LocationsGašparikova: Jake institucije i vladavina prava neophodne na putu napretka
May 6, 2023
Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori
Crna Gora treba da ostane posvećena vladavini prava, jačanju institucija i povjerenja građana i građanki, jer je to, bez obzira na današnje izazove, jedini put prema izgradnji dugoročno otpornog i naprednog društva, poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova.
Gašparikova je provela četiri godine na čelu Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. Na isteku mandata stalne predstavnice UNDP-a, u intervjuu za agenciju MINA ističe da je ponosna na rezultate koje je UNDP-a postigao tokom prethodne četiri godine. Ističe da su rezultati postignuti u izazovnim okolnostima dodatno potvrdili snagu partnerstva UNDP-a i Vlade Crne Gore, dodajući da ne bi bilo mogući bez snažne podrške brojnih domaćih i međunarodnih partnera.
„Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) je od samog početka bilo snažan pokretač i za ispunjavanje ciljeva održivog razvoja i Agende 2030, imajući u vidu komplementarnost ova dva procesa. Misija UNDP-a u Crnoj Gori je da pomogne napretku društva. Doprinosom kreiranju i sprovođenju ključnih razvojnih politika koje omogućavaju inkluzivan, rodno odgovoran, zeleni ekonomski razvoj, kao i ključnih reformi, poput onih u oblasti javne uprave i digitalizacije, uvjerena sam da smo opravdali status pouzdanog partnera države i svih njnih građana i građanki“, poručila je ona.
Na pitanje koliko je bilo izazovno biti dio razvojnih procesa tokom protekle četiri godine i kako vidi dalji pravac razvoja Crne Gore, Gašparikova podsjeća da se, nedugo nakon što je preuzela ulogu stalne predstavnice UNDP-a, Crna Gora, kao i ostatak svijeta, suočila sa ozbiljnim „stres testom“ i krizom oličenom u do tada neviđenoj pandemiji COVID-19.
„Krize su uvijek trenutak istine – kako za pojedince, tako i za čitave zajednice i institucije. Crnu Goru je kriza zatekla u trenutku sprovođenja ozbiljnih reformi. Iako se tada, prema Izvještaju UNDP-a o razvoju po mjeri čovjeka, nalazila u kategoriji zemalja sa veoma visokim stepenom razvoja, Crna Gora se suočila sa izazovom da pronađe adekvatne mehanizme za očuvanje i unapređenje kvaliteta života svojih građanki i građana. Pandemija je ogolila nejednakosti, ali i podstakla cjelokupno crnogorsko društvo da identifikuje nedostatke svojih razvojnih strategija i odmah preduzme krupne korake, prepoznajući digitalnu transformaciju kao nezaobilaznu komponentu unapređenja kvaliteta života “, dodaje ona.
Kako navodi, UNDP je, u bliskoj saradnji sa Vladom Crne Gore i drugim UN agencijama, organizacijama civilnog društva i EU kao ključnim razvojnim partnerom, podržao kreiranje rješenja koja će ojačati zdravstveni sistem, ubrzati digitalnu transformaciju institucija i omogućiti široku upotrebu digitalnih alata.
„COVID-19 elektronskim sertifikatom, koji je razvijen uz podršku UNDP-a, Crna Gora je po prvi put integrisana u digitalni sistem zemalja EU. Ovaj momentum je iskorišćen daljim kreiranjem usluga za elektronski upis djece u vrtiće i brucoša na Univerzitet Crne Gore, pa je tako danas imamo gotovo 90% studenata koji su se online upisali na fakultet ili prijavili za smještaj i hranu u studentskom domu. U toku je uključivanje i privatnih univerziteta u ovaj sistem“, rekla je Gašparikova.
Kako dodaje, ovo je jedan od brojnih primjera koji pokazuje važnost efikasne i transparentne transformacija svih javnih sektora za pružanje pouzdanih usluga građanima. „Javne politike i strategije moraju da se oslanjaju na znanja i vještine za 21. vijek, da budu dostupne svima, inovativne, inkluzivne, da odgovaraju na potrebe svih građana i građanki. Digitalizacija usluga javne uprave uzima maha, i uz dalju podršku, to je nezaustavljiv proces koji vodi većoj transparentnosti i izgradnji povjerenja u institucije. Ovo je obiman posao i nije realno očekivati da bude u nadležnosti samo jednog ministarstva ili sektora“.
