Globalni napredak u ljudskom razvoju usporava dok nejednakosti rastu

Bosna i Hercegovina ušla u kategoriju „vrlo visokog ljudskog razvoja“, ali izazovi ostaju

6 Maj 2025
A young boy focused on a computer screen in a classroom with other children.

Sarajevo/Brisel, 6. maj 2025 – Napredak u ljudskom razvoju bilježi zabrinjavajuće usporavanje, pokazuje Izvještaj o humanom razvoju 2025. godine koji je danas objavio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Izvještaj pod nazivom „Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u doba umjetne inteligencije“ otkriva da je projekcija rasta indeksa ljudskog razvoja (HDI) za 2024. godinu najniža od 1990. godine – izuzev kriznih godina 2020–2021.

Umjesto očekivanog oporavka nakon globalnih šokova, napredak je zastao u svim regijama, uz sve veći jaz između zemalja sa niskim i vrlo visokim HDI-jem. Ovo je četvrta uzastopna godina rasta globalnih nejednakosti, što poništava višedecenijski napredak u njihovom smanjenju.

„Decenijama smo bili na putu ka svijetu sa vrlo visokim nivoom ljudskog razvoja do 2030. godine, ali ovo usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju globalnom napretku“, izjavio je administrator UNDP-a Achim Steiner. „Ako spori napredak iz 2024. postane nova norma, ta bi prekretnica mogla biti odgođena za decenije – čineći naš svijet nesigurnijim, podijeljenijim i ranjivijim na ekonomske i ekološke šokove.“

Izvještaj takođe ističe brzo širenje umjetne inteligencije (Artificial Intelligence - AI), pri čemu 60 posto ispitanica i ispitanika širom svijeta očekuje da će AI poboljšati prilike za zapošljavanje – iako polovina vjeruje da bi AI mogla značajno promijeniti ili zamijeniti njihove trenutne poslove. Umjetna inteligencija se posmatra kao potencijalni alat za ponovni zamah ljudskog razvoja – ali samo ako se razvija kroz uključive, na ljude usmjerene politike.

Bosna i Hercegovina: Napredak uz ograničenja

Bosna i Hercegovina je postigla značajan iskorak ulaskom u kategoriju „vrlo visokog ljudskog razvoja“, s vrijednošću indeksa ljudskog razvoja (HDI) od 0,804 u 2023. godini. Zemlja sada zauzima 74. mjesto na globalnoj ljestvici – šest mjesta više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj napredak odražava kontinuirano poboljšanje očekivanog životnog vijeka, pristupa obrazovanju i prihoda tokom posljednje dvije decenije.

Međutim, ispod ovih ključnih pokazatelja, i dalje postoje duboki strukturni izazovi.

Rodna nejednakost i dalje ograničava inkluzivni razvoj. Učešće žena na tržištu rada iznosi samo 39,4 posto, a njihov bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi samo 53,7 posto u odnosu na muškarce. HDI za žene iznosi 0,789, dok je za muškarce 0,816, a žene zauzimaju samo 22 posto mjesta u parlamentima. Ove razlike rezultiraju gubitkom od 15,7 posto potencijala ljudskog razvoja, uslijed nejednakog pristupa ekonomskim prilikama, političkom odlučivanju i sistemima socijalne zaštite.

Održivost okoliša predstavlja još jedan važan izazov. Planetarno prilagođeni HDI (PHDI) Bosne i Hercegovine iznosi 0,680, usljed visokih emisija CO₂ i potrošnje resursa. Ovo ukazuje na gubitak od 15,4 posto u ljudskom razvoju, naglašavajući da se trenutni razvojni napredak ostvaruje uz značajnu cijenu za okoliš, čime se podriva dugoročna otpornost.

Uz ove izazove, Bosna i Hercegovina se suočava i s ograničenim pristupom tradicionalnim razvojnim putevima. Rast zasnovan na izvozu i otvaranju velikog broja industrijskih radnih mjesta – nekadašnji pokretači napretka – sve su manje dostupni zbog globalnih promjena, ekonomskih pritisaka i demografskih kretanja.

Ipak, izvještaj ukazuje na novi pravac – usmjeren na ljude, mogućnosti i inkluzivne inovacije.

