Pravobranitelji iz regije vide pristupanje EU kao priliku za ostvarenje ljudskih prava

07 stu 2013

image Ministar pravosuđa RH Orsat Miljenić. / FOTO: Zuzana Zalanova

Pravobranitelji iz Hrvatske i zemalja u regiji – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova [1], Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije i Srbije – sastali su se u Zagrebu od 7. do 8. studenoga kako bi razmijenili iskustva nacionalnih institucija za ljudska prava iz dva područja: pristupanje Europskoj Uniji (EU) i Univerzalni periodični pregled ljudskih prava (UPR), kojeg su Ujedinjeni narodi uveli 2008. godine kao mehanizam kojim se prati stanje ljudskih prava u zemljama članicama, svake četiri godine. 

Događaj su organizirali Ured pučkog pravobranitelja i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) kako bi predstavnicima zemalja koje traže članstvo u EU osigurali forum za učenje od kolega iz novih članica EU, uključujući Hrvatsku, Rumunjsku i Sloveniju, istovremeno pružajući priliku za razmjenu iskustava nacionalnih institucija za ljudska prava iz cijele jugoistočne Europe o različitim krugovima Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava.

Pravobranitelji koji su sudjelovali u radionici naglasili su da su često usamljeni u svom poslu, ali su dobili snažnu potporu hrvatskog ministra pravosuđa, Orsata Miljenića. „Iz perspektive izvršne vlasti, često doživljavamo pučke pravobranitelje kao ’smetnju’", priznao je Miljenić otvarajući radionicu. "Lako je napisati dobre zakone, ali kada dođe do njihove provedbe nailazimo na poteškoće. Postavlja se pitanje i proračuna, u što usmjeriti novce, pogotovo danas, u vremenima krize. Ljudska prava nam često nisu prioritet. Tu vidim ulogu pučkog pravobranitelja, da nam ukazuje na prioritete, da stvara pritisak na izvršnu vlast, da bi znali što se događa na terenu, jer radi se o nečijem pravu koje ne smijete ugroziti. Na taj način nam olakšavaju donošenje odluka. Tako stvaramo bolje društvo.“ 

Jedna od glavnih tema radionice bila je međusobna potpora u pogledu Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) i pitanja ljudskih prava obuhvaćenih u Poglavlju 23 pregovora o pristupanju EU. "UN-ov Univerzalni periodični pregled ljudskih prava ide ruku pod ruku s pristupanjem EU, rekla je hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Sada kada je Hrvatska postala EU članica, netko bi se mogao osvrnuti i vidjeti koliko je postignuto kroz mukotrpne pregovore, dodala je. „Ojačana je uloga pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije i promicanje ljudskih prava." Razmjenjujući ova iskustva možemo pomoći kolegama u drugim zemljama, jer iako rade u različitim kontekstima, suočavaju se sa sličnim izazovima.

"Poštivanje ljudskih prava ključno je za članstvo u EU", složila se stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, Louisa Vinton, "i njihova uloga u pristupnim pregovorima postaje sve važnija sa svakim krugom proširenja". Istaknula je kako Europska komisija sada zahtijeva da potencijalne članice pokažu poboljšanja u području pravosuđa i temeljnih ljudskih prava, čak i prije otvaranja službenih pregovora. To stvara pritisak na institucije pravobranitelja, ali također pruža i mogućnosti, pogotovo kada im je mandat proširen s ograničene odgovornosti u radu s pojedinim tužbama na širu ulogu pružanja zakonodavnih i političkih smjernica u nacionalnim institucijama. 

„Rad na zaštiti ljudskih prava je uvijek dugoročan, intenzivan, s vremena na vrijeme frustrirajući zbog nedostatka vidljivog napretka“, naglasio je Monjurul Kabir, UNDP-ov savjetnik za ljudska prava, pravosuđe i pravno osnaživanje. „Dakle, važno je strateški pozicionirati rad pravobranitelja i institucija za zaštitu ljudskih prava, u središte nacionalnih i međunarodnih političkih procesa.  Provedba dogovorenih preporuka o zaštiti ljudskih prava iz Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava UN-ovog Vijeća za ljudska prava u okviru pristupanja EU je dobar korak u pravom smjeru, posebno u jugoistočnoj Europi. UNDP je kroz praćenje Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava[UPRF], vrlo rado ponudio svoju tehničku pomoć vladama, institucijama pravobranitelja te organizacijama civilnog društva diljem Europe i Zajednice Neovisnih Država.

Tijekom dvodnevne radionice, zemlje sudionice imale su priliku čuti od stručnjaka za ljudska prava o najnovijim trendovima u sustavima praćenja ljudskih prava. Rezultati radionice razmatrat će se u sljedećem krugu Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava te će doprinijeti daljnjem jačanju sustava ljudskih prava u regiji. Hrvatska je prvi krug pregleda prošla u 2010., a drugi krug predviđen je za 2015. Potpora nacionalnim institucijama za ljudska prava je proritet za UNDP diljem Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. 

UPR Follow-up Facility [UPRF], regionalni mehanizam podrške pokrenut od strane UNDP-ovog regionalnog centra za Europu i Zajednice Neovisnih Država, već je u funkciji kako bi se olakšao angažman Ureda pravobranitelja i nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava s međunarodnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava, posebno prateći UPR preporuke. Do danas su UPRF projekti uspješno provedeni u 14 zemalja diljem regije.

[1] - u kontekstu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 (1999)