LocationsPravedna tranzicija – između mita i realnosti
May 3, 2023
Poplave, tropske vućine, suše, požari i zagađenost vazduha nas gotovo svakodnevno podsjećaju da su i u Crnoj Gori vidljive negativne posljedice klimatskih promjena. Crna Gora se obavezala da će dati svoj doprinos globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte (GH gasova) i da će pratiti cilj Zelenog dogovora Evropske unije – da evropski kontinent bude klimatski neutralan do 2050. godine.
Najveći udio u emisijama GH gasova među ključnim privrednim sektorima u Crnoj Gori ima sektor energetike sa 74,2%, i to iz proizvodnje električne energije.
Životna sredina je platila najveću cijenu industrijskog razvoja i neizbježne upotrebe fosilnih goriva. Da bismo dali doprinos zaštiti naše planete od klimatske katastrofe, potreban nam je radikalan zaokret i prelazak na zelenu, održivu ekonomiju i razvoj sa smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva. U crnogorskom kontekstu to podrazumijeva postepeno napuštanje uglja kao izvora energije i grijanja. Iako nam je potrebna brzo, tranzicija, prije svega, mora biti pravedna – što znači da odluke treba donositi u skladu sa potrebama ljudi, ali ne po cijenu životne sredine.
Šta to znači za Crnu Goru?
U EU su kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora porasli za 25% u odnosu na 2020. godinu. Zeleni dogovor EU, koji ima međunarodnu dimenziju i obuhvata ne samo članice, već i zemlje koje poput Crne Gore teže članstvu, prepoznaje pravednu tranziciju kao priliku za pretvaranje klimatskih izazova u mogućnosti. Dodatno, pitanje pravedne tranzicije dio je jednog od najvažnijih međunarodnih sporazuma koji se tiče klimatskih promjena – Pariskog sporazuma. Crna Gora sada treba da se pobrine za sopstvenu korist od ovog procesa, a EU je tu da svojim politikama i mehanizmima podrži tranziciju za dobrobit ljudi i privrede Crne Gore.
Kao i svaka druga značajnija promjena, i ova tranzicija kod ljudi izaziva nelagodu. Njihova osjećanja i stavovi nijesu zanemarljivi, jer u krajnjem – pravedna tranzicija je tu zbog ljudi i lokalnih zajednica, koji moraju biti dio i kreatori ovog procesa.
Da bi tranzicija rezultirala najboljim ishodima za sve, od ključne je važnosti da nadležni upravljaju procesom od samog početka, kako bi izbjegli buduće šokove ili investicije koje ne doprinose cilju ili o kojima nije razgovarano sa svim zainteresovanim stranama. U osnovi dobrog upravljanja ovim procesom je snažan društveni konsenzus i dijalog o cilju i putevima održivosti. Nacionalni savjet za održivi razvoj, uz podršku novoformirane Radne grupe za pravednu tranziciju, za cilj ima upravo to – okuplja sve relevantne partnere u okviru jedinstvenog mehanizma, ne zapostavljajući nikog i težeći da postane konsultativno tijelo fokusirano na politike, procese i javne i privatne finansijske investicije u pravednu tranziciju u Crnoj Gori, a posebno u Pljevljima.
Transformacija Pljevalja – od ekološke mrlje do zdravog grada
Region uglja, koji se predominantno prostire na teritoriji opštine Pljevlja, u fokusu je pravedne tranzicije u Crnoj Gori. Razvoj pljevaljske lokalne zajednice se već decenijama zasniva na lancu vrijednosti uglja, koju čini Rudnik uglja i Termoelektrana, uz još 55 direktno ili indirektno povezanih kompanija, od kojih 14 posluje u Pljevljima. Trećina ukupnog broja zaposlenih Pljevljaka i Pljevljakinja radi u Rudniku uglja i Termoelektrani. Za više od pola njih, ta zarada je istovremeno i jedini izvor prihoda njihovih domaćinstava.
