LocationsBosna i Hercegovina postavlja temelje za novo finansiranje biodiverziteta
OD PRAĆENJA NOVCA DO ULAGANJA U PRIRODU
6 Oktobar 2026
Koliko Bosna i Hercegovina ulaže u biodiverzitet?
Gdje taj novac odlazi – i može li se koristiti bolje?
Od šuma i rijeka do močvara, planina i kraških polja, Bosna i Hercegovina ima izuzetno bogat biodiverzitet. Ovi ekosistemi nisu samo prirodno naslijeđe. Oni osiguravaju vodu i hranu, podržavaju poljoprivredu, šumarstvo i turizam te pomažu zajednicama da budu otpornije na posljedice klimatskih promjena.
Njihovo očuvanje zato nije samo pitanje zaštite prirode.
To je i pitanje razvoja – i načina na koji se razvoj finansira.
Upravo time se bavi Inicijativa za finansiranje biodiverziteta (Biodiversity Finance Initiative – BIOFIN), koju provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP): kako bolje koristiti postojeća sredstva, prepoznati finansijske nedostatke i mobilizirati dodatna ulaganja u prirodu.
Planina Vranica, Bosna i Hercegovina. Priroda je više od krajolika koji čuvamo – ona je vrijednost u koju ulažemo za buduće generacije.
Imrana Kapetanović
Prvi korak: razumjeti gdje novac odlazi
Do sada nije postojala sveobuhvatna slika o tome koliko se javnih sredstava u Bosni i Hercegovini izdvaja za biodiverzitet i kroz koje sektore ta sredstva prolaze.
BIOFIN je počeo upravo od toga.
Kroz pregled politika i institucionalnog okvira te analizu rashoda za biodiverzitet u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, analizirani su propisi, institucije, izvori finansiranja i javni izdaci koji direktno ili indirektno utiču na prirodu.
Rezultati pokazuju nešto važno: novac za biodiverzitet ne nalazi se samo u budžetima institucija nadležnih za zaštitu okoliša.
U prirodu se ulaže i kroz poljoprivredu, šumarstvo, upravljanje vodama, prostorno planiranje i druge sektore. Međutim, sredstva su raspoređena kroz različite institucije i budžetske linije, zbog čega nije uvijek jednostavno pratiti koliko se ukupno ulaže – niti kakve rezultate ta ulaganja donose.
„Po prvi put u Bosni i Hercegovini sistematski se sagledavaju postojeće finansijske potrebe, tokovi i mogućnosti za unapređenje finansiranja biodiverziteta. Rezultati ovih analiza predstavljaju važnu osnovu za buduće planiranje, utvrđivanje prioriteta i donošenje odluka.“
mr. Zineta Mujaković, šefica Odsjeka za zaštitu prirode i biodiverziteta, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Ta slika predstavlja osnovu za sljedeće pitanje: kako iz postojećih sredstava dobiti više za prirodu?
Izvor vode na planini Bitovnji, Bosna i Hercegovina. Priroda svakodnevno pruža resurse od kojih zavise ljudi i zajednice. Njihovo očuvanje zavisi i od toga koliko efikasno ulažemo u zaštitu ekosistema.
Sulejman Omerbašić
Ne samo više novca, nego bolje finansiranje
Finansiranje biodiverziteta često se svodi na pitanje kako pronaći dodatna sredstva.
BIOFIN polazi od šireg pristupa.
Novi izvori finansiranja jesu važni, ali jednako je važno bolje koristiti sredstva koja već postoje.
Dosadašnji rad ukazao je na mogućnosti za bolje praćenje izdataka za biodiverzitet kroz javne budžete, unapređenje grant programa fondova za zaštitu okoliša, povezivanje poljoprivrednih podsticaja sa praksama koje doprinose očuvanju prirode te bolje korištenje prihoda od koncesija, vodnih i šumskih naknada i zaštićenih područja.
