Projektom energetske učinkovitosti ostvaruju se goleme uštede

EE
UNDP i Grad Sisak započeli su suradnju 2005. godine pilot projektom Gospodarenje energijom u zgradama u gradu Sisku.

Početkom 2011. godine tim za energetsku učinkovitost Ministarstva pravosuđa RH uočio je neuobičajeno visoku stopu korištenja vode u kaznionici u Lepoglavi, ustanovi koja porijeklo vuče iz Austro-Ugarske. Terenska provjera podzemnih cijevi dovela je do otkrića golemog puknuća koje je popravljeno uz trošak od 4.000 dolara. Ušteda koja je zahvaljujući tome ostvarena iznosila je 225.000 dolara. Da nije bilo pozornog praćenja i brze dijagnoze koju je omogućio program energetske učinkovitosti pod vodstvom UNDP-a, taj bi gubitak ostao neprimijećen.

Naglasci

  • Programom je, prema procjenama, javna potrošnja smanjena za 18 milijuna dolara godišnje
  • Ukupne emisije ugljičnog dioksida u Hrvatskoj smanjene su za 63.000 tona, odnosno 0,2 posto godišnje
  • 4,4 milijuna dolara pomoći pružio je Globalni fond za okoliš (GEF)
  • Energetski pregledi potaknuli su investicijske projekte u sferi energetske učinkovitosti u vrijednosti 30 milijuna dolara
  • 10.000 hrvatskih državnih službenika sudjelovalo je u specijaliziranoj izobrazbi u području energetske učinkovitosti koja je pružena u okviru programa
  • 52 posto svih zgrada javnog sektora u Hrvatskoj danas je pokriveno programom energetske učinkovitosti

Priča iz kaznionice u Lepoglavi tek je jedan primjer ušteda do kojih program energetske učinkovitosti dovodi diljem javnog sektora Hrvatske. Nakon šest godina djelovanja, godišnji javni troškovi smanjeni su prema procjenama za 18 milijuna dolara – riječ je o uštedi koja tijekom samo jedne godine iznosi više od ukupnog dosadašnjeg troška samog programa. Program je istovremeno doveo do smanjenja emisija stakleničkih plinova – koji pridonose klimatskim promjenama – za dvanaest posto u 5.900 zgrada u javnom sektoru, čime su ukupne emisije ugljičnog dioksida u Hrvatskoj smanjene za 63.000 tona, odnosno 0,2 posto godišnje. Očekuje se kako će uštede dodatno rasti s daljnjim razvojem kapitalnih investicija koje se potiču zahvaljujući ovom programu.

Pokrenut 2005. godine pomoću 4,4 milijuna dolara iz Globalnog fonda za okoliš (Global Environment Facility – GEF), program je posvećen uklanjanju prepreka koje stoje na putu uvođenju energetski učinkovitih praksi i tehnologija. Kao što je slučaj u nizu zemalja koje su izašle iz državnog socijalizma, energija se i dalje koristi rasipno: Hrvatska po jedinici BDP-a troši 12 posto više energije u usporedbi s prosjekom u Europskoj uniji.

Zgrade javnog sektora u središtu pozornosti

Program je usredotočen na zgrade zbog njihova velikog udjela u korištenju energije, a usmjeren je na javni sektor zbog stava da sama Vlada treba pružiti dobar primjer. Jedna komponenta projekta pokrila je zgrade u vlasništvu središnjih ministarstava i agencija, dok su u okviru druge komponente u središtu pozornosti bile zgrade u vlasništvu dvadeset županija i 127 gradova Hrvatske.

Osiguranje političke posvećenosti projektu bio je presudan prvi korak. U sklopu tog nastojanja bilo je nužno dokazati skepticima kako je moguće ostvariti napredak, pa je tako u sklopu programa najprije pokrenut pilot program u Sisku, tipičnom hrvatskom gradu s 50.000 stanovnika i naslijeđem koje uključuje zagađivačku industriju, kao i ratnu štetu. U razdoblju od dvije godine potrošnja energije smanjena je za 13 posto kroz 24 demonstracijska projekta, čime je grad ostvario uštede od 220.000 dolara godišnje. Ujedno su godišnje emisije ugljičnog dioksida smanjene za 780 tona.

