Plan prilagođavanja Bosne i Hercegovine na klimatske promjene

NAP Projekat

Projekat Unapređenje procesa Plana adaptacije ((eng. National Adaptation Plan –  NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini (BiH) podržao je  zemlju da unaprijedi svoj NAP proces i postigne  ciljeve iz Pariškog sporazuma kao i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Resursi Zelenog klimatskog fonda (GCF) su korišteni su kako bi se omogućilo vlastima da integrišu rizike vezane za klimatske promjene, strategije suočavanja i mogućnosti, u tekuće procese planiranja razvoja i budžetiranja.

NAP se nadovezuje na Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja iz 2013. godine, koja se zasniva na četiri konkretna ishoda: 

  1. podrška razvoju politike zasnovane na dokazima za rizike, ranjivosti i mogućnosti klimatskih promjena; 
  2. stvaranje efikasnih institucionalnih i regulatornih okvira; 
  3. uvođenje pristupa prilagođavanja klimatskim promjenama u donošenju odluka; i 
  4. efektivno dodjeljivanje resursa i postizanje ciljeva implementacije. 

Glavne identifikovane prepreke za provedbu Strategije su:

  • Ograničeni institucionalni kapaciteti i slaba vertikalna i horizontalna koordinacija za planiranje i implementaciju adaptacije,
  • Ograničene klimatske informacije koje podržavaju integraciju klimatskih promjena u planiranje i budžetiranje,
  • Alternativni izvori finansiranja, uključujući inovativna sredstva, nisu optimizovani jer ni adaptacija na klimatske promjene, niti aktivnosti za smanjenje rizika od katastrofa, nisu uključene u budžetiranje na bilo kom nivou i ne postoji efikasan finansijski plan za adaptaciju.
NAP Projekat

 

NAP Projekat

Kako bi se prevazišli ovi izazovi i podržalo dostizanje prepoznatljivih rješenja UNDP-a za “jačanje efektivnog, inkluzivnog i odgovornog upravljanja” kao i za “jačanje nacionalnih kapaciteta za prevenciju i oporavak za otporna društva”, projekat je unaprijedio planiranje adaptacije u BiH, s fokusom na sektorske pristupe, nadogradnju baze znanja za adaptaciju, određivanje prioriteta intervencija za adaptacije u srednjeročnom periodu, izgradnju institucionalnih kapaciteta za integraciju prilagođavanja klimatskim promjenama i pokazivanje inovativnih načina finansiranja adaptacija na nižim i lokalnim nivoima vlasti. 

Ove aktivnosti su rezultirale sastavljanjem NAP-a i strategije implementacije usmjerene na povećanje prilagođavanja u ključnim sektorima za srednjeročni period. Kroz projekat, vlati BiH su takođe razvile instrumente za finansiranje investicija na opštinskom nivou, uz angažman javnog i privatnog sektora, te izgradile nacionalne, podnacionalne i sektorske kapacitete za integraciju te uvele planiranje i budžetiranje zasnovane na riziku.

Komponente projekta

  • Uspostavljanje efikasnog sistema koordinacije prilagođavanja za pokretanje procesa NAP-a;
  • Jačanje kapacitete za procjenu klimatske osjetljivosti, razvoj socio-ekonomskih scenarija i prioritizirati opcije prilagođavanja za dva ključna sektora;
  • Razvoj inovativne strategije finansiranja za investicije u adaptacije i testiranje u četiri do pet odabranih opština.

Rezultati

  • Uspostavljen institucionalni okvir za koordinaciju klimatskih adaptacija,
  • Izrađen prvi Plan adaptacija BiH – NAP dokument,
  • Razvijene Standardne operativne procedure (SOP) za horizontalnu i vertikalnu institucionalnu saradnju na razmjeni klimatskih podataka, kao i odgovarajući Okvir za praćenje i evaluaciju koji će omogućiti međusektorsku razmjenu klimatskih podataka/informacija,
  • Podržano prilagođavanje regulatornog okvira neophodnog za uspješno provođenje aktivnosti prilagođavanja klimatskim promjenama u zemlji i za ispunjavanje obaveza BiH prema EU i UNFCCC-u,
  • Razvijena i implementirana Komunikacijska strategija NAP-a za podizanje znanja i svijesti o potrebama klimatskih adaptacija,
  • Nadograđene informacije o uticaju klimatskih promjena, scenarijima i procjenama ranjivosti za sektore poljoprivrede i voda, kao najranjivijih na klimatske promjene,
  • Procijenjeni socio-ekonomski efekti klimatskih promjena na hidroenergetski potencijal za dva sliva (Trebišnjica i Vrbas) kao i na poljoprivredu u jednom od najproduktivnijih poljoprivrednih područja u slivu rijeke Save,
  • Izrađene dodatne studije za procjenu rizika od urbanih bujičnih voda i definisane opcije adaptacija u Tuzli i Banjaluci,
  • Sprovedene obuke za izgradnju kapaciteta vladinog osoblja za procjenu, određivanje prioriteta i implementaciju akcija prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i za razvoj mehanizama za izvještavanje, praćenje i reviziju,
  • Dizajniran sistem/platforma za upravljanje podacima o klimatskim promjenama u okviru dva entitetska Fonda za životnu sredinu,
  • Finansijski mehanizmi, alati i novi pristupi sredstvima za finansiranje adaptacija pilotirani su u četiri opštine, tj. u Laktašima, Zenici, Sanskom Mostu i Trebinju, a povezane obuke o mehanizmima finansiranja adaptacija provedene su u sve četiri opštine,
  • Projekat je takođe razvio dve GCF konceptne note - za nove projektne inicijative (za sektor voda i poljoprivrede),
  • Izrađena Strategija finansiranja prilagođavanja na klimatske promjene za BiH i prihvaćena od strane institucija.

