LocationsDijalog gradi koheziju i donosi rješenja za lokalne zajednice u Crnoj Gori
August 28, 2025
Članovi Dječjeg parlamenta na lokalnom dijalogu u Ulcinju
U Crnoj Gori, glasovi koji su često zapostavljeni – mladi, žene, Romi, migranti, stariji – danas doprinose oblikovanju lokalnih odluka. Kroz zajedničku inicijativu Ujedinjenih nacija, „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koju finansira Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara UN-a, UNDP, UNICEF, UNESCO i Vlada Crne Gore rade rame uz rame kako bi principe inkluzije i participativnog upravljanja sproveli u djelo.
Srž projekta čini jednostavna ideja: ljudi su spremniji da ulažu u mir kada mogu učestvovati u njegovom oblikovanju. „Dijalog“ – od grčkog dia („kroz“) i logos („riječ“) – nije samo razgovor. To je prostor za povezivanje, empatiju i akciju.
Građanke i građani širom zemlje učestvuju u dijalozima sa lokalnim vlastima, iznoseći zabrinutosti, predlažući rješenja i zajedno osmišljavajući odgovore koji odražavaju njihovu svakodnevicu. Ovakvi dijalozi su rezultirali konkretnim predlozima za unapređenje strategija, ali i konkretnih akcija koje vode same zajednice i građani – kao što su borba protiv govora mržnje, osnaživanje i inkluzija marginalizovanih grupa, prevencija vršnjačkog nasilja i stvaranje sigurnijih javnih prostora. Ključno je to što gađanke i građani vide kako se njihov doprinos pretvara u opipljive promjene – gradeći ne samo bolje javne politike, već i jače povjerenje u institucije. Rezultat su povezanije, otpornije zajednice, utemeljene na zajedničkim vrijednostima i kolektivnoj odgovornosti.
Liderstvo za opšte dobro
Prava izgradnja mira počinje onda kada ljudi razumiju svoja prava, sisteme koji ih uređuju, kao i sopstvenu moć da ih oblikuju. Zato program stavlja u focus razvoj liderstva za opšte dobro– posebno kod žena, mladih, djece i drugih čiji se glasovi često ne čuju.
Međugeneracijska razmjena na lokalnom dijalogu u Podgorici
UNICEF je podržao više od 300 djece i adolescenata da se aktivno uključe u društveni život kroz dječje parlamente, lokalne dijaloge i nacionalne platforme. Mnogi od njih se već ističu kao snažni zagovarači inkluzije i ravnopravnosti. Dodatno, više od 46.000 učenika i učenica razvija ključne životne vještine poput empatije, komunikacije, tolerancije i optimizma, kroz program socio-emocionalnih vještina koji se sprovodi u 121 školi širom zemlje.
Program socio-emocionalnih vještina pretvorio je škole širom Crne Gore u prostore empatije, povjerenja i povezanosti, uključujući više od 46.000 djece u obrazovanje zasnovano na vrijednostima. Kroz projekte koje vode učenici – od umjetničkih radionica do međugeneracijskih aktivnosti sa porodicama – nastava je prerasla u širi pokret koji jača zajedništvo i gradi povezanije društvo.
UNDP je, s druge strane, obučio 60 lokalnih aktivista i aktivistkinja da postanu liderke i lideri za opšte dobro. Sa znanjem i alatima za borbu protiv govora mržnje, podsticanje građanskog učešća i unapređenje rodne ravnopravnosti, ovi nosioci promjena predvode inicijative koje rješavaju uzroke isključenosti i nasilja.
Dijalog koji gradi povjerenje
UNDP je, u saradnji sa lokalnim samoupravama, organizovao lokalne dijaloge na temu društvene kohezije u opštinama Bar, Bijelo Polje, Podgorica, Pljevlja i Ulcinj. Više od 430 građana i službenika učestvovalo je u ovim dijalozima, koji su donijeli preko 100 preporuka i 50 ideja – od kojih se 21 lokalna inicijativa trenutno sprovodi, a sve sa ciljem rješavanja izazova poput govora mržnje, vršnjačkog nasilja i društvene polarizacije.
Lokalni dijalog u Pljevljima
„Lokalni dijalog je bio prekretnica u načinu na koji gledam na budućnost. Otvorenim razgovorom o problemima – bez obzira na to koliko su složeni ili duboki – postavljamo temelje za njihovo rješavanje. Posebno me inspirisala ideja zajedništva koja prevazilazi nacionalnost i religiju.“—predstavnik lokalne institucije, učesnik lokalnog dijaloga
Metodologija lokalnih dijaloga je bila jednako inovativna koliko i inkluzivna – nije bilo bine, govornice, ni hijerarhije. Umjesto toga, korištene su vježbe za izgradnju vizije lokalnh zajednica, pripovijedanje i alati zasnovani na metaforama, poput „sidara i jedara društvene kohezije“, koji su pomogli učesnicima da se povežu uprkos generacijskim i životnim razlikama.
