Dostojanstven rad i socijalna zaštita u temeljima borbe protiv siromaštva i pravednije budućnosti za sve

October 17, 2023

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva nas podsjeća na jedan od najhitnijih globalnih problema, a aktuelni događaji u svijetu potvrđuju zašto je ovogodišnja tema - dostojanstven rad i socijalna zaštita - posebno važna. Pitanje koje se nameće je ne samo da li dovoljno pažnje posvećujemo suočavanju s ovom izazovnom problematikom, već i - kako i da li pravilno mjerimo prisutnost siromaštva i sve njegove dimenzije.

Izazovi u borbi protiv siromaštva

Prema posljednjim podacima, gotovo 700 miliona ljudi na planeti živi u uslovima ekstremnog siromaštva, trošeći manje od 2,15 dolara dnevno, dok prema podacima Međunarodne organizacije rada, zapanjujućih 53% svjetske populacije nema pristup sveobuhvatnoj socijalnoj zaštiti. Ove šokantne brojke upućuju nas na zaključak da decenije napora u smanjenju siromaštva globalno nisu dale dovoljno dobre rezultate. Dodatno, oružani sukobi i pandemija COVID-19 i njeni ekonomski efekti doveli su do pogoršanja životnih uslova za mnoge ljude širom svijeta, izazivajući zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva održivog razvoja, posebno prvog i najvažnijeg: svijet bez siromaštva!

"Mjerenje je prvi korak koji vodi kontroli i potencijalnom unapređenju… Ne možete upravljati onim što ne možete mjeriti", zapisao je tvorac modernog menadžmenta, Peter Drucker. Ova izjava ima snažnu primjenu u kontekstu borbe protiv siromaštva, jer, da bismo razumjeli kako da se nosimo s ovim globalnim problemom, neophodno je na pravilan način izmjeriti njegove različite aspekte. A da li mi to činimo?

Mjerenje siromaštva u Crnoj Gori

Crna Gora, poput mnogih drugih zemalja, koristi različite metode mjerenja siromaštva kako bi razumjela problem i identifikovala oblasti koje zahtijevaju posebnu pažnju. Tradicionalno, mjerenje siromaštva zasnivalo se na apsolutnoj liniji siromaštva, koja se određivala na osnovu minimalne mjesečne novčane potrošnje za osnovne životne potrebe.

Međutim, u skladu s evropskim praksama, Crna Gora je 2013. godine prešla na mjerenje relativnog siromaštva. Ova metoda uzima u obzir ne samo apsolutni dohodak domaćinstva, već i distribuciju dohotka i broj članova u domaćinstvu. Ključni pokazatelj ovog pristupa je stopa rizika od siromaštva. Na osnovu najnovijih podataka, stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosila je 20,3% u 2022. godini.

U čemu je razlika između stope siromaštva i stope rizika od siromaštva?

Iako se često koriste kao zamjenjive veličine, stopa siromaštva i stopa rizika od siromaštva nemaju isto značenje. Stopa siromaštva predstavlja pokazatelj koji obuhvata sve one koji nemaju dovoljno sredstava da zadovolje osnovne potrebe, uključujući ishranu, obrazovanje, i druge bazne potrepštine. Sa druge strane, stopa rizika od siromaštva pokazuje koliko iznosi rizik da pojedinac postane siromašan na osnovu distribucije dohotka u društvu. Prvi pokazatelj je prikaz realnog stanja, dok drugi sagledava vjerovatnoću da to tog stanja dođe. U Crnoj Gori, rizik od siromaštva je posebno visok među djecom i nezaposlenima, dok je najniži za zaposlene.

Osim apsolutnih i relativnih mjera siromaštva, postoji i multidimenzionalni pristup. Ovaj pristup uključuje razmatranje različitih aspekata siromaštva, uključujući zdravlje, obrazovanje, pristup osnovnim uslovima života (voda, struja) i mnoge druge faktore. Prema ovom pristupu, u Crnoj Gori oko 1,2% stanovništva, odnosno oko 8 hiljada ljudi, klasifikovano je kao multidimenzionalno siromašno, dok dodatnih 3% (18.000) spada u kategoriju ranjivih na multidimenzionalno siromaštvo.

Značaj socijalne zaštite

Borba protiv siromaštva je veoma kompleksna i zahtijeva pažljivo mjerenje i razumijevanje kako bismo razvili efikasne strategije. Bez obzira na to koju definiciju i metode koristimo, ključno je osigurati da politike socijalne zaštite budu sveobuhvatne, pravovremene i inkluzivne, kako niko ne bi ostao zaboravljen. Dostojanstven rad i adekvatna socijalna zaštita ključni su za efikasnu borbu protiv siromaštva u Crnoj Gori i širom svijeta. Važno je istaći da bi, bez socijalnih transfera i penzija, stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosila preko 40%. Ovaj podatak jasno ukazuje na značaj adekvatne socijalne zaštite u prevazilaženju siromaštva. Činjenica da je rizik od siromaštva najniži među zaposlenim licima, ističe značaj rada i prava na rad kao, slobodno možemo reći, najefikasnije socijalne politike.

Ujedinjeni u borbi protiv siromaštva

UNDP je doprinio razvoju sistema socijalne zaštite i politike dostojanstvenog rada u mnogim zemljama. Fokusirajući se na inkluzivni rast, rješavanje duboko ukorijenjenih nejednakosti i pomaganje transformacije neformalnog sektora, UNDP se zalaže za svijet u kojem rad nije samo sredstvo za postizanje cilja, već put do dostojanstva. U Crnoj Gori, kroz svoje programske aktivnosti UNDP pruža podršku Vladi CG u sprovođenju projekta e-Socijala. Ovaj projekat igra ključnu ulogu u procesuiranju i pravovremenim isplatama materijalnih davanja korisnicima. Samo u tri godine, broj korisnika ovih davanja se utrostručio, kao i budžetska izdvajanja (sa 80 mil u 2020. na oko 230 mil 2023). Posebnu  pažnju posvećujemo aktivaciji radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja, polazeći od pretpostavke da se spirala siromaštva kroz generacije može, na održiv način, prekinuti samo aktiviranjem na tržištu rada i kontinuiranim unapređenjem vještina. 

Ipak, niko ne može sve sam. Put prema suzbijanju siromaštva zahtijeva zajednički rad.  Da bismo ostvarili viziju održivog razvoja - svijet bez siromaštva, moramo se udružiti i raditi na inkluzivnim politikama i strategijama koje ne samo da promovišu dostojanstven rad i socijalnu zaštitu, već i stvaraju okruženje u kojem svi dobijaju priliku, bez izuzetka. Tek tada ćemo moći efikasno da mjerimo napredak i primjenom adekvatnih programa i politika, zajedno da rješavamo ovaj globalni izazov.