti će uskoro biti spremni za odobrenje i predaju Konvenciji gradonačelnika (Covenant of Mayors) u 2020. godini.

Postoji značajan potencijal za povećanje energetske efikasnosti, ali zemlja se i dalje suočava s nekoliko prepreka. Nedostatak inovativnih mehanizama finansiranja, odsustvo ulaganja privatnog sektora (uključujući Kompanije za pružanje energetskih usluga (ESCO)), institucionalne i zakonodavne barijere, neadekvatna primjena principa „zagađivač plaća“ samo su neke od prepreka.

Dok je GEF-ov projekt fokusiran na pilotiranje Informacionog sistema za upravljanje energijom i razvoj ESCO mehanizma,  GCF projekt je fokusiran na korištenje kombinovanog pristupa korištenjem grant sredstava i zajmova za povećanje ulaganja u zgrade kojima je neophodno ulaganja u energetsku efikasnost i omogućavanje kredita sa niskom kamatnom stopom kao glavnim načinom postizanja promjene. Projekti GCF-a i GEF-a stavljaju veliki akcenat na održavanje snažne saradnje sa pojedincima koji su radili u bivšem uredu UNDP-a u Hrvatskoj i uredu UNDP-a u Srbiji kako bi se postigli postavljeni ciljevi institucionalizacije EMIS-a i razvoja ESCO mehanizma.

Kako bi promovisali transformaciju tržišta, oba projekta rade na povećanju podrške nisko-karbonskom urbanom razvoju kroz uvođenje Nacionalnog okvira za ulaganje (NIF) kao alata za podržavanje postupnog prelaska s finansiranja energetske efikasnosti i projekata LCUD-a temeljenom na grantovima, prema pristupu inovativniih modela finansiranja za rješavanje specifičnih strukturnih, tehničkih i finansijskih prepreka. Predložena nisko-karbonska rješenja za javne zgradama podržat će prelaz ka zgradama javnog sektora bez ugljika uz značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Nakon značajne podrške i saradnje svih relevantnih partnera kroz radionice, sastanke i kontinuirane konsultacije, Nacionalni okvir za ulaganje završen je u junu 2020. godine i u fazi je usvajanja na državnom i entitetskom nivou. NIF će podržati značajne političke i regulatorne promjene koje su ključne za sektor javnih zgrada sa niskim udjelom ugljika i stvaranje usklađenog pristupa raspodjeli javnih finansija. NIF se prije svega fokusira na načine kako najbolje dopuniti postojeće finansijske programe u Bosni i Hercegovini. Također, uključuje i smjernice kako potencijalno iskoristiti dodatna privatna/komercijalna ulaganja za obnovu javnih zgrada sa niskim udjelom ugljika.

Pored toga, uvođenje mjera za korištenje obnovljivih izvora energije u javnim zgradama, posebno prelazak sa lož ulja na lokalno dostupnu biomasu, poboljšat će sigurnost opskrbe energijom u osnovnoj javnoj infrastrukturi. Bit će postignute višestruke koristi, poput poboljšanih uslova za korisnike javnih zgrada, od kojih su većina žene i djeca, smanjenje zagađenja u gradovima, bolje javno zdravlje i podsticanje lokalnog ekonomskog rasta i zaposlenosti.

Ova dva projekta u Bosni i Hercegovini predstavljaju izvrstan primjer zajedničkog rada GCF-a i GEF-a ka postizanju pozitivnog uticaja i transformacijskih promjena u području ublažavanja klimatskih promjena.