64% učesnika su bile žene, 25% mladi, a mnogi su pripadali grupama koje su obično isključene iz javnog dijaloga – poput starijih, Roma i migranata.
„Po prvi put, ljudi su zaista bili vidljivi. Mogli su da postavljaju pitanja i da dobiju odgovore – posebno stariji i djeca. Nije se radilo samo o tome da imamo priliku da kažemo – bili smo saslušani.“— Nataša, učesnica dijaloga sa zajednicom iz opštine Pljevlja
Građani/ke Bijelog Polja žele da vide obrazovanje i znanje kao pokretače napretka u gradu u kojem žive.
Najvažnije od svega – 133 predstavnika opština sjedjelo je rame uz rame sa građanima, ne da drže izlaganja, već da slušaju. Zajedno su identifikovali osnovne uzroke isključenosti: (onlajn) govor mržnje, nasilje među mladima, marginalizaciju, ekonomske razlike, degradaciju životne sredine i sve veći jaz između građana i institucija.
Sa riječi na djela: Dijalogom do javnih politika i rješenja
Ovo nije bio dijalog radi dijaloga, već dijalog koji je vodio ka konkretnim, zajednički dogovorenim akcijama.
Svaki dijalog rezultirao je kreiranjem lokalnih Povelja za društvenu koheziju od strane lokalnih samouprava – jasnim porukama da uvažavaju preporuke i potrebe građana. Povelje su budžetirane, operativne i podržane i od strane UNDP-a kako bi se osiguralo da obećanja postanu stvarnost.
Kako bi se zadržao zamah, nacionalni dijalog koji će se održati u septembru podići će lokalne preporuke na državni nivo, utičući na izradu prve Nacionalne povelje za društvenu koheziju i relevantnih reformi javnih politika.
Da bi se dijalozi pretočili u dugoročne promjene, program je pokrenuo iLaboratoriju inovacija za društvenu koheziju, koja podržava rješenja predložena i razvijena od strane građana, a kao odgovor na izazove identifikovane kroz lokalne dijaloge.
UPSHIFT: Laboratorija inovacija za društvenu koheziju
Kroz ovu laboratoriju, UNICEF je podržao 50 adolescenata/kinja da zajednički osmisle 10 inicijativa za izgradnju mira, od kojih je pet dobilo finansijsku podršku i mentorstvo. UNDP je omogućio razvijanje 24 zajedničke inicijative u zajednici, od kojih se 16 trenutno realizuje.
„Uvijek smo znali da želimo da uradimo nešto za svoju zajednicu, ali UPSHIFT (UNICEF metodologija korišćena u laboratoriji) nam je dao alat da to i ostvarimo.“– Sedamnaestogodišnji dječak iz Pljevalja
Ove inicijative se bave temama kao što su borba protiv govora mržnje, mentalno zdravlje, integracija migranata, odlazak mladih iz zemlje, rodna neravnopravnost, digitalna isključenost, degradacija životne sredine.
Mnoge od ovih inicijativa podržavaju agendu Žene, mir i bezbjednost, osnažujući žene – posebno one iz marginalizovanih grupa – da vode, zagovaraju i učestvuju u javnom životu, jačajući ženske glasove u oblastima koje su tradicionalno bile rezervisane za muškarce ili nedostupne.
Druge inicijative promovišu agendu Mladi, mir i bezbjednost, omogućavajući mladima da zajednički osmisle rješenja koja doprinose otpornosti, mentalnom zdravlju, očuvanju životne sredine i kulturnom učešću u svojim zajednicama.
U Ulcinju je kolaborativni proces, koji je obuhvatio lokalne dijaloge, Laboratoriju inovacija za društvenu koheziju i izradu Povelje za društvenu koheziju, doveo do povećanog povjerenja u lokalne institucije – što se najbolje vidi kroz iskustvo novinarke Arjone Resuljani. Nakon što je na dijalogu iznijela zabrinutost zbog nepristupačnosti javnih prostora, Arjona je, kroz laboratoriju, kokreirala inicijativu u zajednici, a njeni predlozi – poput inkluzivnih igrališta – brzo su dobili podršku opštine i UNDP-a. Time je pokazano kako građansko angažovanje može pretvoriti skepticizam u povjerenje i zajedničko djelovanje.
Put naprijed: Na presjeku dijaloga, kulture i odgovornost
U narednom periodu, UNESCO će proširiti uticaj ove inicijative kroz rad sa medijima i kulturnim akterima – fokusirajući se na etičko novinarstvo, suzbijanje govora mržnje i korištenje kulture za učenje o različitostima. Paralelno, aktivnosti UNDP-a i UNICEF-a će dodatno osnažiti ulogu parlamenta, Vlade i institucija za ljudska prava u očuvanju principa inkluzivnog upravljanja i povjerenja.
Sveukupno, program doprinosi društvenoj koheziji kroz aktiviranje kolektivnih sposobnosti i povezanosti, osnaživanje građana i sistema, kao i smislen dijalog koji obezbjeđuje povjerenje, djelovanje i odgovornost – doprinoseći održivom miru i razvoju Crne Gore.