Ovo je dovoljno da razumijemo koliko je proces složen i koliko je važno o svim njegovim fazama detaljno informisati građane i građanke, kako bi pravednu tranziciju razumjeli kao perspektivu, a ne kao razlog za strah zbog neizvjesne budućnosti. Jer, koliko god zvučalo zastrašujuće – trenutno stanje nije dugoročna opcija za budućnost. Ukoliko odmah ne počnemo da ulažemo u postepeno smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, jednog dana ćemo platiti višu cijenu poboljšanja kvaliteta života u Pljevljima – ne samo da ćemo odgoditi zelene investicije, već ćemo platiti i trošak nepreduzimanja akcije i saniranja neizbježne štete.
Pravedna tranzicija danas je isplativija, usljed globalnog povećanja tehnologija obnovljivih izvora energije tokom protekle decenije. Ovaj proces nije lak, niti može biti završen preko noći ili za godinu, možda čak ni za pet godina. Ipak, ako počnemo odmah, imaćemo dovoljno vremena za sistemsko planiranje, organizaciju i sprovođenje promjena, fokusirajući se uvijek na – ljude. Jačanje otpornosti zajednice, radna mjesta dostojna čovjeka, čistija životna sredina, iskorjenjivanje siromaštva i snaženje socijalne kohezije mogućnosti su koje kroz pravednu tranziciju mogu postati realnost.
Pravedna tranzicija ne znači prosto gašenje ili izolaciju jednog lanca vrijednosti koji predstavlja osnovni izvor prihoda za veliki dio lokalnog stanovništva, te temelj energetske nezavisnosti Crne Gore. Naprotiv, ovaj proces treba da ponudi jasnu viziju kako iskoristiti potencijal i sve resurse Pljevalja za diverzifikaciju privrede i izgraditi snažne programe podrške tržištu rada kroz ulaganje u obuke, usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage, kao i razvoj preduzetništva, prvenstveno kod mladih.
Zajedno sa Nacionalnim savjetom i uz finansijsku podršku slovačkog Ministarstva finansija, UNDP u Crnoj Gori već radi na mapi puta za postepeni prelazak sa uglja na zelene, obnovljive i održive izvore energije, pripremajući paralelno ekonomiju, ljude i zajednice na neibježnu promjenu. Istraživanje koje je UNDP sproveo pokazuje da je više od polovine zaposlenih u TE i Rudniku uglja spremno da učestvuje u procesu obrazovanja odraslih.
U saradnji sa lokalnom upravom, u Pljevljima smo već započeli ovaj proces uspostavljanjem kreativnog haba kao lokalne platforme za inovacije i pravednu tranziciju. Hab je već prepoznat kao mjesto okupljanja mladih, ali i iskusnijih kreativaca, kojima nudi uslove za pronalaženje kreativnih, inovativnih i naučnih rješenja u raznim oblastima, uključujući energetiku, građevinarstvo, arhitekturu, saobraćaj, medicinu, uz korišćenje alata za inovativno finansiranje, razvoj start-up-ova i privlačenje digitalnih nomada. Napori na lokalnom nivou – u kombinaciji sa postepenim poboljšanjem nacionalnog inovacionog ekosistema, uključujući Fond za inovacije – predstavljaju potencijal za kreativne zajednice i preduzetnike na sjeveru, koji još uvijek nije iskorišćen.
Ove inicijative su usklađene sa mehanizmima podrške koje EU nudi zemljama Zapadnog Balkana i Ukrajini i, zajedno sa Delegacijom EU u Crnoj Gori i svim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama i razvojnim organizacijama, koordiniramo razmjenu dobrih iskustava i praksi iz zemalja EU i svijeta na putu ka zelenoj budućnosti.
Danas nemamo odgovore na sva pitanja i sve izazove koje ovaj proces nameće. Ipak, uz međusobno povjerenje, partnerstvo, otvoren dijalog i jasnu viziju, zajedno ćemo kreirati budućnost u kojoj ćemo svi imati bolje mogućnosti.