Ipak, kako ističe, primjetno je da crnogorsko društvo, uprkos ostvarenom napretku u brojnim segmentima, ne koristi svoj puni potencijal.
„Dijalog o socioekonomskom napretku, ekonomskom razvoju, demokratizaciji, otvorenim institucijama, borbi protiv korupcije, bezbjednosti – ne može se voditi bez uključivanja predstavnika kompletne populacije, uključujući žene. Društveni potencijal žena nije u potpunosti iskorišćen. Crnogorsko društvo se i dalje suočava sa diskriminacijom žena kroz tradicionalnu podjelu na muške i ženske uloge i poslove koji vode ka vertikalnoj i horizontalnoj segregaciji na tržištu rada, na mjestima odlučivanja i imaju za rezultat visok stepen nasilja nad ženama u svim sferama“, navodi Gašparikova.
Ona upozorava da diskriminacija prema ženama ima više oblika, pa su tako, na primjer, žene sa invaliditetom dvostruko diskriminisane, po osnovu roda i invaliditeta, i suočavaju se sa preprekama u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, prilikom zapošljavanja...
„Višestruka diskriminacija nesumnjivo vodi u društvenu isključenost, siromaštvo, nepovoljne zdravstvene ishode. Kroz reformu sistema utvrđivanja invaliditeta, koju UNDP sprovodi uz finansijsku podršku EU, prepoznali smo važnost prelaska sa prevaziđenog medicinskog na model ljudskih prava, ali i potrebu što većeg uključivanja žena sa invaliditetom na tržište rada, kao važnog mehanizma za osnaživanje žena, zalaganje za jednakost, društvenu inkluziju i ekonomski rast. Od suštinske je važnosti da Vlada, poslodavci i čitavo društvo posvećeno rade na stvaranju uslova za pristupačnija i inkluzivna radna mjesta“, poručila je Gašparikova.
Svjesna je, kako dodaje, da je rodna ravnopravnost razvojna ambicija koju nijedna država u svijetu još uvijek nije u potpunosti ostvarila. „Rad na unapređenju ženskih prava je sveobuhvatan cilj u okviru procesa pristupanja EU i postizanja Agende 2030. Izazov dostizanja rodne ravnopravnosti je univerzalan cilj, kao što su univerzalna i ljudska prava. Zato za UNDP i partnere ovo nije žensko pitanje, već razvojno i društveno pitanje“, kaže Gašparikova.
„Otvaranje dijaloga o osjetljivim društvenim temama kao što su femicid, mizoginija, seksistički govor mržnje usmjeren prema ženama koje su aktivne u javnom životu, omogućio je Crnoj Gori da iskoristi znanje i naučene lekcije UNDP-a globalno. Uz našu kontinuiranu podršku javnoj upravi i civilnom sektoru, Crna Gora dobija prvi Indeks rodne ravnopravnosti, kao važan instrument za stvaranje sveobuhvatnije slike stanja rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori i ostvarenog napretka, ali ne i jedini, jer je UNDP razvio i brojne druge, kao što je, na primjer, Rodno ogledalo, istraživanje o nasilju nad ženama u politici i percepcijama zaposlenih u javnoj upravi o ravnoj ravnopravnosti“, navodi ona.
Ovo su, kako poručuje, dokazano važni alati za donosioce odluka, kreatore politika, organizacije civilnog društva za usmjeravanje politika i programa na emancipaciju žena i smanjenje rodne neravnopravnosti.
Gašparikova smatra da će pitanje klimatskih promjena i kapaciteta Crne Gore da adekvatno odgovori na klimatsku krizu biti izazov i u narednim godinama. Ipak, kako dodaje, mandat završava ohrabrena činjenicom da je Crna Gora odgovoran globalni partner kad je u pitanju ispunjavanje obaveza iz Pariskog sporazuma. Podsjeća i da je Crna Gora, uz podršku UNDP-a, pokrenula društveni konsenzus o pravednoj tranziciji – procesu koji podrazumijeva postepeno napuštanje uglja kao izvora energije, a u čijem su fokusu ljudi, prvenstveno stanovnici i stanovnice pljevaljskog regiona.
