Podgorica, 17. oktobar 2022. godine – Reforma kojom se kombinuje dječji dodatak i materijalno obezbjeđenje potencijalno može da umanji siromaštvo za 5,3 procentna poena i izdigne 31.800 stanovnika Crne Gore iz zone rizika od siromaštva. Ovo je jedan od zaključaka publikacije pod nazivom „Suzbijanje siromaštva u Crnoj Gori pomoću adekvatne socijalne i dječje zaštite zasnovane na čvrstim pokazateljima: pregled održivih scenarija reformi“.

Publikacija je nastala u okviru zajedničke inicijative Ujedinjenih nacija pod nazivom „Aktiviraj! Integrisana socijalna zaštita i zapošljavanje u cilju ubrzavanja napretka za mlade ljude u Crnoj Gori“ koju je podržao Zajednički fond za održivi razvoj. Istraživanje po međunarodno provjerenoj metodologiji sproveo je Univerzitet u Mastrihtu, u saradnji s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja Crne Gore, Upravom za statistiku – Monstat, UNICEF-om i UNDP-om.

Svaki četvrti građanin Crne Gore i svako treće dijete već žive u riziku od siromaštva. U ovoj studiji predstavljene su opcije socijalnih politika koje donosioci odluka mogu razmotriti u sklopu nacionalne strategije za smanjenje siromaštva.

„Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, pozivamo nacionalne institucije da usvoje neophodne politike kako bi svako dijete moglo živjeti bez siromaštva. Od izuzetnog je značaja da finansijska podrška države uključuje djecu i porodice koje se suočavaju s međugeneracijskim siromaštvom i isključenošću iz kvalitetne zdravstvene zaštite, obrazovanja i zaštite od svih oblika nasilja“, istakao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

„Smanjenjem siromaštva i socijalne isključenosti, crnogorsko društvo ima priliku da ubrza održivi humani razvoj. Humani razvoj, kao kontinuirano putovanje, možda jeste pretrpio veliki udarac u proteklih nekoliko godina, ali eliminacija siromaštva u svim njegovim oblicima ostaje centralna ambicija. U skladu s čvrstim opredjeljenjem UNDP-a za iskorjenjivanje siromaštva i smanjenje nejednakosti kroz održivi razvoj nacija, kontinuirano smo podržavali institucije sistema u Crnoj Gori u osnaživanju njihovih kapaciteta za pružanje adekvatne socijalne zaštite onima kojima je ista potrebna. Osnaživanje zajednica, kako žena tako i muškaraca, da prošire svoje izbore kako bi živjeli kvalitetno i produktivno – predstavlja srž ovog procesa. Vjerujem da će ova publikacija, kao vrijedan uvid u pristup i pozadinu razvoja scenarija socijalne zaštite, doprinijeti sljedećoj generaciji reformi politike socijalne zaštite, u skladu s osnovnim načelom – ne izostaviti nikog“, kazala je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova.

Rezidentni koordinator sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Peter Lundberg istakao je značaj zajedničkog programa „Aktiviraj!“, koji je usmjeren na jačanje kapaciteta sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori kako bi isti bolje služio onima koji su u stanju potrebe.

„Kroz specifičnu programsku strukturu – simulaciju socijalnih politika uz mobilizaciju mladih iz ranjivih kategorija – tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, zajedno s nacionalnim partnerima, radio je na unapređenju učinkovitosti socijalnih politika, kao i na pružanju socijalnih usluga“, kazao je Lundberg, ističući da je program „Aktiviraj!“ uspio da dosegne upravo one kojima je takva podrška potrebna.

Po svojoj definiciji, socijalna zaštita odnosi se i na politike čiji je cilj prevencija/smanjenje siromaštva. Njome se može poboljšati efektivnost prilikom postizanja ovog cilja i može biti komplementarna s drugim mjerama protiv siromaštva, istovremeno smanjujući nejednakost u Crnoj Gori. Međutim, da bi se osigurao uspjeh mjera socijalne zaštite, od presudnog je značaja da se odgovori na specifične potrebe žena, muškaraca, djevojčica i dječaka koji žive u siromaštvu, da se pažljivo razmotre različiti scenariji politike socijalne zaštite i pronađe prava kombinacija programa socijalne zaštite, te osigura da sistem socijalne i dječje zaštite bude održiv.

Upravo iz tog razloga, koordinator programa za socijalne politike u predstavništvu UNICEF-a Danilo Smolović skreće pažnju na preporuke u pogledu politike za borbu protiv siromaštva u Crnoj Gori.

„Od najveće je važnosti povećati bazični iznos materijalnog obezbjeđenja i proširiti bazu korisnika, kako bi se nastavila reforma sistema progresivnog oporezivanja dohotka građana. Takođe, trebalo bi razmotriti usvajanje nacionalno definisane linije siromaštva u cilju lakšeg identifikovanja onih kojima je podrška najpotrebnija, ali isključivo ako bi takva linija siromaštva na pravi način odražavala stvarne troškove života u Crnoj Gori i podrazumijevala sve osnovne potrebe, uključujući i troškove stanovanja“, zaključio je Smolović.