Mladi grade zajedničku budućnost

photography_class
Romska i ostala djeca iz naselja Kuršanec pokraj Čakovca na tečaju fotografije / foto: Juliette Delescluse

Napisala: Juliette Delescluse

Naglasci

  • Prema popisu stanovništva iz 2011., 16,975 građana izjasnilo se Romima. Međutim, službeno je prihvaćena procjena o 30,000 do 40,000 Roma koji žive u Hrvatskoj (procjena Vijeća Europe).
  • U ožujku 2010. Europski sud za ljudska prava razmatrao je u slučaju „Oršuš i ostali protiv Hrvatske“ je li Republika Hrvatska diskriminirala romsku djecu stvarajući razrede samo za Rome. Osnovna škola Kuršanec bila je jedna od osnovnih škola spomenutih u tom predmetu.
  • UNDP je podržao Međimursku županiju u razvoju vlastitog županijskog Akcijskog plana za uključivanje Roma kao dopune Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma od 2013. do 2020. Ovi napori rezultirali su prihvaćanjem Akcijskog plana za integraciju Roma Međimurske županije u travnju 2013.

Puno malih žutih kuća iz vremena Austro-Ugarske, često s dotrajalim fasadama; neke novoizgrađene bijele ili ružičaste s ponekad zatvorenim roletama čiji vlasnici žive u Njemačkoj, a domovinu posjećuju tijekom ljeta, velik broj srednje-velikih kuća koje još nisu dovršene, ali imaju rascvjetana dvorišta i dobro održavane povrtnjake ispred kuća; obnovljena osnovna škola iz doba Titove Jugoslavije i veliko igralište za nogometne utakmice nedjeljom ujutro.

Kada prvi put stignete u Kuršanec, možete osjetiti što ovo mjesto čini tipičnim selom Međimurja, regije u obliku trokuta na sjeveru Hrvatske koja je paradoksalno istovremeno jedna od najruralnijih i najgušće naseljenih hrvatskih regija.

Onda izađete iz Kuršanca. Možete vidjeti veliku ravnicu, poneko žitno polje, a kada skrenete lijevo idete kilometar i pol uskom dotrajalom cestom. Jedna skupina djece čeka bus koji će ih odvesti u osnovnu školu dok je druga skupina odlučila ne čekati bus i krenuti u školu pješice. Oko sebe možete vidjeti jedino naselje. Došli ste u romski dio Kuršanca. Metalni pokrovi na kućama od opeke; nepopločene ulice za iznošene cipele; ali opet možete vidjeti cvijeće ispred kuće.

U 2013. Romi su i dalje jedna od najugroženijih skupina u Hrvatskoj: 92,31 posto Roma živi u relativnom siromaštvu u usporedbi sa 42 posto neroma koji žive u blizini; 26 posto Roma završava osnovnu školu, a samo ih 10 posto završava i srednjuškolu; 65 posto radno sposobnih Roma je nezaposleno u usporedbi sa 24 posto nezaposlenih u ukupnoj populaciji. S najvećim udjelom Roma u ukupnoj populaciji, Međimurska županija broji 12 romskih naselja kao što je Kuršanec koja su prostorno odvojena od većine lokalnog stanovništva, što posebno rezultira geografskim isključenjem, osobito za mlade generacije.

"Za trinaesti rođendan dobila sam novi crveni bicikl, a onda su mi ga ukrali. Zbog toga prije nisam htjela dolaziti ovdje, da ne vidim drugu djecu kako se voze na mom biciklu" - kaže Emina, trinaestogodišnja neromkinja iz Kuršanca.

Kao većina neromske djece, Emina nikad nije bila u romskom djelu sela dok djelatnici UNDP-a u siječnju 2013. nisu započeli s organizacijom međuetničkih aktivnosti za mlade iz Kuršanca u sklopu projekta „Platforma za uključenje Roma u Međimurju, Hrvatska“, kojeg financira Organizacija Otvoreno društvo/Iskorištavamo puni potencijal EU fondova za Rome.

Postotak romske djece u lokalnim osnovnim školama iznosi visokih 68 posto. Unatoč visokim brojkama, nema stvarne integracije u društvo. Postoje dva paralena svijeta: jedan za romsku i drugi za neromsku djecu. Djeca se susreću u osnovnoj školi i tamo imaju priliku za druženje, međutim to se ne događa na način na koji se stvaraju prava prijateljstva. Djeca iz dva dijela sela ne komuniciraju izvan školskih razreda, ne druže se i ne posjećuju jedni druge kod kuće. Dvije zajednice žive odvojenim životima, njihova djeca se susreću, ali veze između njih nisu trajne.

Kako bi potaknuli komunikaciju između romskih i neromskih tinejdžera u Kuršancu, UNDP-ov tim do sada je organizirao ukupno 50 radionica u prostorijama Obiteljskog centra, novoizgrađenog, no nedovoljno iskorištenog općinskog centra smješetenog u romskom naselju.

Učenje o foto-video tehnikama, kazališni performansi, prevencija nasilja, zdrav životni stil i spolna ravnopravnost bile su neke od tema obrađenih tijekom tih popularnih radionica koje su vodile nevladine organizacije i umjetnici iz Zagreba.

„Bit ću odvjetnica ili fotografkinja“, kaže Biljana, četrnaaestogodišnja Romkinja koja je sudjelovala na foto-video radionici zajedno s još sedam svojih vršnjakinja. „Naučila sam kako koristti digitalni fotoaparat pa sada ljudi u naselju traže da ih slikam za njihovo vjenčanje ili rođendan!"

Učitelji u osnovnim školama, asistenti Romima u nastavi te druge osobe koje rade s mladima u Kuršancu također su imali radionicu namijenjenu inkluzivnoj edukaciji i temama koja će im omogućiti da sami provode ovakve radionice jednom kad projekt završi.

„Uspjeli smo napraviti pomake u kratkom periodu zahvaljujući ovim aktivnostima“, kaže pedagoginja u osnovnoj školi. „Neromska djeca uključena u radionice sada sama biciklima žele doći u romsko naselje te su čak sa svojim romskim prijatljima odlučila napraviti nogometno igralište u romskom naselju kako bi imali mjesto gdje se mogu sastajati poslije škole“.