Istovremeno se otvara prostor za nova rješenja – od plaćanja za usluge ekosistema i poreskih podsticaja koji podržavaju biodiverzitet do snažnijeg uključivanja privatnog sektora.
„BIOFIN je više od projekta – to je sistemski uređena metodologija i platforma za razmjenu znanja i iskustava kroz koju imamo priliku po prvi put sagledati na koji način se postojeća sredstva usmjeravaju prema biodiverzitetu, ali i prepoznati mogućnosti za njihovo efikasnije planiranje i korištenje.“
Jelica Grujić, šefica Odsjeka za turizam, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
Drugim riječima, cilj nije samo povećati iznos novca namijenjenog prirodi. Cilj je osigurati da postojeći i novi izvori finansiranja daju veći doprinos njenom očuvanju.
Planina Jahorina, Bosna i Hercegovina. Dugoročno očuvanje prirodnih vrijednosti zahtijeva pažljivo planiranje i ulaganja usmjerena tamo gdje mogu ostvariti najveći doprinos zaštiti biodiverziteta.
Sulejman Omerbašić
Od praćenja novca do budućih ulaganja
Sa jasnijom slikom postojećeg finansiranja, BIOFIN sada prelazi u sljedeću fazu.
Procjene finansijskih potreba za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku pomoći će da se utvrdi koliko je sredstava potrebno za ostvarivanje prioriteta očuvanja biodiverziteta – i gdje se nalaze najveći finansijski nedostaci.
Na toj osnovi biće razvijeni finansijski planovi za biodiverzitet, koji će povezati potrebe sa konkretnim mogućnostima za mobilizaciju i efikasnije korištenje javnih i privatnih sredstava.
To je pomak od praćenja novca prema planiranju investicija: od pitanja koliko se danas ulaže prema tome koliko je potrebno, gdje ulaganja mogu imati najveći učinak i kako ih osigurati.
„Sistematičan pregled javnih izdataka i finansijskih instrumenata omogućava jasnije sagledavanje prostora za planiranje i usmjeravanje raspoloživih sredstava. Rezultati predstavljaju dobru osnovu za dalje, efikasnije planiranje u skladu sa ciljevima definisanim u strateškim dokumentima.“
Svetlana Radovanović, v.d. pomoćnika ministra, Resor za budžet i javne finansije, Ministarstvo finansija Republike Srpske
Park prirode Orjen, Bosna i Hercegovina. I najmanji dijelovi prirode imaju svoju ulogu u očuvanju ekosistema. Zaštita biodiverziteta zato nije samo trošak, već ulaganje u prirodne resurse od kojih zavise ljudi i zajednice.
Imrana Kapetanović
Priroda nije trošak
Na kraju, finansiranje biodiverziteta nije samo pitanje budžeta za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta.
Priroda podržava ekonomiju Bosne i Hercegovine svakoga dana. Zdrave šume čuvaju vodu i zemljište. Rijeke i močvare podržavaju ekosisteme i lokalne zajednice. Očuvani krajolici stvaraju mogućnosti za održivi turizam. Funkcionalni ekosistemi pomažu u ublažavanju posljedica poplava, suša, požara i ekstremnih temperatura.
Kako ističe Jelica Grujić,
„zaštita biodiverziteta je mnogo više od zaštite prirode – to je zaštita zdravlja i života i naslijeđe koje ostavljamo generacijama iza nas“.
Zato je važna promjena perspektive: biodiverzitet nije samo trošak koji treba finansirati.
Priroda je kapital u koji vrijedi ulagati.
Bosna i Hercegovina sada ima bolju osnovu da vidi gdje novac odlazi. Sljedeći korak je to znanje pretvoriti u finansijska rješenja koja će pomoći da priroda nastavi stvarati vrijednost za ljude, zajednice i ekonomiju – danas i za generacije koje dolaze.
*****
Biodiversity Finance Initiative (BIOFIN) u Bosni i Hercegovini provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz finansijsku podršku Global Environment Facility / Globalnog fonda za okoliš (GEF), u saradnji sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini.
Related
content
content
