6 Promovirati ravnopravnost spolova i osnažiti žene

Gdje smo


Domagoj Keglević: Dječaci i djevojčice su jednaki (natječaj dječjih crteža na temu Milenijskih ciljeva razvoja, UNDP, 2004.)

U Republici Hrvatskoj se provode potrebne aktivnosti za povećanje sudjelovanja žena u procesu političkog odlučivanja. Žena je vodila Hrvatsku Vladu u 2009. Jedna od pet potpredsjednika Vlade također je žena. Žena je na čelu jednog od 16 ministarstva. Ako uključimo vladske sekretara, ukupna participacija žena u Vladi iznosi 20%.  Nadalje, 38 od 153 mjesta u Hrvatskom saboru drže žene, što čini 25 % ukupnog broja, što pokazuje pozitivan trend u odnosu na 2005 ( 32 zastupnika - 21,1 %).

Na posljednjim lokalnim izborima u 2009, od ukupno 47.339 osoba na kandidatskim listama , bilo je 11.594 žena ( 24,5 % ) i 35.745 muškaraca ( 75,5 % ). U usporedbi s podacima iz lokalnih izbora 2005, može se zaključiti da je ukupna zastupljenost žena na listama za predstavnička tijela na svim razinama značajno narasla: broj ženskih kandidata povećao se s 19% na 24,5 %.

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, pri predlaganju liste kandidata za izbor članova lokalne samouprave predstavničkim tijelima, predlagatelji moraju poštivati ​​načelo ravnopravnosti spolova i voditi brigu da postoji uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na izbornim listama. Zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 % smatra se značajnom neravnotežom u korist drugog spola.

Ekonomska kriza ostavila je traga i na pokazateljima za cilj broj 3 : " Jačanje žene ekonomski:“ Stopa nezaposlenosti žena smanjila se s 11,1 % u 2007 na 10% u 2008, ali je rasla na 10,3 % u 2009. Ipak, sudjelovanje žena u samozapošljavanju povećalo se s 37,8 % u 2007 38,4% u 2008, a 38,7 % u 2009. U 2010, vlada je usvojila Žensku Strategiju razvoja poduzetništva 2010-2013. Izrada Strategije nastala je iz obveze za provedbu Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006 - 2010, a cilj je povećati broj žena poduzetnica i stvoriti uvjete za uključivanje većeg broja žena na tržištu rada i smanjiti stopu nezaposlenosti. Osim toga, s obzirom na pitanje o ekonomskom osnaživanju žena, te u svrhu pomaganja obitelji, posebno obiteljima s jednim roditeljem, mogućnost organiziranja produženog boravka za djecu u osnovnim školama je uveden u 2008, kao što je i Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu. Zaposleni roditelji, posebno samohrane majke, mogu na taj način postići bolju ravnotežu između radnog i obiteljskog života. Osim toga, kontinuirana financijska podrška je predviđena za projekte u organizaciji civilnoga društva usmjerenog na osnaživanje obitelji, uključujući i obitelji s jednim roditeljem.

Problem nasilja u obitelji se također kontinuirano rješava u širem konteksu obiteljskih odnosa. Doista, suzbijanje nasilja nad ženama je sastavni dio Nacionalne strategije za zaštitu od obiteljskog nasilja 2008-2010, koju je Hrvatska vlada usvojila 2007 s ciljem jačanja postojećih i stvaranja novog pravnog, obrazovnog, socijalnog i institucionalnog sustava zaštite za žrtve obiteljskog nasilja. Mjere su usmjerene na edukaciju stručnjaka koji rade u ovom području, razvoj psihosocijalnog tretmana za počinitelje nasilja, analize i provedbe zakona, razvoj i podršku skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, poboljšanje statusa žrtava u postupku, te podizanje javne svijesti po ovom pitanju. Posebna pozornost  Nacionalne strategije je dana ženama s invaliditetom koje su žrtve obiteljskog nasilja, a njihove posebne potrebe uvijek se uzimaju u obzir pri provedbi mjera za njihovu zaštitu.

Od 2005, veliki napredak je postignut u borbi protiv nasilja u obitelji i na jačanju kaznenopravne zaštite za žrtve obiteljskog nasilja i trgovine ljudima. Dakle, novi Zakon o kaznenom postupku (prosinac 2008 ) uveden je po prvi put u hrvatski pravni sustav dozvoljava žrtvama da budu sudionici u sudskom postupku te ostvaruju posebna prava ( psihološka i stručna pomoć, sudjelovanje u postupku kao oštećenik, pravo na savjetnika, pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete financirano iz državnog proračuna, itd.). U razdoblju od posljednjeg Izvješća iz 2005, broj savjetovališta i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja je u porastu. Prema podacima iz prosinca 2009 pomoć žrtvama obiteljskog nasilja putem psihološkog savjetovanja nudile su 37 puta, a smještajne usluge ponuđene su bile 19 puta od strane pravnih osoba, organizacija civilnog društva, ustanova socijalne skrbi i vjerkih institucija.

Što se tiče cilja broj 7 - " Usklađivanje privatnog i profesionalnog života,“ mora se naglasiti da je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je na snazi ​​od početka 2009, koji između ostalog, promiče uključenost očeva u obiteljski životu, te uravnotežuje prisutnost obaju roditelja na tržištu rada. Dok je u 2005 broj očeva u ukupnom broju korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora iznosio oko 1 %, u 2009 iznosio je oko 2 %, a očekuje se i daljnje povećanje korištenja tih naknada od strane očeva.

Iako je napredak u rodno osjetljivim statističkim podatcima vidljiv,  potrebno je nastaviti rad na podizanju svijesti o tijelima državne uprave, a osobito u privatnom sektoru s obzirom na potrebu za rodno - raščlanjivanje podataka. Potrebno je naglasiti da je ostvarivanje prava na jednake mogućnosti i prava na istu kvalitetu usluga za žene i muškarce ne znači " neutralna pristup", nego uključuje usklađivanje ​​uslužnih specifičnosti i različite potrebe žena ili muškaraca. To se posebno odnosi na područje rada i zapošljavanja i na područje socijalne zaštite i borbe protiv siromaštva. Ženske pripadnice nacionalnih manjina, starije žene koje žive same, i žena koje žive u ruralnim područjima su posebno ranjive skupine na kojima se precizni statistički podaci moraju očuvati.

Aktivnosti UNDP-a u Hrvatskoj

1.69 years
remaining
until 2015

1990 2015
Targets for MDG3
  1. Eliminate gender disparity in primary and secondary education preferably by 2005, and at all levels by 2015
    • Ratios of girls to boys in primary, secondary and tertiary education
    • Share of women in wage employment in the non-agricultural sector
    • Proportion of seats held by women in national parliament