Ovi početni uspjesi potaknuli su interes drugih gradova. Taj interes pretočio se u okviru projekta u obvezu javnog sektora, tako što je potaknuo gradonačelnike i župane da potpišu "Energetsku povelju", kojom se posvećuju provedbi sustavnog gospodarenja energijom u svim zgradama pod svojom nadležnošću. U roku od osam mjeseci svih 127 gradonačelnika i dvadeset župana potpisalo je upečatljivu povelju koju se danas može pronaći na počasnom mjestu u gotovo svakoj gradskoj upravi u Hrvatskoj. Na središnjoj razini tu je obvezu prihvatilo petnaest od šesnaest ministarstava.

Istovremeno je u okviru projekta provedena sveobuhvatna nacionalna medijska kampanja, kako bi se podigla razina svijesti o energetskoj učinkovitosti. Ključnu poruku prenosio je karizmatični animirani lik Gašpar Energetić, koji pomaže svom rastrošnom susjedu Trošimiru da provede razne jednostavne mjere energetske učinkovitosti u svojoj kući. Do kraja kampanje Gašpar Energetić stekao je 4.300 prijatelja na Facebooku. Ujedno je nastupio i u kratkom animiranom filmu za djecu Misli na sutra, koji je distribuiran u 500.000 primjeraka i prikazivan na obrazovnim "školskim satima" pod vodstvom projektnog tima.

Kako bi se nadopunili ti napori, u okviru programa stvorena je mreža šest informacijskih centara, kako bi se građanima pružali praktični savjeti o tome kako mogu poboljšati energetsku učinkovitost u vlastitom domu. Ti info centri odraz su jedinstvenog partnerstva: županije i gradovi pružaju prostor i osoblje, a proizvođači uređaja i građevinskih materijala iz privatnog sektora doniraju demonstracijsku opremu. Najnovija takva lokacija, u Zadru, ujedno obuhvaća i Solarni edukacijski centar koji pruža izobrazbu za solarne tehnologije, gdje je prva skupina certificiranih montera solarnih toplinskih sustava dovršila izobrazbu u lipnju 2011. godine. Projekt je također urodio otvaranjem niza lokacija za informiranje; sveukupno je 98 "info-točaka" otvoreno u 43 grada i 12 županija.

Energetsko praćenje na nacionalnoj razini

Osiguranje javne podrške predstavljalo je tek početak procesa. Programom se također nastojalo podržati prihvaćanje politika kojima se potiče energetska učinkovitost, koristeći tako zamah ostvaren nastojanjima Hrvatske da ispuni zahtjeve u okviru procesa pridruženja Europskoj uniji. Stručna podrška UNDP-a pomogla je u pripremi Zakona o učinkovitom korištenju energije koji je prihvaćen 2008. godine, Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je prihvaćena 2009. godine, Nacionalnog programa energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008. do 2016. godine, kao i prvog Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Program je ujedno pripomogao u izradi nacrta raznih propisa i priručnika za "energetske preglede" zgrada.

Ti energetski pregledi predstavljali su presudan alat kad se program usredotočio na identificiranje neučinkovitih aspekata zgrada u javnom sektoru, koje je moguće poboljšati skromnim kapitalnim ulaganjima. Kad je program pokrenut, energetski pregledi predstavljali su sektor u povojima. Između 2006. i 2010. godine UNDP je proveo 1.069 energetskih pregleda, kojima je pokriveno 2,5 milijuna kvadratnih metara u 1.346 zgrada. Taj je poticaj pripomogao razvoju sektora koji je u međuvremenu sazrio i sjajno se razvija, a uključuje sedamnaest kompanija i više od 150 stručnjaka za energetske preglede. Povrh toga, energetski pregledi potaknuli su investicijske projekte vrijedne 30 milijuna dolara, što je podatak koji podcrtava potencijal za stvaranje "zelenih radnih mjesta" u zemlji koja se suočava sa stopom nezaposlenosti od gotovo dvadeset posto.

