Snaga žena u ruralnom turizmu: Prevazilaženje predrasuda
July 3, 2025
U ruralnim područjima Crne Gore, žene se svakodnevno suočavaju sa brojnim preprekama, od društvenih predrasuda do ograničenog pristupa resursima. U takvim uslovima, one koje se odluče na bavljenje preduzetništvom moraju pokazati izuzetnu odlučnost i inovativnost.
Jedna od malobrojnih preduzetnica u ruralnom turizmu, Safeta Ćatović, govori o svom iskustvu.
"Ženama bi značilo da razbiju predrasude o tome da samo muškarci mogu biti uspješni u biznisu. Smatram da to “guši i ubija” želju kod mnogih djevojaka i žena. Svjedoci smo komentara “ma gdje ćes ti to” “ne možeš ti to”. Potrebno je iskorijeniti ovakvo razmišljanje” ,poručuje Safeta Ćatović, jedna od malobrojnih preduzetnica ruralnog turizma u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori, svega nepunih 13% žena su nositeljke porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i u istom tom procentu su menadžerke na tim gazdinstvima.
Različita istraživanja, među kojima i analize Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pokazuju da žene na sjeveru Crne Gore imaju sedam puta manju šansu da se zaposle u odnosu na žene sa juga, često nemaju penziono osiguranje, a socijalna zaštita skoro i da ne postoji.
“Podrška za žene u ruralnim područjima često nije dovoljna. Mnoge žene se suočavaju sa izazovima kao što su nedostatak pristupa obrazovanju, zdravstvenim uslugama i ekonomskim prilikama. Takođe, kulturni i društveni faktori mogu otežati njihovu borbu za jednakost. Potrebno je više inicijativa i resursa kako bi se osnažile žene u tim zajednicama”ističe Đalović.
U okviru zajedničkog programa Ujedinjenih nacija „Osnaži je - Podsticanje inkluzivnog ruralnog razvoja”, razvili smo mentorski program koji je usmjeren je ka ženama iz ruralnih sredina, s ciljem povećanja njihovog znanja o razvoju biznisa i zelenim inovacijama, poboljšanja pristupa finansiranju i podsticanju održivog ekonomskog rasta u sjevernim zajednicama.
Vida Jokić i Sanija Šarkinović, dvije su preduzetnice iz Plava koje odlučno tvrde da žene u ruralnim područjima imaju velike ambicije za bavljenje ruralnim turizmom, ali da je potrebno obezbijediti adekvatnu institucionalnu podršku, kako bi njihov rad bio podržan i prepoznat. Glavni problemi odnose se na izostanak finansijskih olakšica, nerazvijenu putnu infrastrukturu, komplikovane administrativne procedure apliciranja za sredstva, nedovoljno ulaganje u vještine marketinga i promocije.
Pod mentorstvom svoje sugrađanke Ermine Redžematović, Vida i Sanija su usvajale znanja o uspješnom preduzetništvu u ruralnim područjima. Vida kaže da ima veliku želju i volju da na svom katunu razvije seoski turizam i da će u taj process ući potpuno spremna, zahvaljujući mentorstvu koje je imala.
“Zadovoljna sam iskustvom rada sa mentorkom, koja mi je približila buduće korake, način stupanja u kontak sa potencijalnim turistima, pa i kako da odgovorim na sve izazove koje donosi bavljenje turizmom”,rekla je Jokić.
Navodi da je dobra organizacija, volja, želja, informisanost, ali prije svega pomoć od stručnih ljudi preduslov da od svojih zamisli ne odustane. Preduzetnica Sanija Šarkinović takođe ističe da se u pokretanju ruralnog turizma na svom domaćinstvu suočavala sa različitim izazovima, ali je, kako naglašava “optimizam bio jači”.
"Prije same izgradnje vikendica bili smo skeptici da li će se ulozeni novac i trud isplatiti, ali kako je interesovanje raslo, to me je podstaklo da napravim još dvije",izjavila je Šarkinović.
Damjana Ćalović ne krije izazove sa kojima se suočila prilikom pokretanja svog posla - problemi u sporazumjevanju sa inostranim gostima, nedovoljno razvijena infrastruktura, kao i strah da neće ispuniti očekivanja turista. O važnosti mentorstva kaže:
“Pomoglo mi je da bolje razumijem svoje ciljeve koji se tiču konkretno posla kojim se bavim i kako da ih postignem. Takođe, dobila sam korisne savjete i podršku koja mi je jako potrebna”navodi Ćalović.
I Slavica Dubak je iskusila probleme sa infrastrukturom, pa čak i nedostatakom mobilne mreže na katunu. Ipak, ona smatra da podrške za rad u turizmu u ruralnim područjima ima.
Osiguravajući vidljivost ženama iz ruralnih područja, UNDP ukazuje na važnost njihovih jedinstvenih dostignuća, u cilju inkluzivnog ruralnog razvoja.
Iako se svakodnevno suočavaju sa preprekama koje su ukorijenjene u tradicionalističkim normama, žene iz ruralnih područja daju značajan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti životne sredine. Jačaju ekonomiju, promovišu kulturno nasljeđe, osnažuju žensko preduzetništvo. Uz nepokolebljivu odlučnost i udruženost, pokazuju svoju snagu i razbijajući prepreke koje im okruženje nameće, one pokreću sopstvene biznise, sarađuju i uče jedne od drugih, i uključuju se u donošenje odluka.
Udruživanje, snalažljivost, inovativnost i otpornost žena u ruralnim područjima pokreće društvenu, ekonomsku i kulturološku transformaciju Crne Gore. Važno je da žene u ruralnim područjima Crne Gore budu osnažene ne samo kao radnice, već i kao liderke i vizionarke, koje pokazuju nepokolebljivost, solidarnost i granice svog potencijala.
Jačanje položaja žena u ruralnim područjima pitanje je odgovornosti svih u stvaranju održivog društva u kojem su žene ravnopravne učesnice u ekonomskim, društvenim i ekološkim promjenama u Crnoj Gori.
Priče o ženama iz ruralnih područja Crne Gore dio su projekta „Osnaži je - Podsticanje inkluzivnog ruralnog razvoja”, usmjerenog ka ruralnom razvoju u opštinama kao što su Berane, Bijelo Polje i Plav, koji zajednički sprovode UNDP i UNFAO, uz finansijsku podrušku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF).