Pčelarstvo – i hobi i biznis budućnosti

Mladi Kolašinci i Kolašinke uvjereni u uspjeh

January 14, 2023

 

Porodica Perišić iz Kolašina kupila je prošle godine nekoliko pčelinjih društava i već uživa u kvalitetnom medu iz sopstvene proizvodnje. Zanimljivo je da su to mahom plodovi rada dvadesetogodišnje studentkinje ekonomije Milice Perišić.

Milica i još osam mladih entuzijasta upustili se se nedavno u pčelarenje zahvaljujući projektu „Udruženja pčelara Kolašin“ koji promoviše ovaj plemeniti hobi kod mladih. Udruženje je početnicima obezbijedilo kompletan početnički pčelarski pribor, savremenu literaturu i detaljnu obuku o pčelarstvu. Otvaranje „zajedničkog praktičnog pčelinjaka“, u kojem obučavaju mlade Kolašince i Kolašinke kako se pravilno brinuti o pčelama omogućili su im Evropska unija, UNDP i Opština Kolašin, udruženi u projekat ReLOaD2.

Perišići su za pčelarstvo počeli da se interesuju tokom pandemije COVID-19, kada je potraga za prirodnim proizvodima bila na vrhuncu, a projekat „Udruženja pčelara” došao je kao naručen i Milici dao vjetar u leđa da se odvažno upusti u pčelarenje.

Milica u pčelarstvu vidi ozbiljnu razvojnu šansu, iako je to zasad samo hobi za porodicu i prijatelje. „Prije svega,  ovo je sjajan način da utrošim slobodno vrijeme, budem u prirodi i osmatram šta tako malo biće može i zna da uradi, ali vidim i odličnu priliku za zaradu – i sigurno neću odustati”, kaže Milica.

Okruženju je, priznaje, neobično kad čuju da se mlada žena bavi pčelarstvom. „Nekad ima i pošalica kad tražim štivo i časopise o pčelarenju, jer to često zamišljaju kao zanimaciju penzionera, ali naposlijetku svi budu zainteresovani da saznaju više o mom hobiju.” Trenutno zbog studija provodi mnogo vremena u Podgorici, no svaki slobodan trenutak koristi da se vrati u Kolašin i kaže da potpuno može da zamisli budućnost u opštini za koju je kao srednjoškolka mislila da je sputava.

 

Tridesetogodišnji Đorđije Šćepanović takođe je prije pola godine kupio svoja prva pčelinja društva: „Uvijek me je ovo pomalo zanimalo, ali nekako mi je falilo vremena i uslova. Onda sam se prijavio za obuke u Kolašinu, svakog dana ponešto novo naučim i već sam prezadovoljan kako ide. Jeste da sam početnik, ali vidim perspektivu u ovome jer bez pčela neće biti ni ljudske vrste.”

Đorđije razmišlja o pčelarstvu i kao glavnom zanimanju. „Doživio sam povredu koja me sprječava da nastavim s poslom koji sam dosad obavljao i alternativa se pojavila u pravom trenutku. Posvetiću se pčelarstvu jer toliko mnogo pruža, a naspram svakog drugog posla je opuštanje i uživanje“, ispričao je on.

 

 

 

Udruženje pčelara već dvadeset godina radi na promociji pčelarstva, a proteklu godinu u tom smislu vide najuspješnijom.

Za pčelinjim proizvodima je potražnja ogromna i trenutna proizvodnja u Crnoj Gori ne zadovoljava potrebe tržišta, ukazuju iz Udruženja pčelara. Privredna klima se u Kolašinu sa autoputem ubrzano poboljšava, no u ruralnim područjima ostaje neiskorišćeno jedno nevjerovatno bogatstvo – endemske vrste  i raznovrsna cvjetna flora, što su Milica i Đorđije sjajno prepoznali.

 

I u mnogim drugim krajevima Crne Gore, koja čuva čak polovinu svih evropskih biljnih vrsta neiscrpan je potencijal za pčelarenje. „Zbog toga preporučujem svima koje barem malo zanima boravak u prirodi da razmisle o sličnim poduhvatima”, kaže predsjednik Udruženja Bogoljub Bulatović.

„Osim što su mladi dobili alat i znanje, cijela lokalna zajednica će imati benefite, jer razvoj pčelarstva unapređuje voćarstvo, a time dalje cijelu poljoprivredu. Od početka projekta se naše članstvo uvećalo za 25 odsto. Da svega dvoje odluči da se ozbiljno posveti pčelarstvu, a izgledno da će ih biti mnogo više, pejzaž kolašinskog kraja će se drastično promijeniti“, istakao je Bulatović.