No, pravo srce programa jest Informacijski sustav za gospodarenje energijom (EMIS), koji omogućuje praćenje i upravljanje potrošnjom energije u realnom vremenu u zgradama javnog sektora. Budući da se velike količine energije koriste za dotok vode, pri čemu je stopa gubitaka visoka, sustav ujedno mjeri i potrošnju vode. EMIS je besplatno dostupan svim hrvatskim institucijama javnog sektora, zahvaljujući čemu svi zainteresirani akteri imaju na raspolaganju alat koji je lako koristiti, a pomoću kojeg mogu uspoređivati korištenje energije i pritom osigurati transparentnost (što je, među ostalim, korisno i u suzbijanju zloporaba).

Kako bi se osigurala održivost, praćenje potrošnje struje i vode i upravljanje tom potrošnjom u rukama su timova državnih službenika u svakoj organizacijskoj jedinici na svakoj razini, od pojedinačnih zgrada do sjedišta ministarstava. Kroz program je u razdoblju od šest godina 10.000 hrvatskih državnih službenika dobilo posebnu izobrazbu u području energetske učinkovitosti, a UNDP danas radi na tome da položaj "energetskog upravitelja" postane službeno prepoznat kao standardni položaj u javnom sektoru.

Doseg sustava je impresivan. Više od 5.900 zgrada (2.400 pod okriljem ministarstava, i 3.500 u gradovima i županijama) dosad je povezano s EMIS-om, što znači da je danas 52 posto ukupne površine svih zgrada javnog sektora u Hrvatskoj obuhvaćeno programom energetske učinkovitosti. Program se nastoji proširiti kako bi do kraja 2011. godine obuhvatio ukupno 7.000 zgrada. Sustavna priroda i raspon praćenja potrošnje vode i energije omogućuju dramatične uspjehe, poput onoga koji je postignut u kaznionici u Lepoglavi.

Vlada kao vlasnik procesa

Budući da gradovi, županije i ministarstva ostvaruju velike uštede koje se mogu preusmjeriti za urgentne potrebe u sektoru zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, ne treba nas iznenaditi činjenica da UNDP-ov projekt danas ima status nacionalnog programa. Od 2008. godine projekt dobiva financijsku potporu vlade kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Od lipnja 2011. godine projekt se oslanja isključivo na financijsku potporu vlade. Vrijedi naglasiti kako je ta financijska potpora preživjela dvije godine vrlo teške recesije, a njezin je nastavak predviđen do 2013. godine, kako bi se osigurao gladak prijenos EMIS-a i drugih dijelova programa u nacionalne institucije. Procjenjuje se kako će do tog trenutka početna darovnica GEF-a u iznosu od 4,4 milijuna dolara generirati ukupni doprinos Vlade veći od 16 milijuna dolara.

Hrvatski uspjesi u "dovođenju svoje kuće u red" (kako glasi naziv jedne komponente programa) definirali su način na koji se mogu ispuniti stroži standardi energetske učinkovitosti kakvi se provode u praksi u Europskoj uniji, kojoj se Hrvatska pridružuje 2013. godine. Ti uspjesi ujedno predstavljaju primjer koji druge zemlje željno nastoje preuzeti. Projekt je već ponovljen, na zahtjev Vlade, u susjednoj Crnoj Gori, a sličan program priprema se za Bosnu i Hercegovinu te dijelove Srbije. Za stručnost razvijenu u sklopu projekta ujedno postoji potražnja u vrlo različitim zemljama, od Bjelorusije do Tadžikistana. Kako UNDP nastoji preusmjeriti težište svojih aktivnosti u Hrvatskoj s tradicionalne razvojne pomoći na izvoz dobre prakse, paket energetske učinkovitosti bit će na vrhu popisa znanja koje ta organizacija namjerava dijeliti s drugima.