FOTO PRIČE

Drveće daje

Kroz prirodni proces fotosinteze, drveće apsorbuje CO2 i druge zagađujuće čestice, a zatim pohranjuje karbon i ispušta čisti kisik. Drveće nam može pomoći u borbi protiv zagađenja vazduha i u prilagođavanju na klimatske promjene. Dok posmatramo kako klimatske promjene utiču na svijet – pojačavajući uragane i šumske požare, isušujući vodne resurse, smanjujući sigurnost snabdijevanja hranom i dovodeći do velikog raseljavanja populacije u potrazi za osnovnim potrebama – u potrazi smo za odgovorima i rješenjima. Pročitajte više

Oporavak poljoprivrede

Poljoprivrednici u BiH već se suočavaju s negativnim posljedicama klimatskih promjena putem poplava, erozije, klizišta, oluja, tuče i suša, čija se ozbiljnost i učestalost stalno povećava. Postizanje otpornosti poljoprivrede zahtijeva osnaživanje ugroženih poljoprivrednika razvijanjem njihovih vještina i znanja u korištenju održivih poljoprivrednih praksi. Otporna poljoprivreda može se efikasno nositi s klimatskim šokovima, dok ujedno povećava proizvodnju koristeći pametnije i ekonomski efikasnije metode. Pročitajte više

Trka s prirodom

'Te godine, voda je ušla usred noći. Bilo je zastrašujuće. Čim je voda počela navirati u kuću, uspio sam evakuisati svoju četveročlanu porodicu, s dvogodišnjim djetetom i odvesti ih rodbini’. Dragan Petrić, stanovnik Banjaluke, prisjeća se poplava iz 2014. godine koje su zahvatile Hrvatsku, BiH i Srbiju, kada je masivni ciklon pogodio jugoistočnu Evropu. ‘Sva okolna domaćinstva su bila poplavljena, a voda je i dalje navirala. Obzirom na to da se radilo o takozvanoj montažnoj gradnji, šteta je bila totalna. Srećom, osigurao sam imanje od poplava’, dodaje Dragan. Pročitajte više

Upravljanje rizikom

U 47 zemalja u razvoju, u četiri regije, uz podršku 14 partnera, NAP-ovi  integrišu i promovišu mjere i aktivnosti koje se odnose na promjenu klime širom svijeta. NAP-ovi ujedno pomažu zemljama da ispune svoje obaveze proistekle iz Pariškog sporazuma i postignu ciljeve održivog razvoja. Pročitajte više

Vrhunac otpornosti 

Iako je vrijeme na njoj možda nepredvidljivo, olimpijska ljepotica Jahorina – jedna od planina na kojoj su se održavala sportska takmičenja tokom Zimskih olimpijskih igara 1984. – decenijama privlači hiljade skijaša. No, posljednjih godina ljubitelji prirode počeli su ovdje navraćati u većem broju i u proljeće, ljeto i jesen. Saznajte više

Promjenom načina prehrane, pomažemo planeti

Dvadesetpetogodišnja Emina Kuhinja se opredijelila za promjenu ishrane nakon što je saznala za negativne učinke na prirodu uzrokovane proizvodnjom mesa i drugim segmentima prehrambene industrije koje vidi kao opterećenje za životnu sredinu. Saznajte više

Breskve umjesto jabuka

S pogledom na vrhove Manjače i Vlašića, voćnjak Vase Savića jedan je od rijetkih na kojem se uzgajaju breskve u poljima oko Laktaša. Voćka najrasprostranjenija u Italiji i Španiji, breskva je u unutrašnjosati BiH – u Savićevom rodnom selu Miloševci – neobična kultura za uzgoj, i češće ju je moguće vidjeti u jadranskim obalnim područjima BiH i Hrvatske. Saznajte više  

Istinska vrijednost

Poljoprivrednici u BiH upravljaju vodom kao dragocjenim resursom i svojim djelovanjem u kontekstu klimatskih uticaja poboljšavaju sigurnost vode. Saznajte više  

Izvještaj: Ažurirani scenariji klimatksih promjena u Bosni i Hercegovini  

Ovaj izvještaj će dati pregled rezultata budućih klimatskih projekcija za Bosnu i Hercegovinu, baziranih  na različitim budućim scenarijima koncentracije stakleničkih plinova. Budući scenariji koncentracije koji se razmatraju uključuju scenarije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 definisane u Petom izvještaju o procjeni međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC). Download the Report here  

 

Status:

Završen u aprilu 2022.

Početak projekta:

april 2018.

Oblast:

Energija i okoliš

Donator:

Zeleni klimatski fond - GCF

Vrijednost projekta:

2,506,812 USD

Partneri:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

 

Održane edukacije na temu klimatskih promjena

Saznajte više

Prezentacija NDC-a

 

 

Preuzmite bilten

 

 

Preuzmite bilten