„Dodatnu nadu ulivaju i mladi koji, kako je pokazalo naše istraživanje, itekako imaju svijest o značaju klimatskih promjena i želju da preduzmu neophodne klimatske akcije, jer sebe vide kao dio rješenja. Čak 74% mladih iz Crne Gore smatra da su klimatske promjene ogroman problem na globalnom nivou. Tri četvrtine je spremno da promijeni svoje životne navike i smanji uticaj na klimatske promjene. Polovina mladih u Crnoj Gori svakodnevno pješači, nastoji da smanji količinu otpada, racionalno koristi struju i vodu i, kad god je to moguće, kupuje ekološki prihvatljive proizvode“, navodi Gašparikova.
Ona vjeruje da je tehnička podrška UNDP-a Vladi u utvrđivanju nivoa ambicije kad je u pitanju smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte bila korisna osnova i kreatorima politika omogućila da donesu informisane odluke.
„Iako se o adaptaciji na klimatske promjene manje govori, to je jedan od načina pripreme za buduće promjene vremenskih prilika i raduje me što UNDP podržava Vladu Crne Gore u izradi prvog Nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama. Dodatno, Crna Gora je krajem prošle godine uspješno izvezla i odložila skoro 90% identifikovanih opasnih polihlorovanih bifenila (PCB). Ove otrovne i kancerogene materije spadaju u najotrovnije organske zagađivače koji trajno opstaju u prirodi, a nekada su široko korišćene u industriji proizvodnje i deponovanja električne energije, građevinarstvu i mašinskoj industriji. Crna Gora je sada na dobrom putu da se pridruži zemljama koje su uspjele da uspostave sistem ekološki prihvatljivog upravljanja PCB-om, kojih je trenutno u svijetu samo 23“, navodi Gašparikova.
Zadovoljna je, kako ističe, što je tokom protekle četiri godine, uz zalaganje UNDP tima, doprinijela sazrijevanju crnogorskog društva.
„Proces demokratizacije društva je kompleksan i izazovan, pa je vrlo ohrabrujuće vidjeti da je Crna Gora prepoznala to kao kontinuirani proces koji se nikada ne završava. Vjerujem da će ubuduće institucije i čitavo društvo, udaljavanjem od kratkoročnih političkih ciklusa, usmjeriti kompletan potencijal na definisanje zajedničke razvojne vizije i njeno dugoročno, kontinuirano i sistemsko ostvarenje – što svakako traje duže od mandata jedne ili dvije vlade. Napredak prema članstvu u EU moguć je samo ukoliko postoji opšti društveni konsenzus oko vizije i uz nedvosmislenu posvećenost svih struktura jačanju transparentnih i snažnih institucija, izgradnji vladavine prava i stvaranju uslova za kvalitetniji život svih, bez izuzetka“, ističe ona.
Ovo, dodaje, nije samo njeno očekivanje – kao nekog čiji je posao da bude u službi razvoja društva, već je važnija činjenica da to očekuju mladi ljudi u Crnoj Gori. „Razlog zbog kojeg mladi globalno napuštaju svoje zemlje nije samo potraga za boljom zaradom ili boljim obrazovanjem. Naprotiv, oni su u potrazi za sistemom privatnih i javnih institucija u koje će imati povjerenja da im pružaju jednake šanse za uspjeh i od kojih, kad je potrebno, dobijaju adekvatnu zaštitu.“
Ocjenjuje da je slična situacija i sa mladim ljudima u Crnoj Gori – podaci iz istraživanja UNDP-a pokazuju određeni stepen nezadovoljstva mladih ljudi, i to podjednako mladih žena i muškaraca, sveukupnim kvalitetom življenja koji je uzrokovan lošim mogućnostima zapošljavanja, kvalitetom obrazovanja i dostupnošću kulturnih, sportskih i drugih sadržaja za mlade. S druge strane, pokazuje i da mladi vide sebe kao dio promjena, dio procesa donošenja odluka u lokalnim zajednicama i kreiranja omladinskih politika. Ovo je važna polazna tačka za donosioce odluka u kreiranju politika i programa za mlade“, navodi Gašparikova.
Zbog toga, podsjeća Gašparikova, i okviru UNDP-a postoje inicijative koje su, uz podršku EU i drugih partnera, dugoročno orjentisane na stvaranje društva po mjeri svih, ne zapostavljajući nikog.
„Mladi su sadašnjost i budućnost. Zato je važno da ne samo čujemo njihove potrebe, već i da kreiramo cjelokupan društveni ambijent u kojem će oni kritički promišljati i inicirati promjene. Korišćenje potencijala mladih ljudi osnov je za napredak čitavog crnogorskog društva“, zaključila je Gašparikova.
