Pravosuđe

Alt text for image
Općinski sud u Splitu / Foto: Ognjen Škunca

Prema podacima UNDP-a, 35% hrvatskih građana smatra da je kaznenopravni sustav učinkovit u pronalaženju i procesuiranju počinitelja kaznenih djela. Međutim, 40% građana smatra da kaznenopravni sustav ne zadovoljava potrebe žrtava kaznenih djela. Građani izražavaju određene sumnje vezane za funkcionalnost kaznenopravnog sustava te smatraju da se razina povjerenja svakako treba povećati.Određeni postotak građana koji su bili žrtva kaznenog djela, nisu prijavili to djelo na policiju.

Iskustvo mnogih europskih zemalja je pokazalo da priroda podrške koju žrtva ili svjedok primi neposredno nakon što se prekršaj dogodio može napraviti veliku razliku u načinu na koji se osoba osjećaja i oporavlja od incidenta, na kvalitetu informacija koje daju za policiju, tužitelje i sudce u sklopu istrage, te na vjerojatnost njihovog pojavljivanja i svjedočenja u kasnijoj fazi.

Hrvatska poduzima mjere za unaprjeđenje programa za zaštitu prava žrtava, jednkao kao i status žrtava i svjedoka u kaznenom postupku u smislu uspostavljanja Odjela za podršku svjedocima i ostalim sudionicima u ratnim zločinima koji je kasnije postaje Uprava za probaciju i podršku svjedocima i žrtvama. Uspostavom Nacionalnog odbora za svjedoke i žrtve 2010 godine,Vlada je pokazala svijest o vrijednosti te problematike i pronalasku riješenja. 

Nužnost daljnjeg poboljšanja podrške svjedocima i žrtvama se spominje u brojnim međunarodnim dokumentima (EZ-a, OESS-a, UN-a). Razvoj sustava WVS je očito važna reforma potrebna za borbu protiv nekažnjivosti i procesuiranje zločina, ali jednako je značajna u smislu ispunjenja prava žrtava i svjedoka u skladu s međunarodnim standardima.

Od 2007 UNDP Hrvatska je pružila pomoć Vladi Republike Hrvatske za razvoj sistema podrške svjedoka / žrtva u zemlji (WVS sustav). Nakon šest godina provedbe projekta, institucionalizacija ureda za podršku svjedoka / žrtva (WVS uredi) u sedam pilot sudovima koji su u velikoj mjeri pridonijeli učinkovitijem kaznenom postupku.

Projekt je ostvario ključne promjene unutar sudskog sustava - razvitak i promicanje nove WVS politike, institucionalizacije WVS ureda i uspostavu WVS uredima u sedam Županijskih sudova koji su uspješno integrirani u strukturu sudova. Ovi rezultati su održivi i Vlada želi nastaviti reforme na temelju UNDP strategije.

U siječnju 2009, Hrvatska je počela provoditi antidiskriminacijski zakon koji je proširio mandat hrvatskog Ureda pučkih pravobranitelja (UPP). Prema novom Zakonu,UPP-a mandat uključuje:

• obavijesštavanje javnost o fenomenu diskriminacije,

• Prikupljanje i analizu podataka,

• Savjetovanje  Vlade Republike Hrvatske za odgovarajuća zakonska i strateška rješenja vezana za suzbijanje diskriminacije.

U očekivanju svoje izmijenjene uloge i dodane odgovornosti, UPP je pozvao UNDP da im pomogne s procjenom kapaciteta u studenom 2008. Prednosti i potrebe identificirane se odnose na: ustroj, strategiju i planiranja, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje performansama, i odgovornostima.Projekt koji je uslijedio prevodi u praksi preporuke tima za procjene sposobnosti kako bi podržao osnivanje UPP-a kao učinkovitu organizaciju koja zadovoljava postojeći mehanizam za hrvatski narod.

Društvena sigurnost


Predsjednik Ivo Josipović simbolično baca prvu pušku u topionicu u CMC željezari u Sisku / Foto: Ured Predsjednika (2011.)

Hrvatska i dalje poduzima mjere za kontrolu malog i lakog naoružanja (SALW), razvoj policije u zajednici i prevencije kriminala. Nadovezujući se na četiri godine oružajne amnestije, prikupljanja i kampanja za podizanje svijesti, kao i uspješne provedbe planova sigurnije zajednice u velikom broju hrvatskih županija, priprema i provedbi Nacionalne strategije za kontrolu lakoga i malog oružanja te osnivanje Odjela za prevenciju kriminaliteta u sklopu Ministarstva unutarnjih poslov. Vlada pokušava osnažiti policiju zajedno sa javnosti  da mjere protiv kriminala i anti-socijalnog ponašanja u hrvatskim zajednicama budu konstruktivne, sigurne i održive. To se provodi u partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske i kaznenopravnog sustava, kao i drugim zainteresiranim stranama.

Program društvene sigurnosti nudi forum sa svim dioničarima  potrebnim za rješavanje prigovora kroz praktične i zajedničke projekte, usluge, akcije koji će vratiti povjerenje i spriječili eskalaciju sukoba.

Sposobnost javnosti koja trajnog poštuje zakon da se konstruktivno bori protiv kriminalnog ponašanja ovisi o njihovom povjerenju, vjeri i povjerenju koji imaju u policiju, lokalne uprave i kazneno pravosuđe. U Hrvatskoj, sudstvo i lokalna samouprava još uvijek pate od "nesretne" razine povjerenja javnosti, no policija ipak uživa višu razinu povjerenja. Vijeće za suzbijanje zločina daje svoj glas javnosti i praktičnom forum za njihove probleme te da dodatno povećaju svoju razinu povjerenja u policiju,zajedničkim donošenjem odluka.

Osim toga Hrvatska je također usmjerila svoj ​​interes prema održivom razvoj sustava smanjenja rizika od katastrofa (DRR) kroz konstruktivan dijalog o politici i preporuke postavljen od strane relevantnih DRR kolega.

Naše publikacije
Podrška žrtvama i svjedocima kaznenih djela u Republici Hrvatskoj

Cilj istraživanja, kojeg su proveli svjedoci i sudci, bio je pružanje komparativne analize postojećeg sustava podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela tijekom sudskih postupaka, te pregled svjedočanstava i potreba svjedoka.

National public opinion survey on citizen perception of safety and security in the Republic of Croatia

Osnovni cilj publikacije bio je utvrditi osjećaj sigurnosti građana i njihovog straha od kriminala kao subjektivnih indikatora osobne i javne sigurnosti, kao i utvrditi percepcije učinkovitosti policije i vraćanja povjerenja građana u policiju.


Više