Opširnije

Kvaliteta života u Hrvatskoj

Alt text for image
Romi su i dalje jedna od najugroženijih skupina u Hrvatskoj / Foto: Lana Slivar.

Gotovo petina hrvatskih građana doživljava se socijalno isključenima ili smatra da im prijeti rizik od socijalnog isključivanja, temeljem zadnjeg UNDP-ovog nacionalnog Izvješća o društvenom razvoju u Hrvatskoj, Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj, predstavljenog u veljači 2007. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) siromaštvo u Hrvatskoj u 2010 prijeti 20,6% stanovništva, dok je u EU-​​27 prosjek 16,4% - dakle, u smislu siromaštva, Hrvatska zauzima mjesto među osjetljivim zemljama. U neposrednoj blizini je Latvija (21,3%), Rumunjska (21%), Bugarska (20,7%), Litva (20,2%) i Grčka (20,1%).

Među onima kojima prijeti najveći rizik od socijalnog isključivanja su osobe s tjelesnim invaliditetom i intelektualnim teškoćama, povratnici, pripadnici romske i srpske manjine, dugotrajno nezaposlene osobe, mladi, samohrani roditelji, beskućnici, starije osobe i zatvorenici.

Regije u Hrvatskoj su nejednako razvijene, a građani različito doživljavaju razinu svog blagostanja, ovisno o tome u kojim županijama žive. Prema Izvješću o kvaliteti života predstavljenom u studenome 2007., ratom pogođena područja Hrvatske: istočna i zapadna Slavonija, Banovina, Kordun, Lika i Dalmatinska zagora ujedno su i područja u kojima je kvaliteta života niža. U istim regijama živi i najveći postotak socijalno isključenih osoba.

Program socijalnog uključivanja pruža podršku skupinama i osobama u društvu kojima prijeti rizik od socijalnog isključivanja i onima kojima je otežan pristup građanskim, političkim i socijalnim pravima. Ovim programom UNDP podupire nacionalna tijela i tijela regionalne i lokalne uprave u učinkovitom rješavanju problema koji rezultiraju socijalnom isključenošću, prikupljanjem podataka i poticanjem javnih rasprava o procesima, mehanizmima i ishodima procesa socijalnog isključivanja, predlaganjem načina koji rezultiraju transparentnošću u postupku odlučivanja u pitanjima socijalne politike. Osnovni je cilj programa poduprijeti ravnomijerni razvoj i provedbu strategija politika socijalnog uključivanja u čijem su središtu ranjive skupine društva.

Aktivnosti programa

Program obuhvaća četiri grupe aktivnosti:

  1. promicanje transparentnosti u postupku odlučivanja u pitanjima socijalne politike, te sudjelovanje korisnika socijalne skrbi,
  2. promicanje javne rasprave na nacionalnoj razini o opsegu i posljedicama socijalnog isključivanja 
  3. analizu kvalitete života, te rizike socijalnog isključivanja diljem Hrvatske, kao osnovu za kreiranje mjera socijalne politike,
  4. podršku volonterskom radu i inicijativama lokalnog razvoja usmjerene na najranjivije i najizoliranije grupe u društvu

Rezultati Programa doprinose postizanju nacionalnog Milenijskog cilja razvoja 1, smanjenju relativnog siromaštva, te pružaju podršku naporima Vlade da ispuni glavne zahtjeve za pristup Europskoj uniji, posebno u pripremi i provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (JIM-a). Kroz podršku povratnicima, manjinama i isključenim grupama u ratom pogođenim i nerazvijenom područjima, Program socijalne uključenosti doprinosi provedbi Programa lokalnog razvoja.

Program socijalnog uključivanja također podržava rad tematske skupine UN-a za HIV/AIDS. Tematska skupina UN-a za HIV/AIDS kontinuirano podupire izgradnju nacionalnih tijela za borbu protiv HIV/AIDS-a, razvija sustav praćenja, kontrole i vrednovanja strategija i mjera za borbu protiv HIV/AIDS-a te razvija partnerstva s organizacijama civilnog društva.

Ministarstvo socialne politike i mladih glavni je provedbeni partner odgovoran za osiguranje usvajanja i provedbu programa koje podržava UNDP u razvoj nacionalne politike. Ostali ključni partneri su Državni zavod za statistiku, Ministarstvo zdravlja i Ured za nacionalne manjine. Programi se koordiniraju s delegacijom EK-a UNHCR-om, UNICEF-om i Svjetskom bankom.

Naše publikacije
Invaliditet - Priručnik za saborske zastupnike

Priručnik ima za cilj pomoći saborskim zastupnicima u poštivanju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. On je u isto vrijeme poziv na akciju za vodstvo Sabora kao i praktična referentna točka kojoj se zastupnici mogu obratiti za informacije i vodstvo u krojenju zakonodavstva kako bi se suočili sa izazovima koji stoje pred osobama s invaliditetom. Ovaj priručnik naglašava važnost ljudskih prava koja su neophodna za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom.

Praćenje konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Cilj publikacije je podići svijest ljudi i pomoći građanima u boljem razumijevanju implikacija Konvencije.

View More