LocationsPet projekata nevladinih organizacija iz Crne Gore, ukupne vrijednosti 375,362 eura, podržano u okviru regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu“ koji finansira EU, a sprovodi UNDP
Izgradnja povjerenja: EU podrška nevladinim organizacijama u Crnoj Gori za tranzicionu pravdu
January 17, 2024
Zapadni Balkan i dalje nosi teret konflikata iz devedesetih, sa značajnim brojem neriješenih slučajeva ratnih zločina, traumatizovanim žrtvama uskraćenim za pravdu, kao i narastajućim podjelama i istorijskim revizionizmom. Regionalna inicijativa „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ pruža stručnu podršku pravosudnim i organima za sprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji u procesuiranju predmeta ratnih zločina na nacionalnom nivou, te poboljšava kvalitet podrške žrtvama i svjedocima. Projekat će tokom naredne tri godine osnažiti i lokalne aktere da podignu svijest javnosti o prošlim zločinima, uključujući dijalog i razmjenu mišljenja, posebno među mladima. Nevladine organizacije, koje igraju ključnu ulogu u tom procesu i doprinose sveukupnoj društvenoj koheziji, dobile su priliku za finansiranje projekata u oblasti promocije tranzicione pravde.
Gianandrea Villa, menadžer programa za pravosuđe i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori naglašava da je široki dijalog o sukobima preduslov za unapređenje efikasnog procesuiranja ratnih zločina, uz poštovanje ljudskih prava i potreba žrtava. „Premda je posrijedi regionalni projekat, aktivnosti su prilagođene nacionalnim potrebama, što Evropska unija snažno pozdravlja“, kazao je Villa.
Podsjetio je da posljednji izvještaj EU o napretku upravo naglašava da Crna Gora mora biti proaktivnija u istrazi ratnih zločina u skladu s međunarodnim pravom. „Prvi korak je podizanje svijesti i znanja o konfliktima kroz dijalog“, poručio je predstavnicima civilnog sektora na početnom projektnom događaju u Evropskoj kući.
Dva javna poziva za organizacije civilnog društva registrovane u Crnoj Gori bila su otvorena od 12. juna do 10. jula 2023, odnosno od 3. jula do 31. jula 2023, a za finansiranje je odobreno pet projekata u ukupnoj vrijednosti od 375,362 eura.
Projekat Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) „Inicijativa tranzicione pravde kroz obrazovanje i umjetnost“ koristiće kreativne radionice, izložbe, edukativne kampove, studijske posjete, dokumentarce i promo kampanje za podizanje svijesti građana i građanki o prošlosti, istovremeno jačajući kapacitete tužilaštva, pravosuđa, civilnog društva i medija o istrazi ratnih zločina. „Kroz aktivnosti ćemo posebno osvijetiliti perspektivu žena žrtava“, pojasnili su predstavnici Inicijative, Vaskrsija Klačar i Marko Vukčević.
Cilj projekta „Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje“ Centra za građansko obrazovanje (CGO) jeste bolje razumijevanje mladih o ratnim zločinima u Crnoj Gori i u ime Crne Gore, kao i nadograđivanje kapaciteta nastavnika/ca istorije. Damir Suljević je ispred CGO istakao da sve analize i istraživanja ukazuju na nedovoljnu informisanost mladih građana/ki o konfliktima. Neke od ključnih aktivnosti su organizacija Škole tranzicione pravde za mlade, studijske posjete mjestima gdje su počinjeni ratni zločini i objavljivanje izvještaja i spisa sa suđenja za ratne zločine.
Projekat „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“ sprovešće Akcija za ljudska prava (HRA) u partnerstvu sa studijom Prazan prostor. Fokus je na jačanju saradnje sa Republikom Hrvatskom smislu tranzicione pravde, utvrđivanju i dokumentovanju ratnih zločina u Dubrovniku, kao i odavanju počasti žrtvama. „Osim akademskog i novinarskog istraživačkog rada, okosnica projekta i ono što će sigurno biti interesantno široj javnosti, je produkcija pozorišne predstave o napadu na Dubrovnik. Komad će sadržati stvarne motive i prikupljena svjedočenja“, najavila je Martina Mrkolović iz Akcije za ljudska prava.
U okviru drugog Javnog poziva, fokusiranog na podršku žrtvama i svjedocima, podržana su dva projekta.
Građanska alijansa će kroz inicijativu „Kultura sjećanja za svjetliju budućnost“ istraživati, mapirati, i prikupljati podatke o žrtvama ratnih zločina i njihovih potreba, a naročito žena žrtava. “Glavni cilj nam je da pokrenemo javnu debatu i zagovaramo procese suočavanja s prošlošću kod raznih aktera”, kazale su Ljubica Smolović i Jelena Ristić predstavljajući aktivnosti. Projekat obuhvata i jačanje javnog dijaloga o kulturi sjećanja kroz istraživačke priče, dokumentarce, tribine i organizaciju komemoracija za zločine: Bukovica, Kaluđerski laz, Morinj, Deportacija, Štrpci i Klapuh.
Ključni ciljevi projekta „Zajedno do pravde – pravna, psihološka i socijalna podrška žrtvama ratnih zločina” koji će implementirati Akcija za ljudska prava uključuju ostvarivanje pravde za žrtve ratnih zločina putem besplatne podrške u kaznenim postupcima i postupcima za reparacije, te stvaranje boljih uslova za regionalnu saradnju u rješavanju zločina. Elizabeta Mrnjavčević iz HRA predstavila je predviđene aktivnosti, među kojima su izrada nacrta politike sjećanja, kreiranje priručnika o pravima žrtava seksualnog nasilja i kampanja o značaju memorijalizacije mjesta ratnih zločina.
Pored grantova za nevladine organizacije, ključna komponenta projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ je jačanje kapaciteta pravosudnih organa i poboljšanje strateškog i pravnog okvira za procesuiranje ratnih zločina, kazala je Jelena Mrdak, menadžerka programa iz UNDP-a. „Fokus nam je i na podršci žrtvama i svjedocima ratnih zločina; kao i istraživanju javnog mnjenja i radu sa mladima“, dodala je Mrdak. Četvrti važan segment je regionalna saradnja, i upravo će u Crnoj Gori ove godine biti organizovane regionalne konferencije s predstavnicima tužilaštava, sudova i specijalnih policijskih odjeljenja.
Dodatne informacije o projektu dostupne su ovdje.
*Za Evropsku uniju, ovo određivanje ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SBUN 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova. Za UNDP, sva pominjanja Kosova treba da budu shvaćena u kontekstu Rezolucije Savjeta bezbjednosti 1244 (1999).