Ova publikacija je izrađena u sklopu projekta “Inkluzivna dekarbonizacija u BiH” (IDA), koji je finansirala Vlada Japana, a implementirao UNDP u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. IDA projekat je identificirao važne elemente specifične za kontekst Bosne i Hercegovine, koje bi trebalo razmotriti u tranziciji sa fosilnih goriva na niskougljičnu ekonomiju, osiguravajući da se ne pogoršava nejednakost, već unapređuje ravnopravnost, posebno rodnu jednakost.

U saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zainteresiranim stranama iz vladinog i privatnog sektora, projekat je izradio Nacrt za rodno odgovornu pravednu tranziciju u BiH, s fokusom na identifikaciju i razvoj konkretnih aktivnosti i raspodjele potrebnih sredstva za ublažavanje negativnih, i povećanje pozitivnih socio-ekonomskih uticaja koje tranzicija na niskougljičnu ekonomiju može imati na industrije s intenzivnim ugljikom, mala i srednja preduzeća, žene, mlade, marginalizirane i ranjive zajednice i grupe, te bh. društvo u cijelini.

Plan ocrtava ključne elemente onoga što je potrebno da bi sama tranzicija bila rodno odgovorna. Postavlja mapu za rodnog osviještavanja u relevantnim politikama – od definisanja pitanja preko formulacije politika, do implementacije i evaluacije. Publikacija također pokazuje praktične korake kako rodno osjetljivi proračun treba u potpunosti integrisati u klimatske i pravedne tranzicijske politike te kako je potrebno pratiti njegovu implementaciju. Ističe važnost rodnih procjena uticaja koji su ključni dio ovog procesa, jer identifikuje ko je pogođen utjecajem pravedne tranzicije i mjerama poduzetim za njegovo rješavanje.

Nadalje, publikacija nudi praktične smjernice za vlade o tome kako uspostaviti procedure odgovornosti kako bi se osiguralo da se svi relevantni akteri smatraju odgovornim za rad na rodno osjetljiv način kako bi se postigli zadani ishodi rodne ravnopravnosti u sektorima zelenih poslova. Predstavlja ključne elemente rodno odgovornog planiranja, nadzora i mehanizama evaluacije koje je potrebno uspostaviti kako bi se osiguralo da intervencije koje se provode za unapređenje rodne ravnopravnosti u sektoru zelenih poslova imaju učinak za koji su osmišljene.

Konačno, publikacija vodi donosioce politika i odluka o tome kako osigurati da politike zapošljavanja i razvoja vještina osmišljene za sektore zelenih poslova budu rodno osjetljive, dobro informisane, koherentne i široko podržane od svih relevantnih dionika. Među ključnim pokretačima promjena su politike razvoja vještina koje bi se trebale baviti pitanjem profesionalne segregacije u BiH, osiguravajući da žene i djevojke u potpunosti iskoriste nove mogućnosti zapošljavanja u zelenoj ekonomiji. U tu svrhu, publikacija preporučuje privremene posebne mjere za podršku kompanijama i projektima koje vode i u vlasništvu su žena, a koje ženama, posebno iz manje razvijenih područja, pružaju prilike za zeleno zapošljavanje i stvaranje prihoda.

IDA projekat je također obezbijedio sredstva za dekarbonizaciju najmanje 20 malih i srednjih preduzeća u tri industrije s intenzivnom emisijom ugljika (energetika, čelik i cement), praćeno aktivnostima izgradnje kapaciteta za ključne dionike, ranjive grupe i industriju.