Uvođenje procesa planiranja dugoročnog prilagođavanja u Crnoj Gori koji je ukorijenjen u Nacionalnoj strategiji klimatskih promjena do 2030. godine i nedavno objavljenom Nacionalnom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama.

Priprema Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene (NAP)

Ukratko

Kroz projekat „ Jačanje kapaciteta Crne Gore u oblasti integrisanja rizika od klimatskih promjena u proces planiranja i priprema Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene“, koji sprovodi Kancelarija UNDP-a u Crnoj Gori uz podršku Zelenog klimatskog fonda i u saradnji sa Vladom Crne Gore, predviđeno je da Crna Gora ojača svoj institucionalni okvir, proširi tehničke kapacitete odgovornih i uključenih u planiranje adaptacije na klimatske promjene, poboljša bazu podataka potrebnu za efikasno donošenje odluka i definiše strategiju mobilizacije resursa. Identifikovani prioritetni sektori u procesu prilagođavanja na klimatske promjene u Crnoj Gori su poljoprivreda, voda, zdravstvo i turizam. Nacionalni plan adaptacije (NAP) je i dokument i proces koji pomaže zemljama da implementiraju sveobuhvatno srednjoročno i dugoročno planiranje adaptacije na klimatske promjene, koristeći naučna istraživanja i činjenice. Svrha samog procesa izrade NAP-a je da se daju procjene ranjivosti i rizika od klimatskih promjena, i da se, nakon što budu identifikovane, definišu potencijalne mjere za njihovo ublažavanje. Sam proces izrade i razvoja NAP-a ima za cilj da ljude, mjesta, ekosisteme i privredu učini otpornijim na uticaje klimatskih promjena.

Kontekst

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljne, široke rizike za privrede, društva i ekosisteme. Smanjenje ovih rizika zahtijeva ulaganje napora za smanjenje emisije gasova sa efektom  staklene bašte (ublažavanje), u kombinaciji sa mjerama za povećanje otpornosti na uticaje koji se javljaju kao posljedica (prilagođavanje). Kroz Pariski sporazum o klimatskim promjenama i ciljevima održivog razvoja (SDG) stvaraju se mogućnosti da se osigura održivija, pravednija i prosperitetnija budućnost za sve. Oslanjajući se na saradnju sa zainteresovanim stranama i u bliskoj saradnji sa Vladom Crne Gore, analizom je zaključeno da su sektori vode, poljoprivrede, turizma i zdravstva bili početni prioritetni sektori za intervenciju. Uprkos preduzetim radnjama i dosadašnjem napretku u određivanju prioriteta planiranja adaptacije u okviru politike i institucionalnih okvira, identifikovano je nekoliko praznina i prepreka koje ograničavaju funkcionisanje i efikasan proces planiranja adaptacije:

  1. Okvir koordinacije za planiranje i akciju prilagođavanja je djelimično uspostavljen, ali ne funkcioniše;

  2. Ograničeni institucionalni i tehnički kapaciteti na nacionalnom i sektorskom nivou za adresiranje klimatskih promjena kroz prilagođavanje;

  3. Adekvatne informacije potrebne za informisanje i djelotvornost;

  4. 4. Nacionalni i alternativni izvori finansiranja za investiranje u adaptaciju nisu optimizovani jer cjelokupni troškovi adaptacije još uvijek nisu poznati. 

 
Web sajt projekta: www.napmontenegro.me 

Ključna dostignuća

  • Uz podršku projekta, Nacionalni savjet za održivi razvoj (NSOR) u Crnoj Gori je krenuo u vrijedan poduhvat da redizajnira svoju strukturu i svrhu.

  • Projektom podržano jačanje podataka o uticajima klimatskih promjena kroz razvoj četiri procjene ranjivosti za sektore vode, turizma, poljoprivrede i zdravstva

  • Oslanjajući se na procjene, projektni tim je izradio početni nacrt NAP-a i početni nacrt mjera prilagođavanja

  • Podržano formiranje i konstituisanje radnih grupa MCSSD-a zaduženih za klimatske promjene i finansiranje SDG-a.