Pokrenuta nova inicijativa za bolju integraciju ranjivih povratnika iz EU zemalja u srpsko društvo

1. July 2021.

Beograd, 1. jul 2021 - Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, i predstavnici tri lokalne samouprave – Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva, Nagip Arifi, predsednik opštine Bujanovac i Aleksandar Petrović, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada, potpisali su danas Protokol o saradnji, koji će biti osnov zajedničkog rada na unapređenju položaja i integracije ranjivih povratnika iz zemalja EU u lokalnim sredinama u Srbiji.

Potpisivanjem protokola svečano je obeleženo pokretanje inicijative koju finansira Evropska unija, a koja predviđa donošenje niza mera socijalne zaštite i podrške za zapošljavanje i preduzetništvo, kako bi se ova ranjiva grupa stanovnika zaštitila od siromaštva i društvene isključenosti.

„Lokalne samouprave imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju bolja socijalna i ekonomska integracija povratnika, posebno Roma, u društvo. Od toga da li postoje usluge socijalne zaštite i mere pomoći pri zapošljavanju i koliko su u skladu sa potrebama povratnika, zavisi kako će se oni prilagoditi novom okruženju u Srbiji. Zahvaljujući podršci EU, UNDP će u partnerstvu sa Komesarijatom za izbeglice i migracije i lokalnim samoupravama u Novom Sadu, Valjevu i Bujanovcu osigurati da povratnici dobiju neophodnu podršku kako bi mogli da žive u adekvatnim uslovima, školuju svoju decu i zarađuju za život“, rekla je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, od 2011. do 2019. godine više od 45.000 državljana Republike Srbije vratilo se u zemlju prema Sporazumu o readmisiji. Većina povratnika došla je iz Nemačke, a 82,6% njih čine Romi.

Po povratku u Srbiju, ranjivi povratnici se suočavaju sa brojnim preprekama vezanim za stanovanje, pristup obrazovanju i zaposlenju. 

Mnogi nemaju dom, dok se drugi vraćaju u davno napuštene kuće, gde žive u lošim, neadekvatnim uslovima. Deca povratnika često imaju poteškoće sa praćenjem nastave u školi, zbog lošeg znanja srpskog jezika, pa je uobičajeno da budu smeštena u razrede sa decom nižeg uzrasta.  U pogledu zaposlenja, ranjivi povratnici su često ljudi koji su napustili Srbiju upravo zato što nisu mogli da pronađu posao, usled diskriminacije ili nedostatka veština. Čak se i oni koji su radili dok su boravili u zemljama EU često se vraćaju bez zvaničnih potvrda o stečenim znanjima i veštinama, koje bi mogle da im pomognu u traženju posla u Srbiji.

Kako bi se ova pitanja rešila, u tri grada potpisnika Protokola o saradnji biće formirani akcioni timovi, u kojima će biti predstavnici lokalnih vlasti i lokalnih institucija kao što su Centri za socijalni rad i Službe za zapošljavanje, kao i organizacije civilnog društva sa iskustvom u pružanju usluga romskoj populaciji. Ovaj tim će najpre proceniti koje su najnužnije potrebe ranjivih povratnika, da bi na osnovu toga mogao da predloži nove mere i usluge socijalne i ekonomske zaštite za podršku integraciji povratnika u društvo. Biće anketirani i sami povratnici, kako bi imali mogućnost da utiču na odluke lokalnih samouprava koje se odnose na njih.

Neke od usluga koje bi mogle biti uspostavljene su pomoć́ deci da se lakše uklope u školski sistem, pomoć́ u pribavljanju dokumenata, kao i obuke za posao i dodela manjih sredstava za one koji žele da započnu sopstveni posao.

Ova inicijativa je deo regionalnog projekta „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku delotvornoj društveno-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“ koji finansira EU, a sprovode UNDP, Svetska Banka i Savet Evrope u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Nacionalni partner na sprovođenju aktivnosti projekta u Srbiji je Komesarijat za izbeglice i migracije Vlade Republike Srbije. Cilj projekta je da doprinese ostvarivanju osnovnih prava romske zajednice i drugih ranjivih povratnika, kao i da podstakne nadležne institucije da primene sveobuhvatna rešenja za njihovo ekonomsko i društveno osnaživanje.