Inicijative digitalne transformacije već pokazuju kako ciljana ulaganja mogu poboljšati pristup uslugama i osloboditi ljudski potencijal. Alati koje je UNDP razvio sa domaćim i međunarodnim partnerima, poput platforme eCitizen, koja je aktivna u 37 gradova i općina, jačaju transparentnost i građansko učešće omogućavajući građanima i građankama da prate odluke, podnose zahtjeve i primaju obavještenja lokalnih vlasti. Više od 11.500 osoba već koristi ovu platformu.

Mobilne platforme poput e-Porodilja i e-Grant pojednostavile su pristup administrativnim uslugama i socijalnim naknadama, posebno u ruralnim i nedovoljno usluženim zajednicama.

Ovi primjeri ukazuju na dublju istinu: digitalne tehnologije, kada su dostupne i usmjerene na potrebe ljudi, mogu pomoći u prevazilaženju jaza u upravljanju, pristupu prilikama i održivosti. One nude Bosni i Hercegovini nove načine pružanja javnih usluga, oslobađanja ekonomskog potencijala i jačanja angažmana građanki i građana.

Bosna i Hercegovina se treba strateški pozicionirati u eri umjetne inteligencije (AI) kako bi zaštitila i unaprijedila nedavno ostvareni napredak u ljudskom razvoju. Na globalnom nivou, gotovo svaki peti ispitanik u istraživanju za HDR već koristi AI, a čak i u zemljama s nižim HDI-jem, dvije trećine očekuju da će AI primjenjivati u obrazovanju, zdravstvu ili na poslu u narednih godinu dana. No, sam pristup nije dovoljan – prava razlika leži u tome koliko će učinkovito društva koristiti AI. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo dodatno naglašava važnost ubrzanja digitalne tranzicije i razvoja usklađenih strategija za primjenu AI u javnom i privatnom sektoru i akademskoj zajednici kako bi se ojačala otpornost i konkurentnost.

Upravo ovdje glavna poruka Izvještaja o ljudskom razvoju dolazi do punog izražaja: ljudski razvoj nije unaprijed određen – on je stvar izbora.

Za Bosnu i Hercegovinu, ti izbori uključuju rješavanje strukturnih nejednakosti, ubrzanje zelene tranzicije, zatvaranje digitalnog jaza i osiguranje da tehnologija služi ljudima – a ne obrnuto.

Ulaganjem u inkluzivne sisteme prilagođene budućnosti i osnaživanjem zajednica da predvode promjene, zemlja ne samo da može očuvati postignuti napredak, već i izgraditi temelje za dugoročan, pravedan i klimatski otporan razvoj.

Preporuke iz Izvještaja o humanom razvoju u velikoj mjeri se podudaraju s radom koji UNDP već provodi u Bosni i Hercegovini. Od podrške institucijama vlasti, malim i srednjim poduzećima i školama u usvajanju digitalnih alata koji dopunjuju – a ne zamjenjuju – ljudski rad, do uključivanja građana i zajednica u kreiranje politika i društvenih inovacija, ljudi su u središtu naših digitalnih nastojanja. Ulažemo u kapacitete koji su važni danas i u budućnosti: podržavamo STEM obrazovanje, promovišemo digitalnu pismenost i pomažemo pokretanje prvog univerzitetskog studija fokusiranog na umjetnu inteligenciju u regiji. Socioekonomska konkurentnost Bosne i Hercegovine u sve većoj mjeri će zavisiti od toga koliko su njeni građani – posebno mlade generacije – spremni za doba umjetne inteligencije i novih tehnologija. Na tim osnovama, novi programski okvir UNDP-a za Bosnu i Hercegovinu za period 2026–2030 stavlja inovacije i digitalnu transformaciju u srž naše podrške – kao akceleratore koji pomažu zemlji da odgovori na ključne razvojne izazove i napreduje ka Ciljevima održivog razvoja, za dobrobit svih, a posebno najranjivijih.

Cijeli Izvještaj o ljudskom razvoju za 2025. godinu dostupan je na:

https://hdr.undp.org/content/human-development-report-2025

Podaci za Bosnu i Hercegovinu:

https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/BIH